Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 26 min ago

Izložba „Hrvatska glagoljica“ u Litvi

Fri, 06/07/2019 - 08:00

U povodu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Litvi organizira izložbu Hrvatska glagoljica u Litvi.

Izložba će biti otvorena 12. lipnja u Litavskoj akademiji znanosti u Vilnijusu te će je posjetitelji imati priliku razgledati do 20. lipnja 2019. godine. Nakon Villniusa izložba će biti postavljena i u drugim litavskim gradovima, i to Kaunasu, Šiauliaiju i Panevėžysu.

Riječ je o nastavku projekta iz 2018. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, obilježavajući Europsku godinu kulturne baštine, organizirala tematsku izložbu Hrvatska glagoljica, kojom je pod geslom Slovimo glagoljicom javnosti približila naše najstarije pismo, njegov povijesni razvoj, tipografiju, kulturološki utjecaj i primjere suvremene primjene.

Svrha je izložbe na zanimljiv način ispričati priču o hrvatskoj glagoljici, kao i predstaviti projekt Knjižnice Hrvatska glagoljica; digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke te s njim povezan portal Glagoljica.hr, u sklopu kojega su istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti dostupne glagoljske knjige, rukopisi te znanstveni radovi o glagoljici i glagoljskoj baštini digitalizirani u sklopu Projekta. Na stranici Portala dostupna je virtualna izložba Hrvatska glagoljica koja je izrađena za tu prigodu.

Katalog izložbe Hrvatska glagoljica na litavskome i engleskome jeziku.

The post Izložba „Hrvatska glagoljica“ u Litvi appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Pobijediti ili umrijeti“ – sjećanje na Petra IV. Zrinskoga

Thu, 06/06/2019 - 08:51

Slaveći posljednjeg Zrinskog i posljednjeg Frankopana, ne slavimo u njima samo najdivnije predstavnike onoga doba u našem narodu, nego ih slavimo kao rijetke ljude, koji se ne rodiše za stotinu, nego za stotine godina prerano: tako rano, da njihova misao, misao slobode hrvatske i misao borbe za tu slobodu ni dan današnji nije osvojila inteligenciju, a kamoli cijeli narod hrvatski.

(Antun Gustav Matoš)

Hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Petar IV. Zrinski rođen je 6. lipnja 1621. godine u Vrbovcu, mjestu istočno od Zagreba. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj V. Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy. Bio je praunuk slavnoga sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskoga, a unuk Jurja IV. Zrinskoga. Godine 1643. oženio se groficom Katarinom Zrinski, polusestrom Frana Krste Frankopana. Nakon smrti starijega brata Nikole krajem 1664., Petar Zrinski 1665. imenovan je hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek 1668. godine zbog raznovrsnih političkih kalkulacija bečkoga dvora. Petar je, poput starijega brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kada je s višestruko slabijom vojskom razbio Deli-pašu Badnjakovića i Ali-pašu Čengića. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da ga je sam kralj opisao kao štit kršćanstva i strašilo Turaka.
Zrinski je sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za hrvatska prava koju je započeo njegov brat Nikola pa se tako povezao s glavnim ugarskim vođama. Povod za nezadovoljstvo bio je sramotni Varšavski mir, kojim su 1664. godine Osmanlije, premda poraženi u bitki, od bečkoga dvora dobili pravo da zadrže sav do tada osvojeni teritorij. Slabljenjem hrvatsko-ugarskoga saveza, koji se raspao zbog različitih ideja i načina vođenja urote, sve je saznao bečki dvor.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Beču su caru, odnosno kralju, željeli objasniti razloge hrvatskoga nezadovoljstva, međutim, Leopold I. dao ih je uhititi i osudio na smrt te ubio odsijecanjem glave 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu, a njihova žrtva zajednički je ugrađena u Hrvatsku s mnoštvom onih koji su za njezinu slobodu darovali ono što su najvrjednije imali.

Petar Zrinski bio je i pjesnik, koji je bratovu knjigu napisanu na mađarskome jeziku kao podsjetnik Mađarima na ulogu Zrinskih u mađarskoj povijesti pohrvatio pod naslovom Adrianskoga mora Sirena, u kojoj je i proročanska pjesma Veruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku. U petnaest pjevanja opisao je obranu Sigeta: pripreme za vojni pohod, ratne operacije i pogibiju junaka.
Dvojezična Sirena obogatila je dvije nacionalne književnosti, dva povijesno povezana naroda, svrstavši se u sam vrh mađarske književnosti s jedne strane i ostavivši dubok trag u hrvatskoj književnosti i narodnoj predaji.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Adrianskoga mora Sirena iz 1660. godine koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Kao zasebna cjelina u Zbirci je pohranjena Knjižnica obitelji Zrinski, tzv. Bibliotheca Zriniana, koja je doživjela i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana ostvarena suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nacionalne knjižnice Széchényi i Knjižnice Sveučilišta u Segedinu 2002. godine.

Prije smrti Petar Zrinski svojoj je supruzi Katarini napisao oproštajno pismo, koje je već godine 1671. godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika.
Izvornik pisma čuva se u arhivu Zagrebačke nadbiskupije i to je jedan od prvih hrvatskih tekstova koji je u svojim prijevodima skrenuo svjetsku pozornost na nepravdu počinjenu hrvatskome narodu.
To divno pismo dokazuje kako je Petar bio junak i u smrti, kao što je bio i u životu.

Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te v čem zbantuval ali ti se v čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam v Boga vsamogučega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikaj še mene hoče miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem v dike vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar nej žalosti ar je to tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

Grof Petar IV. Zrinski proživio je život i umro u skladu sa svojim životnim geslom Vincere aut mori (Pobijediti ili umrijeti).

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Pobijediti ili umrijeti“ – sjećanje na Petra IV. Zrinskoga appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Danu Trnja

Wed, 06/05/2019 - 12:03

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjelovat će u manifestaciji Dan Trnja koja se održava 8. lipnja 2019. godine na zagrebačkim fontanama.

U sklopu događanja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavit će svoje digitalne proizvode i usluge – Digitalne zbirke NSK, virtualne izložbe, mobilnu aplikaciju Pozdrav iz Zagreba te Digitalni laboratorij NSK. Prikazat će se mogućnosti primjene digitalnih tehnologija koje se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu koriste za pričanje digitalnih priča te će se posjetitelji na štandu NSK moći uključiti u izradbu digitalne priče na karti posvećene prošlosti i sadašnjosti Trnja.

Svrha je manifestacije obogatiti kulturnu i kulturno-turističku ponudu zagrebačke četvrti Trnje te uključiti građane Trnja u oblikovanje kulturne ponude. Manifestaciju Dan Trnja organizira Vijeće Gradske četvrti Trnje u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Zagreb te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.

Više o manifestaciji Dan Trnja.

The post Sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Danu Trnja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na 33. sastanku CENL-a

Wed, 06/05/2019 - 09:41

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić sudjelovala je na 33. općem godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL) održanome 3. i 4. lipnja 2019. godine u organizaciji Norveške nacionalne knjižnice u Mo i Ranu.

Na sastanku se raspravljalo o godišnjem izvješću CENL-a, izvješću radnih grupa te su predstavljeni planovi djelatnosti za tekuću i 2020. godinu. U sklopu sastanka održano je nekoliko panel rasprava i predavanja o temama uključivanja različitosti u nacionalnim knjižnicama, uloge knjižnica u okruženju velikih podataka, budućnosti knjižnica u svezi s primjenom umjetne inteligencije i dr.

CENL je zaklada koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Europske unije i Vijeća Europe te trenutačno broji 49 članova iz 46 europskih zemalja. Svrha je zaklade jačanje suradnje te promicanje uloge i zanimanja europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju vrijednu kulturnu baštinu.

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na 33. sastanku CENL-a appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Vrijedno izdanje ukradene Ženevske Biblije vraćeno Knjižnici u Pittsburghu

Tue, 06/04/2019 - 09:46

Vrijedno izdanje Ženevske Biblije (The Geneva Bible) iz 1615. godine, ukradeno prije dvadeset godina iz Carnegiejeve knjižnice u Pittsburghu (Carnegie Library of Pittsburgh), vraćeno je u Sjedinjene Američke Države. Riječ je o jednome od prvih izdanja Biblije koje je u cijelosti podijeljeno na poglavlja ili glave i retke, s opisima i bilješkama na svojim marginama te predstavlja cjelovitu reviziju dotad uvažena engleskog prijevoda na temelju izvornih jezika, poznata kao Velika Biblija.

Izvori kao što su The New York Times i CNN navode kako je ukradena Biblija bila dio fonda od više stotina rijetkih knjiga, karata, atlasa, ex librisa i ostale građe, vrijednih gotovo osam milijuna dolara ukradenih iz knjižnice u Pittsburghu. Biblija je pronađena u Nizozemskoj u fondu Američkoga muzeja engleskih doseljenika u Leidenu (Leiden American Pilgrim Museum), nakon što je preko dražbe kupljena za potrebe postavljanja izložbe u povodu 400. obljetnice uplovljavanja jedrenjaka Mayflower koji je prevozio engleske separatiste iz Southamptona u Engleskoj u Plymouth u saveznoj državi Massachusetts.

Prema informacijama na mrežnoj stranici Muzeja vjeruje se kako je ovo izdanje Biblije slično onome koji su puritanci prenijeli u Ameriku, a svoj naziv dobila je kada su engleski protestanti, protjerani u Ženevu za vrijeme kraljice Marije I., kraljice Škotske, preveli Bibliju na engleski jezik i tiskali 1560. godine rimskim fontom umjesto dotad korištenom goticom. Neslužbeni naslov – The Breeches Bible – Ženevskoj je Bibliji pripisan zbog specifičnog navoda u Knjizi postanka u kojem su Adam i Eva od lišća sebi spleli hlačice (breeches) umjesto pregača, to jest poveza oko bokova.

Za katoličke vladavine kraljice Marije, neposredno nakon reformacije i jačanja Anglikanske zajednice u Velikoj Britaniji, Ženevska se Biblija, tiskana i raspačavana u tadašnjem međunarodnome središtu protestantizma i s posvetom kraljici Elizabeti I., smatrala politički nepodobnom. Uspostavom Elizabetine vladavine i konsolidacijom anglikanske crkve Ženevska Biblija postaje jednom od prvih masovno tiskanih Biblija u Engleskoj te je primaran izvor za tumačenje spisateljima i misliocima 16. stoljeća poput Williama Shakespearea. U engleskome govornome području Ženevsku je Bibliju postepeno zamijenila Biblija kralja Jakova koju mrežna stranica Britanske knjižnice navodi kao najprodavaniju inačicu toga vjerskoga teksta na engleskome jeziku.

Više o razvoju Biblije na engleskome jeziku (dokumentarni film Bitka za Bibliju – The Battle for the Bible).

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Vrijedno izdanje ukradene Ženevske Biblije vraćeno Knjižnici u Pittsburghu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages