Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 29 min ago

U sklopu platforme Ovid omogućen pristup bazama podataka AGRICOLA i ERIC

Mon, 07/01/2019 - 15:59

Od 1. srpnja 2019. godine u sklopu platforme Ovid osim baze podataka MEDLINE mogu se pretraživati i baze podataka AGRICOLA i ERIC.

Bibliografska baza AGRICOLA (AGRICultural OnLine Access) indeksira časopise u području agronomije, botanike, entomologije, šumarstva, prehrane, hidrologije, zaštite okoliša, zoologije, akvakulture i srodnih područja. Uključuje više od 5 milijuna citata, a osim bibliografskih zapisa članaka sadrži i zapise za monografije, disertacije, patente, računalne programe, audiovizualne materijale i druge online sadržaje.

Bibliografska baza ERIC (Educational Resource Information Center) omogućuje pristup literaturi i izvorima u području odgoja i obrazovanja. Sadrži podatke i radove iz znanstvenih i stručnih časopisa, zbornika i knjiga, izvještaje i dr. Uključuje više od 1 500 000 zapisa te poveznice na više od 300 000 dokumenata s cjelovitim tekstovima objavljenim od 1966. godine do danas.

Informacije o svim ostalim online bazama podataka s nacionalnom licencijom te licencijom Sveučilišta u Zagrebu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post U sklopu platforme Ovid omogućen pristup bazama podataka AGRICOLA i ERIC appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Privremeno onemogućen pristup bazi podataka SciFinder

Mon, 07/01/2019 - 15:26

Od 1. srpnja 2019. godine Sveučilištu u Zagrebu privremeno je onemogućen pristup bazi podataka SciFinder. Pristup će ponovo biti omogućen početkom kolovoza 2019., nakon završetka postupka javne nabave.

SciFinder je platforma Američkog društva za kemiju (American Chemical Society – ACS) koja omogućuje pregled relevantne literature u području kemije, biokemije, kemijskog inženjerstva i drugih srodnih znanstvenih područja i disciplina te pruža pristup velikom broju pojedinačnih podataka koje priređuju znanstvenici u navedenim područjima.

Informacije o svim ostalim online bazama podataka s nacionalnom licencijom te licencijom Sveučilišta u Zagrebu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Privremeno onemogućen pristup bazi podataka SciFinder appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 1. srpnja 2019.

Mon, 07/01/2019 - 08:36

Otkad postoji čovjek, njime vladaju riječi.

The post Citat 1. srpnja 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za dodjelu književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za 2019. godinu

Thu, 06/27/2019 - 11:43

Nagrada za prozno književno djelo „Ksaver Šandor Gjalski“ utemeljena je 1979. godine u čast hrvatskomu književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu i dodjeljuje se radi poticanja književnoga stvaralaštva u Republici Hrvatskoj. Natječaj za dodjelu književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za 2019. godinu raspisali su kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga i Društvo hrvatskih književnika.

Književnim djelom koje se natječe za nagradu smatra se roman, zbirka pripovijedaka, priča, novela ili putopis. Za nagradu se natječu književna djela objavljena od 1. rujna 2018. do 1. rujna 2019., a dostavljaju se do 1. rujna 2019. godine u pet primjeraka Prosudbenomu povjerenstvu pri Društvu hrvatskih književnika na sljedeću adresu:

Za nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“
Trg bana Jelačića 7/I
10 000 Zagreb.

Nagrada se dodjeljuje svake godine za najbolje objavljeno prozno književno djelo autora iz Republike Hrvatske.

Nagrada će biti dodijeljena 26. listopada 2019. godine u Zaboku.

Izvor naslovne fotografije.

The post Raspisan natječaj za dodjelu književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za 2019. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Kad mene više ne bude“ – u spomen na Dragutina Tadijanovića

Thu, 06/27/2019 - 09:01

Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
Ujesen, kad voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
Šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spazit će oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi.) Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti sjajnom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?

(Kad mene više ne bude)

Čitajući pjesmu Kad mene više ne bude, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Dragutina Tadijanovića.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 400 zapisa o njegovim djelima.

Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine. Otišao je tiho i dostojanstveno…

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post „Kad mene više ne bude“ – u spomen na Dragutina Tadijanovića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Obilježavanje 500. obljetnice smrti Leonarda da Vincija

Wed, 06/26/2019 - 10:08

Godine 2019. obilježava se 500. obljetnica smrti Leonarda da Vincija, znamenitoga slikara, kipara, arhitekta, inženjera, botaničara i glazbenika. U spomen na život i rad svestranoga umjetnika i znanstvenika arhivi, knjižnice, muzeji i srodne ustanove širom svijeta udružile su se u postavljanju niza izložbi i popratnih sadržaja koje posjetitelje, korisnike i turiste vode na putovanje renesansnom Europom te slave univerzalnoga čovjeka.

Polimat Leonardo da Vinci rođen je u Vinciju kraj Firence, 15. travnja 1452. godine te izuzev izuzetna doprinosa u umjetnosti, posebnu važnost bilježi u području anatomije, građevinarstva, proizvodnje oružja i urbanistike. Svojom se svestranošću, znanstvenim teorijima i umjetničkim inovacijama Leonardo uzdignuo iznad svojih suvremenika te je svojom neograničenom čežnjom za znanjem zapamćen kao jedan od najvećih umjetnika i mislilaca u povijesti čovječanstva. Umro je u blizini dvorca Cloux u Francuskoj, 2. svibnja 1519. godine.

Obilježavanje 500. obljetnice smrti svestranoga umjetnika i znanstvenika odvija se širom Italije, Francuske, Velike Britanije, Poljske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. Od najvažnijih događanja ističe se jedna od najvećih retrospektiva radova Leonarda da Vincija koja će krajem listopada 2019. godine biti otvorena u pariškom Muzeju Louvre, koji u svojem fondu sadrži trećinu njegovih sačuvanih radova te u sklopu koje će posjetitelji imati mogućnost korištenja naprava za virtualnu realnost, kao i izložbe u Kraljevskoj palači u Torinu i firentinskoj Palači Strozzi posvećene likovnim opusima Leonarda i njegova učitelja Andree del Verocchia koje su otvorene do kraja srpnja 2019. godine. U Prirodoslovnom i tehničkom muzeju u Denveru do kolovoza 2019. otvorena je izložba posvećena Leonardovim tehničkim dosezima te će se u sklopu izložbe uz vjerne replike izuma moći pogledati i jedina repliku Mona Lise u 360 stupnjeva.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svoje korisnike ovom prilikom podsjeća na digitalnu bilježnicu Codex Arundel Leonarda da Vincija koju je Britanska knjižnica u suradnji s tvrtkom Microsoft digitalizirala te koja je u cijelosti s popratnim komentarima i objašnjenjima dostupna na mrežnom mjestu Britanske knjižnice, kao i na vrijedan projekt Nacionalne knjižnice Španjolske pod nazivom Interaktivni Leonardo koji omogućuje pristup digitaliziranim Madridskim kodeksima Leonarda Da Vincija.

Pojedinosti o Manifestaciji i programima.

The post Obilježavanje 500. obljetnice smrti Leonarda da Vincija appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba „Book Art in Croatia“ u Bugarskoj

Wed, 06/26/2019 - 09:04

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Bugarskoj i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske organizira izložbu Book Art in Croatia koja će 9. srpnja 2019. godine biti otvorena u Nacionalnoj knjižnici Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“.

Izložba Book Art in Croatia predstavlja povijesni presjek izrade i opreme knjiga u Hrvatskoj od srednjega vijeka do suvremenoga doba te obuhvaća rukopisne i tiskane knjige različite tematike i sadržaja – od srednjovjekovnih evanđelistara i misala do suvremenih ilustriranih izdanja i grafičko–književnih mapa, koje svojim unutarnjim i izvanjskim oblikovanjem predstavljaju najviše domete umjetničkog oblikovanja knjige u Hrvatskoj.

Izložbu će u Nacionalnoj knjižnici Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ otvoriti Veleposlanica Republike Hrvatske u Bugarskoj Ljerka Alajbeg, a u svečanom će programu otvaranja izložbe sudjelovati glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, ravnateljica Nacionalne knjižnice Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ dr. sc. Krasimira Aleksandrova te autor izložbe povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Milan Pelc. U umjetničkom dijelu programa nastupit će ženski vokalni zbor Zornica iz Sofije.

Izložba Book Art in Croatia u Nacionalnoj knjižnici Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ bit će otvorena do 31. srpnja 2019. godine.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Izložba „Book Art in Croatia“ u Bugarskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na Gustava Krkleca

Fri, 06/21/2019 - 09:07

Sa bijelom pjenom na vratu,
koja vijori u buri,
sličan mladome hatu
kada se propne, pojuri,
dolazi iz pučine
gordi, gizdavi val,
noseći pozdrav daljine
za obalu i žal.

Evo ga! Tu je, tu je,
jureći iz daleka,
već mu se topot čuje,
već ga obala čeka.

I kako ponosno stigne
do cilja kojemu krene,
prezrevši napor i strah,

još jednom se propne, digne,
i razbije o stijene
sitni vodeni prah.

(Val)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Gustava Krkleca.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec umro je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post U spomen na Gustava Krkleca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sekcija IFLA-e za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu

Wed, 06/19/2019 - 09:36

Satelitski sastanak Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu (Continuing Professional Development and Workplace Learning Section) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) održat će se 20. i 21. kolovoza 2019. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao pretkonferencija uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019.

Cilj je Sastanka poticanje rasprave o utjecaju digitalnoga okruženja na postojeće i buduće vještine informacijskih stručnjaka i knjižničara.

Satelitski sastanak uz IFLA-inu Sekciju za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu (IFLA CPDWL) organiziraju u suradnji Hrvatsko knjižničarsko društvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Knjižnice grada Zagreba.

Video zapis donosi poslanje i pojedinosti o radu Sekcije.

The post Sekcija IFLA-e za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

8. Festival Miroslav Krleža

Tue, 06/18/2019 - 10:16

8. Festival Miroslav Krleža održat će se od 28. lipnja do 7. srpnja 2019. godine. Tom će se prilikom posjetitelji Festivala imati priliku susresti se s djelima jednog od najvećih hrvatskih književnika u znaku realnog i imaginarnog Zagreba.

Parafrazirajući književnika Marijana Matkovića, autor i ravnatelj Festivala Goran Matović u uvodnom slovu njegove programske knjižice ističe: „Za razliku od svojih prethodnika (…) Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice nego stvaralac koji je Zagreb inkorporirao u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu. Sve će to reći: Zagreb kod Krleže ne živi samo historijski već je to i perspektiva.“ Upravo u tu perspektivu njegovi će građani i gosti dobiti uvid u Krležinu kazališnom vrtu na Gvozdu te u drugim popratnim prostorima koji su u vezi s Krležom i njegovim stvaralaštvom.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u program 8. festivala Miroslav Krleža uključit će se predstavljanjem djela iz Autorove rukopisne ostavštine u petak, 5. srpnja 2019. godine, a doprinos promidžbi Krleže i njegova opusa nesumnjivo predstavljaju i faksimilna izdanja njegovih djela uz stotu obljetnicu objavljivanja. U sunakladništvu s izdavačkom kućom Jesenski i Turk i Teatrom poezije ove će godine biti pretisnuta djela Pjesme III. (1919.), Lirika (1919.) i prvi broj časopisa Plamen, koji su Miroslav Krleža i August Cesarec uređivali tijekom 1919. godine.

Posjetitelji događanja na Krležinu Gvozdu moći će uživati u drami Gospoda Glembajevi u režiji Branka Brezovca, u scenskom događanju Krležina igra detekcije, koje su dramaturški i režijski oblikovali Mario Kovač i Ana Prolić, izvedbi predstave U logoru koju je Georgij Paro režirao u okviru Festivala 2014. godine, nagrađivanoj monodrami Dragana Despota Na rubu pameti, kao i novoj predstavi Pjesma cvrčka u režiji Ive Srnec. Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža bit će prilika i za promociju knjige Zlatka Svibena Od Bele do Isabelle, scenske igre koja se bavi ženama iz Krležina kruga. Festival će završiti 7. srpnja gastronomsko-nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja.

„Svi su programi realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca / glumica jer u doba Twittera i njegova predsjednika iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije dvokatnoga Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.“ Ove nadahnute riječi ravnatelja 8. festivala Miroslav Krleža najbolja su pozivnica da se zaviri u njegov bogati program.

Miroslav Krleža jedan je od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih književnika koji je u hrvatsku kulturnu baštinu upisan velikim slovima. Njegovi rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kamo su prispjeli 2001. godine po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija. I sâm Krleža bio je član Knjižnice, o čemu svjedoče njegove članske iskaznice koje su danas dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga.

Programska knjižica 8. Festivala Miroslav Krleža.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post 8. Festival Miroslav Krleža appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice od 20. do 26. lipnja 2019.

Mon, 06/17/2019 - 09:02

U četvrtak 20. lipnja 2019. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U petak 21. lipnja 2019. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

U subotu 22. lipnja 2019. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U ponedjeljak 24. lipnja 2019. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

U utorak 25. lipnja 2019. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U srijedu 26. lipnja 2019. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 20. do 26. lipnja 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ u Litvi

Fri, 06/14/2019 - 09:18

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Litvi i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u povodu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, 12. lipnja 2019. godine u Vilniusu u Litavskoj akademiji znanosti otvorena je izložba Hrvatska glagoljica.

Nazočne uzvanike svečanoga otvorenja izložbe posvećene simbolu hrvatskoga kulturnog identiteta pozdravili su veleposlanik Republike Hrvatske u Litvi Krešimir Kedmenec i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, koja je u svojem obraćanju i predstavila izložbu.

Otvorenje izložbe svojim glazbenim nastupom uveličale su mlade glazbenice, sopranistica Josipa Bilić i pijanistica Kamile Zaveckaite.

Izložbu Hrvatska glagoljica u Litavskoj akademiji znanosti posjetitelji će imati priliku razgledati do 20. lipnja 2019. godine. Nakon Villniusa izložba će biti postavljena u drugim litavskim gradovima, i to Kaunasu, Šiauliaiju i Panevėžysu.

Predstavljanjem najstarijega pisma hrvatskoga naroda litavskoj javnosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i u 2019. godini nastavlja s tradicijom promidžbe hrvatske kulture i baštine međunarodnoj javnosti.

Izložba Hrvatska glagoljica u Litvi nastavak je projekta iz 2018. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pod geslom Slovimo glagoljicom organizirala tematsku izložbu Hrvatska glagoljica, kako bi javnosti približila glagoljicu, njezin povijesni razvoj, tipografiju, kulturološki utjecaj i primjere suvremene primjene te predstavila projekt Knjižnice Hrvatska glagoljica: digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke i s njim povezan portal Glagoljica.hr.

Tijekom boravka u Litvi glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i voditelj Odsjeka Marketing i komunikacije NSK Sandi Antonac s veleposlanikom Republike Hrvatske u Litvi Krešimirom Kedmenecom posjetili su Nacionalnu knjižnicu Litve „Martynas Mažvydas“, gdje su se susreli sa zamjenicom glavne ravnateljice Sandrom Leknickienė, direktoricom marketinga i komunikacija Knjižnice Viktorijom Pukėnaitė-Pigagienė i voditeljicom Odjela za upravljanje projektima Knjižnice. Djelatnice Nacionalne knjižnice u Litvi „Martynas Mažvydas“ upoznale su ih s djelatnostima, projektima i uslugama Knjižnice te se razgovaralo i o mogućnostima suradnje dviju knjižnica u 2020. godini.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ u Litvi appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na hrvatskoga jezikoslovca i filologa

Thu, 06/13/2019 - 09:02

Ako sam ništanemanje k naznačenom cilju štogod prinesao, veoma se radujem; a i ako sam gděšto manje pravo upiso, nadam se, da će mi svaki razuman razsuditelj oprostiti, osobito kad promisli, da je bolje i slabo početi, nego sa svim spavati.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkada su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kada je riječ o djelima našega istaknutog jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i o autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novome Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo, iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na vrijednost hrvatskoga naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.) u kojem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje kako je to Mažuranićevo djelo koncipirano, ponajprije, kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te je temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskoga zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić tijekom života stekao je mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

Za ravnanje onim, koji-bi morda hotěli ovo dělo javno prosuditi, imam napomenuti, da-je moj nauk o accentu ovoga jezika samo pèrvi pokušaj ove vèrste. Poznato-je pako, koliko-je mučan i koliko vremena ištući posao tumačiti ovako mnogovèrstan i nepostojan naglasak, kao što-je u hèrvatskom jeziku.

(Slovnica Hèrvatska)

The post U spomen na hrvatskoga jezikoslovca i filologa appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana trideset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Thu, 06/13/2019 - 08:34

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 12. lipnja 2019. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je trideset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gošća je bila sveučilišna profesorica Ivana Hebrang Grgić, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini se govorilo o znanstvenome, istraživačkome i pedagoškome radu Ivane Hebrang Grgić, objavljenim knjigama, projektima, putovanju u Australiju i Novi Zeland, radu na bibliografijama povezanima s iseljeničkim tiskom i dr.

Više pojedinosti o autorici.

The post Održana trideset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Svjetski knjižničarski i informacijski kongres IFLA-e 2019.: „Knjižnice: dijalog za promjene“

Wed, 06/12/2019 - 08:57

Ovogodišnji Svjetski knjižničarski i informacijski kongres Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova, IFLA WLIC 2019, zajedno s 85. generalnom skupštinom IFLA-e, održat će se od 24. do 30. kolovoza u Ateni. Temom kongresa, Knjižnice: dijalog za promjene (Libraries: dialogue for change), želi se potaknuti međunarodna stručna rasprava kojom bi se preispitala uloga knjižnica kao poticateljica promjena u društvu te promicateljica dijaloga kao najvišeg izraza demokracije, temelja slobodnog izražavanja i protoka informacija te osnovnog preduvjeta za bolju budućnost.

Kao jedno od ishodišta znanosti, grad u kojem je utemeljena prva javna knjižnica na svijetu te Svjetski glavni grad knjige za 2018. godinu, Atena predstavlja idealno okruženje u kojem će knjižničari iz cijelog svijeta razmijeniti svoja iskustva i razmatrati načine na koje knjižnice mogu unaprijediti svoju ulogu posrednica između ljudi i novih znanja i tehnologija. U tom kontekstu, a s obzirom na rastuće društveno-gospodarske izazove današnjice, osobita pozornost bit će posvećena ulozi knjižnica u ostvarivanju UN-ove Agende 2030. i s njom povezanih ciljeva održivog razvoja.

Ovaj središnji skup svjetske knjižničarske zajednice svojim prošlogodišnjim programom okupio je više od 3500 sudionika iz 110 zemalja te preko 600 predavača, koji su održali više od 250 izlaganja i predstavili preko 120 posterskih izlaganja. Tom je prigodom predstavnicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uručena Međunarodna nagrada IFLA-e za marketing BibLibre za 2018. godinu, koja je Knjižnici, kao trećoj pobjedničkoj knjižnici, dodijeljena za projekt razvoja mobilne aplikacije Pozdrav iz Zagreba.

The post Svjetski knjižničarski i informacijski kongres IFLA-e 2019.: „Knjižnice: dijalog za promjene“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana Međunarodna konferencija o arhiviranju weba

Mon, 06/10/2019 - 15:59

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Konzorcijem za dugoročnu pohranu internetskoga sadržaja (International Internet Preservation Consortium – IIPC) organizirala je Godišnju skupštinu (General Assembly) i Međunarodnu konferenciju o arhiviranju weba – Web Archiving Conference (WAC). Godišnja skupština Konzorcija održana je , 5. lipnja 2019. godine, a konferencija na temu Web archiving community: maturing practice together održana je 6. i 7. lipnja 2019. godine u hotelu The Westin Zagreb.

U programu Konferencije svojim izlaganjima sudjelovali su pozvani predavači – direktor Europeane Harry Verwayen te viša predavačica i jedna od utemeljiteljica Digitalnoga laboratorija na Otvorenome sveučilištu u Izraelu dr. sc. Anat Ben-David. Na konferenciji je sudjelovalo 136 stručnjaka iz područja informacijskih tehnologija, informacijskih znanosti, knjižničara i arhivista iz cijeloga svijeta, kao i istraživača u području arhiviranja weba te predstavnika privatnih tvrtki. U sklopu programa, koji se sastojao od šest tribina, četiri radionice, 36 izlaganja te šest posterskih izlaganja, sudionici Konferencije dobili su uvid u najnovija svjetska dostignuća u razvoju pomagala, tehnologija i standarda u području pohrane internetskoga sadržaja te su imali priliku razmijeniti iskustva koja im mogu pomoći oko daljnjega razvoja, primjene i uporabe te vrste sadržaja u različitim analizama i istraživanjima.

Konzorcij za dugoročnu pohranu internetskoga sadržaja (IIPC) utemeljen je 2003. godine na poticaj nacionalnih knjižnica Australije, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Italije, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Kongresne knjižnice i mrežne platforme Internet Archive. Članovi su Konzorcija knjižnice, arhivi, muzeji i druge baštinske ustanove, a neki su od ciljeva Konzorcija omogućiti sakupljanje, čuvanje i trajni pristup internetskim sadržajima, razvoj i uporaba zajedničkih pomagala, tehnologija i standarda za uspostavljanje internacionalnoga arhiva te poticanje knjižnica, arhiva, muzeja i ostalih baštinskih ustanova na prikupljanje sadržaja s interneta.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sa svojim je Hrvatskim arhivom weba članica konzorcija IIPC od 2008. godine te se Godišnja skupština i Konferencija podudaraju sa 15. obljetnicom utemeljenja Hrvatskoga arhiva weba.

The post Održana Međunarodna konferencija o arhiviranju weba appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Leonu Gospodariću nagrada INOVA-MLADI 2019. za doprinos izložbi „Hrvatska glagoljica“

Mon, 06/10/2019 - 10:50

Maturant zagrebačke Tehničke škole „Ruđer Bošković“ Leon Gospodarić osvojio je Veliku nagradu (Grand Prix) 19. izložbe inovacija učenika zagrebačkih osnovnih, srednjih škola i studenata s međunarodnim sudjelovanjem INOVA-MLADI 2019. Učenik je nagradu osvojio za rad LED display za ispis glagoljice priređene za potrebe izložbe Hrvatska glagoljica održane krajem 2018. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Predstavljanjem glagoljice pomoću novih tehnologija autor izložbe Sandi Antonac želio je to najstarije hrvatsko pismo približiti mladima, učenicima osnovnih i srednjih škola te, poput Leona Gospodarića, uključiti mlade i nadarene učenike u izradbu izložbe.

Maturant je za potrebe izložbe izradio micro:bit ekran površine veće od 100 kvadratnih metara, ujedno i najveći micro:bit na svijetu, koji je projicirao glagoljička slova. Na tehničko zahtjevnoj izradbi ekrana učenik je radio više tjedana, a postupak izradbe projekcije, tema je i njegova maturalnog rada. Pri izradbi micro:bit ekrana pomogli su mu članovi njegove obitelji, mentor Damir Mileta, autor izložbe Sandi Antonac i suradnik izložbe Institut za razvoj i inovativnost mladih – IRIM donacijom micro:bitova, kao i različitim savjetima djelatnika Instituta.

Videozapis Instituta za razvoj i inovativnost mladih – IRIM o izložbi Hrvatska glagoljica i najvećem micro:bit ekranu.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Leonu Gospodariću nagrada INOVA-MLADI 2019. za doprinos izložbi „Hrvatska glagoljica“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Lijepa naša domovino…“ – sjećanje na Antuna Mihanovića

Mon, 06/10/2019 - 08:08

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i  u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Lijepa naša domovino…“ – sjećanje na Antuna Mihanovića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Trideset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ivana Hebrang Grgić

Mon, 06/10/2019 - 08:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 12. lipnja 2019. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, trideset četvrtu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gošća je dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.

Na trideset četvrtoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o znanstvenome, istraživačkome i pedagoškome radu Ivane Hebrang Grgić, objavljenim knjigama, projektima, putovanju u Australiju i Novi Zeland, radu na bibliografijama povezanima s iseljeničkim tiskom i dr.

Ivana Hebrang Grgić diplomirala je na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za informacijske znanosti, smjer bibliotekarstvo, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti istoga Fakulteta te je predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Sudjeluje u izvođenju kolegija na svim razinama studija. Autorica je radova u hrvatskim i inozemnim znanstvenim časopisima, kao i nekoliko knjiga, od kojih su dvije Časopisi i znanstvena komunikacija i Kratka povijest knjižnica i nakladnika sveučilišni udžbenici.

Članica je programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova te je glavna urednica niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Područja su joj zanimanja znanstvena komunikacija, nakladništvo, povijest knjige i knjižnične zbirke. Trenutačno je u središtu njezina znanstvenog i istraživačkoga rada istraživanje hrvatskoga iseljeničkog tiska. U suradnji s izv. prof. dr. sc. Anom Barbarić i drugim znanstvenicima iz Hrvatske i svijeta radi na izradbi bibliografije serijskih publikacija Hrvata u Australiji i Novome Zelandu, a u planu je i izradba bibliografije knjiga, kao i proširivanje projekta na druge države u kojima žive i djeluju Hrvati. Nakladnička djelatnost Hrvata izvan Hrvatske iznimno je bitan dio hrvatske, ali i svjetske kulturne baštine. Rad na izradbi takvih bibliografija zahtjevan je i dugotrajan jer podrazumijeva traganje za nezabilježenim naslovima koji nisu dostupni u knjižnicama te izradbu bibliografskih zapisa, ponekad samo na temelju fragmenata ili sporednih izvora.

The post Trideset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ivana Hebrang Grgić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Za vsaki smeh tvoj, fala!“ – u spomen na Dragutina Domjanića

Fri, 06/07/2019 - 08:06

Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg’ reć:
Od vsega srca fala!

(Fala)

Čitajući jednu od najljepših kajkavskih pjesama, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Milivoja Domjanića.

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. godine u Krčima kraj Adamovca. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskoga stola. Bio je član JAZU/HAZU od 1919., predsjednik Matice hrvatske od 1921. do 1926., a 1927. godine predsjednik je zagrebačkoga odjela PEN kluba.

Prvu pjesmu, domoljubnicu Ljubav k domovini, tiskao je u Bršljanu 1892. godine pod pseudonimom Milivoj Seljan. Surađuje u modernističkim časopisima te podupire mlade u književnome sukobu sa starijim naraštajem. Napisao je i nekoliko crtica te više književnih prikaza koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Godine 1920. u zagrebačkome Teatru marioneta Velimir Deželić ml. postavio je Domjanićev igrokaz Petrica Kerempuh i spametni osel kao prvu međuratnu lutkarsku predstavu, u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce. Kada se govori o Domjaniću, rjeđe se spominje njegova prevoditeljska djelatnost. Prevodio je poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkoga i L. N. Tolstoja. Osobito su ga privukle provansalske pjesme francuskoga pjesnika Frédérica Mistrala koje dijele istu sudbinu kao i njegove – i jedan i drugi bili su svedeni na narječje koje je još samo u puku nastavilo živjeti. Prije Prvoga svjetskoga rata počeo je pisati vrlo cijenjene stihove na kajkavskome, narječju svojega rodnog kraja, i tomu je ostao vjeran do kraja života. U to se doba pisanje na kajkavskome narječju smatralo stvaralačkom oporbom jer je nedostajala svijest o mogućnosti modernoga pjesničkog iskaza na tome istoimenom narječju. Prvi je u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnog izraza. Iako je počeo kao pjesnik na štokavskome književnom standardu Pjesme (1909.), Domjanić je najpoznatiji kao pjesnik kajkavskih stihova. Trima kajkavskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je bard novije kajkavske poezije – klasik kajkavske riječi. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova, gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana.

Mnoge su Domjanićeve pjesme uglazbljene, a među najpoznatijima su Fala i Popevke sem slagal, koje je uglazbio Vlaho Paljetak. Njegova je kajkavska poezija osuvremenila književnost i pomogla njezinoj integraciji u jedinstveni kontekst hrvatske književnosti.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupni su zvučni zapisi pjesama Bele rože i Susedovo dete, a na stranici virtualne izložbe Svakodnevica 1914. u starim hrvatskim novinama dostupna je pjesma Ciklame, krvave ciklame.

Domjanićevo ime nosi i smotra dječjega kajkavskog pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Ova tradicionalna godišnja književno-nakladnička manifestacija održava se u Sv. Ivanu Zelini još od 1970. godine radi poticanja sustavnoga rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama s kajkavskoga govornog područja.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegov rukopis, dok su neke od njegovih pjesama dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. godine u Zagrebu.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Za vsaki smeh tvoj, fala!“ – u spomen na Dragutina Domjanića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages