Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 16 min ago

Uz obljetnicu smrti vedutista hrvatske grafike

Fri, 10/04/2019 - 09:19

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima, kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Uz obljetnicu smrti vedutista hrvatske grafike appeared first on .

Predstavnice Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine posjetile NSK

Fri, 10/04/2019 - 08:32

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 26. rujna 2019. godine u sklopu međunarodne suradnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine posjetile su predstavnice Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine mr. sc. Amra Avdagić i mr. sc. Minela Đelmo te predstavnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Lucija Bakšić.

Posjetiteljicama je bio organiziran obilazak Knjižnice u sklopu kojega su se upoznale s radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te vrijednom građom koju u svojem fondu čuvaju njezine zbirke građe posebne vrste – Zbirka rukopisa i starih knjiga, Grafička zbirka, Zbirka zemljovida i atlasa te Zbirka muzikalija i audiomaterijala.

Posjetile su i Informacijski centar i čitaonice u otvorenome pristupu, Zbirku službenih publikacija i Europski dokumentacijski centar te ostale zbirke u otvorenome pristupu.

The post Predstavnice Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine posjetile NSK appeared first on .

Održava se 12. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

Thu, 10/03/2019 - 16:12

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u utorak 2. listopada 2019. godine u Javnoj ustanovi Nacionalni park „Plitvička jezera“ u Hotelu Jezero otvoreno je 12. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, čiji program traje do 4. listopada.

Ovogodišnje Savjetovanje pod temom Promjene u narodnom knjižničarstvu – stvarnost, potrebe i suvremeni trendovi okupilo je više od 220 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Temom programa željelo se skrenuti pozornost na središnju ulogu narodnih knjižnica u razvoju društva u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-ove Agende 2030. na svim razinama – od lokalne, preko nacionalne, do međunarodne.

Na svečanom otvorenju skupa nazočne su pozdravili državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak, v.d. glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala i ravnatelj Samostalne narodne knjižnice Gospić Milan Šarić. U umjetničkom dijelu programa nastupili su članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Široka kula.

Po otvorenju skupa održana su i plenarna izlaganja – dr. sc. Ivica Poljičak održao je izlaganje na temu Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, Ilona Kish iz organizacije Public Libraries 2030 govorila je o knjižnicama kao mjestima demokratizacije društva i pokretanja društvenih promjena (Libraries as spaces for democratic participation and social change), dr. sc. Gorazd Vodeb iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani obratio se nazočnima na temu Nove slovenske stručne preporuke i standardi za narodne knjižnice za razdoblje od 2018. do 2028. godine: glavni naglasci, dok je knjižničarska savjetnica Dunja Marija Gabriel iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila na temu Ususret novom Standardu za narodne knjižnice.

U tri dana održavanja Savjetovanja bit će održano više od 40 izlaganja i 10 posterskih izlaganja, a ovogodišnje podteme skupa su: Uloga zakonskih i podzakonskih dokumenata u knjižničarstvu kao dio strateškog razvoja društva u cjelini, Funkcionalna mreža narodnih knjižnica – razvoj u skladu s međunarodnim i domaćim pravilima i standardima struke, Strateški dokumenti razvitka knjižnične djelatnosti – prepoznavanje potencijala narodnih knjižnica i Suvremene narodne knjižnice kao polifunkcionalna središta lokalne zajednice.

U okviru Savjetovanja održava se i izložbeno-prodajni program hrvatskih nakladnika i izdavača, a predstavljene su i bibliobusne službe iz Karlovca i Zadra. Novost programa ovogodišnjeg Savjetovanja je Knjižničarski filmski festival, na kojem se prikazuju promidžbeni filmovi o narodnim knjižnicama.

Pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a njegovi suorganizatori su Hrvatsko knjižničarsko društvo (Sekcija za narodne knjižnice) i Samostalna narodna knjižnica Gospić. Partneri skupa su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani (NUK) i Savez knjižničarskih društava Slovenije (ZBDS).

Program Savjetovanja.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održava se 12. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Novi spomenici svjetske baštine 2019. godine

Thu, 10/03/2019 - 09:59

Svjetska baština koja se sastoji od svjetske kulturne i svjetske prirodne baštine od srpnja 2019. godine bogatija je za 29 novih spomenika koji su dodani na popis UNESCO-ve Svjetske baštine.

Nova su mjesta na popis svjetske baštine dodana na 43. zasjedanju UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu koje se održalo u Bakuu u Azerbajdžanu od 30. lipnja do 10. srpnja 2019. godine.

 

Novi spomenici svjetske kulturne baštine:

Drevno željezno i metalurško nalazište (Burkina Faso)

Arheološko nalazište Liangzhu (Kina)

Drevni grad Babilon (Irak)

Bagan, drevno budističko svetište (Mjanmar)

Kulturni pejsaž Budj Bim (Australija)

Crkve pskovske škole arhitekture (Rusija)

Arheološka nalazišta tumula Dilmun (Bahrain)

Rudna regija Erzgebirge/Krušnohoří (Češka, Njemačka)

Povijesno središte grada Šeki s Kanovom palačom (Azerbajdžan)

Utvrđeno središte grada Jaipur (Indija)

Opservatorij Jodrell Bank (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Prapovijesni rudnici kremena Krzemionki (Poljska)

Krajolik za uzgoj i dresuru konja namijenjenih za vuču svečanih kočija u Kladruby nad Labem (Češka)

„Brežuljci prošeka“ Coneglianoa i Valdobbiadenea (Italija)

Ravnica ćupova, nalazište megalitskih ćupova u pokrajini Xiengkhuang (Laos)

Kofunguni Mozu i Furuichi: tumuli drevnoga Japana (Japan)

Baština rudnika ugljena Ombilin u Sawahluntu (Indonezija)

Kulturni pejzaž Risco Caído i svete planine Gran Canarie (Španjolska)

Kraljevski posjed Mafra – palača, bazilika, samostan, vrt Cerco i loviše Tapada (Portugal)

Svetište Bom Jesus do Monte u Bragi (Portugal)

Seowon, korejske novokonfucijanske akademije (Južna Koreja)

Arhitektura 20. stoljeća Franka Lloyda Wrighta (Sjedinjene Američke Države)

Vodoopskrbni sustav Augsburga (Njemačka)

Posebni prirodni rezervat Writing-on-Stone/Áísínai’pi (Kanada)

 

Novi spomenici prirodne baštine:

Otoci i mora Francuskih južnih i antarktičkih teritorija (Francuska)

Hirkanske šume (Iran)

Utočišta ptica selica duž obale Bohajskoga zaljeva Žutoga mora (Faza I) (Kina)

Nacionalni park Vatnajökull – dinamičnost vatre i leda (Island)

 

Novi spomenik kulturne i prirodne baštine:

Općina Paraty i otok Ilha Grande – kultura i bioraznolikost (Brazil)

Osim novododanih spomenika svjetske baštine, već postojeće zaštićeno područje Ohridskoga jezera prošireno je te sada obuhvaća sjeverozapadno, to jest albansko područje jezera, uključujući poluotok Lin te pojas zemlje duž obale koja povezuje poluotok s makedonskom granicom.

Na sastanku je također odlučeno da će se Bazilika Rođenja Isusova i hodočasničke staze Betlehema u Palestinskim Autonomnim Područjima ukloniti s Popisa ugrožene svjetske baštine zbog visoke kvalitete restauracije te uspostave plana za danju konzervaciju. Bazilika i obližnji kompleksi armenskih, franjevačkih, grčkokatoličkih i grkopravoslavnih crkvi, samostana, klaustara i hodočasničkih staza na Popis svjetske baštine dodani su 2012. godine.

Lokalitet rafinerija salitre Humberstone i Santa Laura također je uklonjen s Popisa ugrožene svjetske baštine nakon niza mjera čileanske vlade posvećenih očuvanju industrijske baštine. Baštinski kompleks je na Popis ugrožene svjetske baštine dodan još 2005. godine zbog prijetnji urušavanja, a 2014. godine područje na kojima se nalaze rafinerije pogodio je jaki potres.

Za spomenuti je kako su s prvim danom 2019. godine Sjedinjene Američke Države više ne sudjeluju u radu UNESCO-a zbog učestvovanja Palestinskih Autonomnih Područja u radu organizacije te dodavanja palestinskih lokaliteta i spomenika na Popis svjetske baštine.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Novi spomenici svjetske baštine 2019. godine appeared first on .

Pristup bazi SciFinderⁿ omogućen Sveučilištu u Zagrebu

Wed, 10/02/2019 - 11:50

Pristup bazi podataka SciFinderⁿ Službe za sažetke i ostale informacije iz područja kemije (Chemical Abstracts Service – CAS) ogranka Američkoga društva za kemiju (American Chemical Society – ACS) od 23. rujna 2019. godine omogućen je Sveučilištu u Zagrebu.

Pristup će biti omogućen do 31. prosinca 2019. godine, a zatim će biti proširen na nacionalnu razinu. Podrobnije obavijesti bit će objavljene nakon završetka postupka javne nabave početkom siječnja 2020. godine.

Nova baza podataka SciFinderⁿ platforma je koja omogućuje pregled relevantne literature iz područja kemije, biokemije, kemijskoga inženjerstva te drugih srodnih znanstvenih područja i disciplina, a sadrži i opsežan popis kemijskih tvari, reakcija i spojeva.

Kako bi se pristupilo bazi podataka SciFinderⁿ, potrebna je registracija korisnika. Prilikom registracije nužno je upisati službenu e-adresu s domenom matične ustanove. Ako korisnik već ima korisnički račun, pri prijavi u bazu podataka nužno je unijeti korisničke podatke kojima se omogućuje pretraživanje baze.

Pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

Upute za registraciju.

 

The post Pristup bazi SciFinderⁿ omogućen Sveučilištu u Zagrebu appeared first on .

Izdvojeni citat Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za listopad 2019.

Wed, 10/02/2019 - 09:51

„Učenje nikada ne iscrpljuje um.“
“Learning never exhausts the mind.”

Leonardo da Vinci

Godine 2019. obilježava se 500. obljetnica smrti Leonarda da Vincija, a prisjećajući se riječi znamenita slikara, kipara, arhitekta, inženjera, botaničara i glazbenika Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se slavljenju renesansnoga čovjeka.

Leonardo da Vinci rođen je u Vinciju kraj Firence 15. travnja 1452. godine te, osim iznimna doprinosa u umjetnosti, posebnu važnost bilježi u području anatomije, građevinarstva, proizvodnje oružja i urbanistike. Svojom se svestranošću, znanstvenim teorijama i umjetničkim inovacijama Leonardo uzdignuo iznad svojih suvremenika te je svojom neograničenom čežnjom za znanjem zapamćen kao jedan od najvećih umjetnika i mislilaca u povijesti čovječanstva. Po obimu svoje stvaralačke i istraživačke djelatnosti Leonardo je jedinstvena pojava univerzalnoga čovjeka koji se svojom znatiželjom i golemom intuicijom vizionarski uputio u rješavanje raznolikih problema te zadužio svijet svojim otkrićima. Preminuo je u blizini dvorca Cloux u Francuskoj 2. svibnja 1519. godine.

Među ostvarenim projektima nacionalnih knjižnica u kojima se čuva Leonardova baština ističu su Digitalna bilježnica Codex Arundel Leonarda da Vincija koju je Britanska knjižnica u suradnji s tvrtkom Microsoft digitalizirala te koja je u cijelosti s popratnim komentarima i objašnjenjima dostupna na mrežnome mjestu Britanske knjižnice, kao i projekt Nacionalne knjižnice Španjolske pod nazivom Interaktivni Leonardo koji omogućuje pristup digitaliziranim Madridskim kodeksima Leonarda Da Vincija.

Arhiva citata Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Izdvojeni citat Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za listopad 2019. appeared first on .

Održan Drugi međunarodni sastanak na projektu „TRACE“

Wed, 10/02/2019 - 07:57

Drugi međunarodni sastanak partnera na EU projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE održan je 11. i 12. rujna 2019. godine u grčkome gradu Corinthu u organizaciji partnera na projektu Sveučilišta Peloponez. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je Projekta. Sastanku su nazočile koordinatorica Projekta Frida Bišćan te suradnice na Projektu Karolina Holub i Dragana Koljenik.

Na sastanku se raspravljalo o tijeku Projekta, podneseno je izvješće o njegovoj diseminaciji, napravljena je revizija svih aktivnosti te su dogovorene daljnje aktivnosti na Projektu.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u rujnu 2018. godine odobren je projekt TRACE iz Erasmus+ programa Europske unije. Projekt vrijedan 178.330,00 eura počeo se provoditi 1. rujna 2018. i trajat će sve do 31. kolovoza 2020. godine u suradnji sa suradnicima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, edukatore i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Planirano je organiziranje radionica za učitelje, knjižničare i edukatore kako bi ih se upoznalo s kreativnim i inovativnim metodama poticanja djece spomenute dobne skupine na čitanje, kritičko razmišljanje i vlastito istraživanje europske kulture i europskih zemalja preko njima bliske literature – tradicionalnih dječjih priča koje su vrijedan dio europske kulturne baštine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održan Drugi međunarodni sastanak na projektu „TRACE“ appeared first on .

Citat 1. listopada 2019.

Tue, 10/01/2019 - 08:42

Učenje nikada ne iscrpljuje um.

The post Citat 1. listopada 2019. appeared first on .

Adieu… – uz 110. obljetnicu smrti Mozarta hrvatskoga pjesništva

Mon, 09/30/2019 - 09:13

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula
Koja pjesmice sklada,
Svijetlu je suze utrla
Što mi sa zjena pada.
– Tako silazim, gospojo,
Stubama tvojega grada.

(Adieu)

Čitajući stihove pjesme Adieu, koju možemo nazvati i pjesnikovim oproštajem, prisjećamo se Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljubosav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

 

The post Adieu… – uz 110. obljetnicu smrti Mozarta hrvatskoga pjesništva appeared first on .

Do daljnjega zatvoren restoran SC u NSK

Sat, 09/28/2019 - 13:33

Restoran SC NSK je do daljnjeg zatvoren, zbog radova. Korisnici će biti pravovremeno obaviješteni o ponovnom otvaranju.

The post Do daljnjega zatvoren restoran SC u NSK appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 27. rujna 2019.

Fri, 09/27/2019 - 13:42

Zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih građevinskim radovima Knjižnica će se 27. rujna 2019. godine zatvoriti u 18 sati.

U subotu 28. rujna 2019. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 27. rujna 2019. appeared first on .

12. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem

Fri, 09/27/2019 - 09:54

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2. do 4. listopada 2019. godine u Javnoj ustanovi Nacionalni park „Plitvička jezera“ u Hotelu Jezero održat će se 12. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem.

Suorganizatori su ovogodišnjega Savjetovanja Hrvatsko knjižničarsko društvo i Samostalna narodna knjižnica Gospić, a partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani i Savez knjižničarskih društava Slovenije.

Tema je Savjetovanja Promjene u narodnom knjižničarstvu – stvarnost, potrebe i suvremeni trendovi, a svrha je stjecanje uvida u teorijska i praktična pitanja povezana sa zakonodavnim i strateškim dokumentima u području narodnoga knjižničarstva i suvremenih modela, trendova razvoja i povezivanja narodnih knjižnica, uspostavljanje čvršće suradnje u izradbi strateških dokumenata u području narodnoga knjižničarstva sa zemljama članicama Europske unije te predstavljanje inozemne prakse i mogućnosti boljega upoznavanja i zajedničke suradnje na međunarodnoj razini.

Predložene teme obuhvaćaju pitanje funkcionalne mreže narodnih knjižnica te njezin razvoj u skladu s međunarodnim i hrvatskim pravilima i standardima struke, ulogu zakonskih i podzakonskih dokumenata u knjižničarstvu kao dio strateškoga razvoja društva u cjelini, prepoznavanje potencijala narodnih knjižnica i strateških dokumenata o razvoju knjižnične djelatnosti, pitanje neproračunskih sredstava i sredstva Europske unije za narodne knjižnice te ulogu suvremene narodne knjižnice kao polifunkcionalnih središta lokalne zajednice.

Osim navedenoga, Savjetovanje će obuhvatiti i različite projekte povezane s korištenjem neproračunskih sredstava i sredstava Europske unije za narodne knjižnice te novu sesiju Knjižničarski filmski festival.

Program 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj.

Više pojedinosti o 12. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj.

The post 12. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem appeared first on .

Djelatnici NSK na Svjetskome knjižničarskom i informacijskome kongresu i 85. Generalnoj skupštini IFLA-e 2019. u Ateni

Thu, 09/26/2019 - 17:04

U Ateni je od 24. do 30. kolovoza 2019. u Međunarodnome kongresnome centru Megaron održan Svjetski knjižničarski i informacijski kongres Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanovaIFLA WLIC 2019, zajedno s 85. generalnom skupštinom IFLA-e, na temu Knjižnice: dijalog za promjene (Libraries: dialogue for change).

Predstavnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bile su v. d. glavne ravnateljice NSK dr. sc. Tatijana Petrić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskoga društva i knjižničarska savjetnica u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo – Centru za razvoj knjižnica i knjižničarstva dr. sc. Dijana Machala, knjižničarski savjetnik i koordinator procesa Tekuća nacionalna bibliografija dr. sc. Lobel Machala, knjižničarska savjetnica za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice dr. sc. Sofija Klarin Zadravec , knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice Dunja Marija Gabriel te viša knjižničarka i stručna suradnica za standarde dr. sc. Ana Vukadin koji su prisustvovali godišnjim sastancima pojedinih radnih i stručnih tijela IFLA-e, raznim sastancima u organizaciji pojedinih IFLA-inih Sekcija uključujući i posterska izlaganja te održali pozvana i prijavljena izlaganja.

V. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić sudjelovala je na godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries– CDNL) održanome u Ateni u Grčkoj 27. kolovoza 2019. godine.

Dr. sc. Dijana Machala, članica Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (IFLA Management of Library Associations), sudjelovala je u radu Sekcije te obavljala sva pripadajuća zaduženja.

Dunja Marija Gabriel održala je i moderirala pozvano izlaganje na temu smjernica o pružanju knjižničnih usluga za gluhe, nagluhe te gluhonijeme osobe (The Uniqueness of Dialogue in Silence: Library Service to the Deaf, Hard of Hearing and Deafblind Community). Održala je dvodnevno postersko izlaganje na temu motiviranosti čitanja (Bibliotherapy Workshops for Motivation to Read – „I am Your Dog, Read to me Aloud!“) te je sudjelovala na radnim sastancima Sekcije za narodne knjižnice (IFLA Public Libraries) i Sekcije za knjižničarske usluge za osobe s posebnim potrebama (IFLA Special Interest Groups).

Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec kao članica Sekcije za novine i ostale informativne medije (IFLA News Media Section) sudjelovala je na predavanju o uporabi medija (Success Stories and Challenges: News Media Re-used in Research and by the General Public) u organizaciji Sekcije čija je članica te  Sekcije za digitalnu humanistiku i učenost (IFLA Digital Humanities/Digital Scholarship).

Dr. sc. Ana Vukadin članica je IFLA-ine Grupe za pregled bibliografskih konceptualnih modela (BCM Review Group) i Tehničkoga pododbora za povezane podatke (LIDATEC) te je sudjelovala na sastancima navedenih stručnih tijela IFLA-e.

Kongres i skupština tradicionalno okupljaju mnogobrojne knjižničare te knjižnične i informacijske stručnjake iz cijeloga svijeta, kao i stručnjake iz srodnih područja. Nezaobilazan dio događanja na Kongresu predstavlja izložba izdavača i nakladnika, a organizaciji cjelokupnoga događanja pridonijeli su brojni volonteri iz cijeloga svijeta. Ove je godine u Ateni prisustvovalo 3 636 sudionika iz 140 zemalja te je održano preko 250 otvorenih sesija s više od 500 govornika, gotovo 200 posterskih izlaganja i izložbi na kojoj je sudjelovalo više od 100 nakladnika i izlagača.

Odabir glavne teme Kongresa – Knjižnice: dijalog za promjene (Libraries: dialogue for change) – neposredno je vezan uz mjesto održavanja kongresa – uz Grčku i Atenu koje predstavljaju središte antičke europske civilizacije te kolijevku demokracije i dijaloga, mjesta gdje je postojala prva javna knjižnica na svijetu i gdje se tijekom šest radnih dana odvijala međunarodna stručna rasprava o ulozi knjižnica u poticanju promjena u društvu, kao i ostvarivanju ciljeva održivog razvoje UN-ove Agende 2030.

Neposredno prije održavanja Kongresa u Ateni u organizaciji pojedinih IFLA-inih sekcija na različite teme iz knjižničarstva održano je više od dvadeset pretkonferencija u zemljama u neposrednoj blizini Grčke, a jedna od pretkonferencija u organizaciji IFLA-ina Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radu (Continuing Professional Development and Workplace Learning Section) održana je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 20. do 21. kolovoza 2019. godine.

Tijekom održavanja Kongresa organiziran je prijenos uživo najznačajnijih i najpopularnijih događanja tijekom održavanja manifestacije koji su na taj način dostupni svim knjižničarima i cjelokupnoj svjetskoj javnosti bez naknade. Tako je uživo dostupan bio i prijenos svečanosti otvaranja koje je obilježio pozdravni govor predsjednice IFLA-e Glòrie Pérez-Salmerón i IFLA-inog glavnog tajnika Geralda Leitnera u kojima je najavljeno predstavljanje nove IFLA-ina Strategije za razdoblje od 2019. do 2024. godine (IFLA Strategy 2019-2024).

IFLA-ina nova Strategija nastajala je protekle dvije i pol godine suradnjom i organizacijom najveće rasprave u području knjižničarstva među knjižničarima te knjižničnim i informacijskim stručnjacima iz cijeloga svijeta. U organiziranoj raspravi sudjelovalo je preko 30 000 ljudi iz 190 zemalja sa svih sedam kontinenata u okviru takozvane IFLA-ine kampanje Globalna vizija (IFLA Global Vision), što je rezultiralo sveobuhvatnim uvidom u prioritete knjižničarske profesije i prikupljanje ideja za njezin napredak, uspjeh i društvenu prepoznatljivost.

Otvorenje Kongresa bilo je popraćeno nastupom suvremene baletne skupine pod vodstvom koreografkinje Sofie Spyratou u kojoj je pokretom, slikom i glazbom prikazana grčka povijest i grčka mitologija – od Homera do suvremenoga doba, te nastupom grčke folklorne plesne grupe The Lykeion ton Hellenidon koja je predstavila tradicionalne grčke plesove iz različitih grčkih regija.   

NA IFLA-inim kongresima redovito se organizira događanje pod nazivom Kulturna večer za sve sudionike kongresa i skupštine kao uobičajeni oblik otpuštenoga druženja i zabave. Ove godine Kulturna večer odvila se u novoizgrađenome kompleksu Kulturnoga centra „Zaklade Stavros Niarchos“ (Stavros Niarchos Foundation Cultural Centre) gdje se nalazi i nova zgrada Nacionalne knjižnice Grčke s krovnom terasom s koje se pruža pogled na atensku Akropolu.

Kulturnu večer uz prigodni domjenak obilježio je nastup poznatog glazbenog sastava Estoudiantina i nastup tradicionalne grčke folklorne plesne grupe The Lykeion ton Hellenidon.

Svečanost zatvaranja IFLA-inog kongresa i skupštine u Ateni započela je pozdravnim govorom i zahvalom dosadašnje predsjednice IFLA-e Glòrie Pérez-Salmerón iz Španjolske i predstavljanjem novoizabrane predsjednice Christine Mackenzie iz Australije. Na svečanosti zatvaranja najavljeno je održavanje idućega Kongresa i Skupštine IFLA-e u Dublinu u Irskoj od 15. do 21. kolovoza 2020. na temu u skladu s IFLA-inom strategijom ciljeva za održivi razvoj (Inspire, Engage, Enable and Connect) te je objavljena odluka o domaćinu Kongresa i skupštine IFLA-e 2021. godine koja će se organizirati u Rotterdamu u Nizozemskoj.

Središnji dio svečanosti zatvaranja IFLA-inih kongresa u pravilu je obilježena dodjelom priznanja i nagrada (IFLA Honours and Awards) te nagrada za unaprjeđenje struke (IFLA Professional Awards), od kojih se ističu nagrade koje su za svoj rad dobile tri IFLA-ine Sekcije – Sekcija za izgradnju i opremanje knjižnica (Library Buildings and Equipment Section), Sekcija za upravljanje znanjem (Knowledge Management Section) i Sekcija za pravne knjižnice (Law Libraries Section). Nagrada za najbolje postersko izlaganje dodijeljena je na temu adaptacije i inovacije (Every good adaptation is also an innovation) Donatasa Kubiliusa iz Litve. Zadnji dan Kongresa organizirane su i skupne posjete knjižnicama u Ateni i okolici.

Aktivnosti predstavnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Svjetskome knjižničarskom i informacijskome kongresu i 85. Generalnoj skupštini IFLA-e 2019. u Ateni bit će predstavljene djelatnicima NSK u sklopu redovitih izlaganja i izvješća.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Djelatnici NSK na Svjetskome knjižničarskom i informacijskome kongresu i 85. Generalnoj skupštini IFLA-e 2019. u Ateni appeared first on .

Održana biciklijada Europskoga dokumentacijskog centra NSK u povodu Europskoga tjedna sporta

Thu, 09/26/2019 - 09:11

Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 24. rujna 2019. godine u sklopu ovogodišnjega Europskog tjedna sporta te u suradnji s Europskim dokumentacijskim centrom, Knjižnicom Ekonomskoga fakulteta – Zagreb, Europskim dokumentacijskim centrom IRMO ZagrebPredstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Središnjim državnim uredom za šport, kao i biciklistima Zagrebačkoga knjižničarskog društva (ZKD Biciklisti), organizirao je biciklijadu u kojoj su sudjelovali knjižničari, korisnici knjižnica i građani.

Tijekom biciklijade obilazili su se europski dokumentacijski centri uključeni u organizaciju kako bi se sudionike, ali i sveukupnu javnost, upoznalo s njihovim radom.

Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bio je zadnja točka ture kako bi se u prostoru Knjižnice održalo završno događanje te se time i simbolički najavilo predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine, koje će se odvijati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Nazočne je tom prigodom pozdravila dr. sc. Tatijana Petrić, v. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Manifestaciju Tjedan sporta predstavila je dr. sc. Martina Jeričević, načelnica Sektora za potporu sustavu športa Središnjega državnog ureda za šport, a rad Europskoga dokumentacijskog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, voditeljica Odjela Korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Svrha je biciklijade bila promicati geslo kampanje Europskoga tjedna sporta #BeActive među kolegicama i kolegama knjižničarima, članovima akademske zajednice i široj javnosti te ih tako potaknuti na tjelesnu aktivnost i upoznati ih s radom centara i mogućnostima koje se nude. Kao pratnja biciklijadi priključili su se na biciklima i policajci na biciklima Policijske uprave zagrebačke, čime se željelo povezati policiju, građane i ustanove koje su sudjelovale u organizaciji te među širom javnosti promicati i takav način policijske potpore.

The post Održana biciklijada Europskoga dokumentacijskog centra NSK u povodu Europskoga tjedna sporta appeared first on .

Djelatnici Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske posjetili NSK

Wed, 09/25/2019 - 13:56

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 24. rujna 2019. godine posjetili su djelatnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se bave nakladničkom djelatnošću.

Tijekom posjeta Knjižnici djelatnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upoznali su se s vrijednostima i povijesnim razvojem Knjižnice, kao i uslugama i informacijskim izvorima koje pruža Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Djelatnici Oružanih snaga Republike Hrvatske informirani su o radu Informacijskoga centra, usluzi međuknjižnične posudbe, uslugama bibliometrijskih i tematskih pretraživanja te ostalim uslugama korisničkih službi. Predstavljen im je i način pretraživanja kataloga i normativnih datoteka, što će im pomoći u obavljanju njihovih redovitih poslovnih procesa. Posjetili su i razgledali korisničke prostore Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stručno vodstvo organizirale su i predvodile Ana-Marija Tkalčić i mr. sc. Irena Pilaš, koordinatorica procesa Informacijski centar.

Djelatnici Oružanih snaga Republike Hrvatske razgledali su i ostale prostore i zbirke u otvorenome pristupu, a Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu predstavilo je Hrvoje Špac. U Zbirci službenih publikacija polaznike je informirala o sadržaju najveće zbirke službenih publikacija Republike Hrvatske, stranih država i međunarodnih organizacija te o specifičnim načinima označivanja službenih publikacija mr. sc. Irena Pilaš.

S bitnim i vrijednim djelima hrvatske pisane baštine Zbirke rukopisa i starih knjiga upoznala ih je Karolina Tumpas. uz prigodnu izložbu odabranih naslova o temi vojništva.

Djelatnici Oružanih snaga Republike Hrvatske posjetili su Odjel Zaštita i pohrana, dobili su uvid u restauraciju knjiga i službu za zaštitna snimanja i izradbu preslika, o čijem ih je radu informirao Silvio Lebinac, te su im pokazani praktični načini zaštite i restauracije knjižnične građe.

Rukovoditeljica Odjela Nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesna Golubović upoznala ih je s obvezom dostavljanja obveznoga primjerka i izgradnje fondova.

Podrobnije informacije o ISBN-u, CIP-u i ostalim obvezama izdavača/nakladnika publikacija djelatnicima Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske uputio je dr. sc. Lobel Machala, rukovoditelj Odjela Bibliografsko središte, koji ih je upoznao s bitnim informacijama koje će im služiti prilikom uređivanja novih izdanja.

Kratko izlaganje o Digitalnoj knjižnici održala je Karolina Holub.

Djelatnici Oružanih snaga Republike Hrvatske izrazili su želju da se posjeti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organziraju svake godine.

The post Djelatnici Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske posjetili NSK appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Viktora Vide

Wed, 09/25/2019 - 10:09

Rođen sam u Kotoru, velikoj smeđoj tvrđavi, ali, kad me pitaju za zavičaj, kao što prsti traže i otkidaju najljepši cvijet, moja duša odabire Perast. On je grad duše, tužno veselje duše, kao njegovi vrtovi s ružama, koji raduju oči. On mi je zarana ispunio duh vedrinom, kao zdenac, u kojem se prelamaju zrake. U njemu sam već u djetinjstvu nazreo nužni red sklada, odazive nevidljive geometrije među stvarima. (…)

(Zavičaj – Viktor Vida)

U namjeri da oživimo sjećanja na zaboravljene hrvatske pjesnike, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Viktora Vide.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homogeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

 

The post Uz obljetnicu smrti Viktora Vide appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 25. rujna 2019.

Wed, 09/25/2019 - 09:28

Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

1. Viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, polje računarstvo, elektrotehnika, informatika, informacijske i komunikacijske znanosti, 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima , znanje engleskog jezika.

2. Specijalist za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financije i računovodstvo

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca

Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili stručni studij u trajanju kraćem od tri godine ili VŠS, polje ekonomija te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 2 godine radnog iskustva u struci, znanje engleskog jezika.

3. Diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog knjižničara, znanje engleskog jezika.

4. Knjižničar u Odjelu Obrada

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca

Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski sveučilišni studij ili specijalistički dodiplomski stručni studij ili VŠS, stečeno stručno zvanje knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima knjižničara, znanje engleskog jezika.

5. Pomoćni knjižničar u Odjelu Obrada

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od dva mjeseca

Uvjeti: završena četverogodišnja srednja škola, stečeno stručno zvanje pomoćnog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima pomoćnog knjižničara, znanje stranog jezika (prednost engleski).

6. Pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe

– jedan izvršitelj na određeno nepuno radno vrijeme (rad s polovicom punog radnog vremena – 20 sati tjedno) uz probni rad u trajanju od dva mjeseca (zamjena)

Uvjeti: završena četverogodišnja srednja škola, stečeno stručno zvanje pomoćnog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima knjižničara, znanje stranog jezika (prednost engleski).

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslika diplome)
– dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
– dokaz o stečenom stručnom zvanju (za točku 3., 4., 5. i 6.)
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb ili osobno predati s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 25.9.2019.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i priložiti propisane dokaze o svom statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html

Moguće je provođenje testiranja, o čemu će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena se natječajna dokumentacija ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 25. rujna 2019. appeared first on .

Polaznici XXII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK

Wed, 09/25/2019 - 08:57

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 23. rujna 2019. godine posjetili su polaznici XXII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić”.

Tijekom ostvarenja zadanoga programa stručnoga vodstva i dvosatnoga posjeta Knjižnici, polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić” upoznali su se s uslugama i informacijskim izvorima koje pruža Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Polaznici su obaviješteni o radu Informacijskoga centra, usluzi međuknjižnične posudbe, uslugama bibliometrijskih i tematskih pretraživanja, kao i ostalim uslugama korisničkih službi, te su posjetili i razgledali korisničke prostore Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sa značenjem i vrijednim djelima hrvatske pisane baštine Zbirke rukopisa i starih knjiga upoznao ih je Ivan Kapec. U Zbirci službenih publikacija polaznike je informirala o sadržaju najveće zbirke službenih publikacija Republike Hrvatske, stranih država i međunarodnih organizacija Ivana Kežić Pucketić.

Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu, kao i ostale prostore i zbirke u otvorenome pristupu, predstavila je mr. sc. Irena Pilaš, koordinatorica procesa Informacijski centar, dok je u Elektroničkoj učionici Goranka Mitrović održala radionicu pod nazivom Izvori znanstvenih informacija i vrednovanje znanstvene produktivnosti, područje Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće za potrebe polaznika.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga i druge državne dužnosnike za najviše vojne i civilno-vojne dužnosti. Svrha je polaznike osposobiti za donošenje strateških odluka u području obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U sklopu nastavnoga programa svaki naraštaj Ratne škole već tradicionalno posjećuje Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Polaznici XXII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uručili su zahvalnicu za dugogodišnju iznimno dobru suradnju i pomoć u edukaciji polaznika,

Na kraju posjeta, polaznicima Ratne škole uručene su i članske iskaznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Polaznici XXII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 09/25/2019 - 08:24

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financije i računovodstvo
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničar u Odjelu Obrada
– pomoćni knjižničar u Odjelu Obrada
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Radionica o bazi podataka IEEE Xplore i znanstvenome objavljivanju

Tue, 09/24/2019 - 12:34

Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (Institute of Electrical and Electronics Engineers – IEEE) u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizira autorsku radionicu o bazi podataka IEEE Xplore i znanstvenome objavljivanju (How to get published in an IEEE journal or conference paper?) koja će se održati u Sivoj vijećnici Fakulteta 10. listopada 2019. godine od 10 do 12.30.

Radionica je namijenjena znanstvenicima, doktorandima, studentima i knjižničarima te svima koje zanimaju teme povezane sa znanstvenim istraživanjem i objavljivanjem znanstvenih radova.

Sudionici će imati priliku čuti korisne savjete za učinkovito korištenje platforme baze podataka IEEE Xplore, a naknadno će dobiti potvrdu o sudjelovanju na radionici.

Prijave na radionicu o bazi podataka IEEE Xplore i znanstvenome objavljivanju.

The post Radionica o bazi podataka IEEE Xplore i znanstvenome objavljivanju appeared first on .

Pages