Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 6 hours 20 min ago

Dvadeset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Mile Pešorda

Mon, 12/04/2017 - 08:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak 7. prosinca 2017. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset četvrtu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gost je književnik, prevoditelj i nakladnik Mile Pešorda. Na tribini će se govoriti o Pešordinu književnom i prevoditeljskome radu, boravku u Francuskoj, prijateljevanju s uglednim hrvatskim i svjetskim književnicima, nagradama i priznanjima, njegovoj borbi za očuvanje i promicanje hrvatske kulture, jezika i književnosti, kao i o prešućivanju te napadima na njega.

Mile Pešorda rođen je u Grudama 15. kolovoza 1950. godine. Hrvatski je književnik, prevoditelj i nakladnik. Antologijski je hrvatski pjesnik te istaknuti intelektualac. Nakon mature u gimnaziji u Grudama završio je 1973. godine studij romanistike na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, obranivši s najvišom mogućom ocjenom deset (10) diplomsku radnju s temom o kazalištu apsurda. Poslijediplomske i doktorske studije pohađao je u Zagrebu i Parizu, gdje je kod Milana Kundere prijavio doktorsku disertaciju Ideja Europe u djelu Ive Andrića i Miroslava Krleže.

Bio je voditelj demonstratorskih vježbi iz latinskoga jezika sa studentima Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, radio je kao novinar u kulturnoj redakciji Radio-Sarajeva, kao zagrebački dopisnik za kulturu dnevnika Oslobođenje iz Sarajeva te kao nakladnik u izdavačkoj kući Veselin Masleša u Sarajevu, gdje je objavio i uredio više od tristo knjiga. Među tim naslovima bile su pjesme Fernanda Pessoe, Paula Celana, Abdulaha Sidrana, Czesława Milosza, sabrana djela Saula Bellowa, Isaka Samokovlije, Midhata Begića, Milana Kundere i dr. Godine 1984. javno je politički oklevetan kao kunderist, antikomunist i neprijatelj Jugoslavije (Mihajlo Lalić). Na velikome skupu mladeži u Imotskome 1.ožujka 1967. godine zagovarao je, u duhu pomirbe i nadilaženja ideologijskih podjela, pokretanje neovisnih hrvatskih novina, ali je njegovu ideju odmah žestoko napao komunistički dužnosnik dr. Miloš Žanko. U svibnju 1868. godine Mile Pešorda pokrenuo je, uredio i objavio prvi broj revije Ogledalo koju su vlasti prezrele i trajno zabranile. Idejni je začetnik i pokretač Šimićevih susreta održanih 30. i 31. svibnja 1970. godine u Drinovcima. Zagovornik je građanskih prava i sloboda te pokretač i jedan od sedmorice hrvatskih književnika koji su 28. siječnja 1971. godine potpisali Sarajevsku deklaraciju o hrvatskome jeziku.

Prvi je uputio javni poziv na obnovu Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” u Sarajevu 7. srpnja 1990. godine. Od 1990. do 1994. godine Pešorda je bio lektor i predavač na Sveučilištu u Francuskoj, zatim koordinator za UNESCO i savjetnik za kulturu u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, član uredničkoga vijeća revije Lettre Internationale u izdanju Centra PEN-a, glavni urednik u A. G. Matošu Samobor – Zagreb te jedan od utemeljitelja, zamjenik glavnoga urednika i urednik za književnost tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.

Sudjelovao je u brojnim međunarodnim znanstvenim simpozijima, okruglim stolovima i književnim susretima u više europskih država. U Sjedinjenim Američkim Državama boravio je 1988. godine kao gost State Departmenta. U Francuskoj je 1991. godine utemeljio Društvo francusko-hrvatskoga prijateljstva (AMITIES FRANCO-CROATES DE RENNES) koje je tijekom nekoliko godina bilo središtem intelektualne i humanitarne pomoći Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u ratu za slobodu. U Parizu je 3. i 4. veljače 1992. godine bio savjetnik i sudionik velikoga znanstvenog simpozija Les destins des nations de l’ex-Yougoslavie (Sudbine nacija bivše Jugoslavije), održanoga pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Francuske. Godine 1992. sa srpskih okupacijskih položaja smišljeno je bio granatiran obiteljski stan Mile Pešorde.

Od 1999. do 2000. godine bio je ravnatelj Hrvatskoga kulturnog centra u Sarajevu te sudionik prvih Europskih književnih susreta u Sarajevu 2000. godine. Sudjelovao je u pokretanju i koncipiranju izdanja Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, gdje je i član Uredničkoga vijeća. Mile Pešorda član je Matice hrvatske, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, društava hrvatskih književnika u Zagrebu i Mostaru, Hrvatskoga društva klasičnih filologa, Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” te Udruge Hrvatska – Irska. Redoviti je član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine. Godine 2017. primljen je u članstvo Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu.

 Prve pjesme, Protiv tame i Žena malog grada, Pešorda je objavio 1967. u sarajevskome časopisu Lica, a prvi veći ciklus pjesama objavio mu je Mak Dizdar u časopisu Život 1969. godine. Prvu pjesničku knjigu Život vječni objavio je u izdavačkoj kući Svjetlost u Sarajevu 1971. godine te je za istu dobio godišnju nagradu izdavača. U Zagrebu je 1998. godine objavljena njegova summa poetica, a kao nova knjiga s novim naslovom Knjiga ljubavi i gnjeva (Nakladni zavod Matice hrvatske i HKD “Napredak” Zagreb). Knjiga Slušam tvoj glas, koja je tiskana 1980. godine u Mostaru s crtežima Virgilija Nevjestića i pogovorom Jure Kaštelana, doživjela je tri izdanja. Pešordine Izabrane pjesme, u izboru Dževada Karahasana i s predgovorom Jure Kaštelana, uvrštene su u reprezentativno izdanje Književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga iz 1985. godine.

U Rennesu je 1992. godine, u izdanju francuskih pjesnika, tiskana knjižica njegovih francuskih pjesama pod naslovom Parole pour Elle. Pjesme su mu prevedene na dvadesetak jezika te su uvrštene u brojne domaće i inozemne antologije i panorame. Napisani su brojni kritički napisi i eseji o njegovu pjesništvu, a među njima izdvajaju se oni Jure Kaštelana, Veselka Tenžere, Nihada Agića, Krešimira Šege, Miljenka Stojića, Slobodana Prosperova Novaka, Dubravka Jelčića i dr.

Mile Pešorda prevodi s francuskoga, talijanskoga, slovenskoga i makedonskoga jezika. Dobitnik je mnoštva nagrada i priznanja, među kojima ističemo godišnju nagradu dnevnika Oslobođenje u Sarajevu za komentar Zašto šutnja? (1976.), nagradu Dubravko Horvatić za poemu Baščanska ploča (2007.), godišnju nagradu Antun Branko Šimić za knjigu Baščanska ploča, poema (2009.) i dr. Godine 1996. dodijeljeno mu je najviše državno odlikovanje Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

The post Dvadeset četvrta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Mile Pešorda appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U NSK održan dvodnevni stručni skup o ulozi knjižnica u razvoju suvremenoga digitalnog društva

Fri, 12/01/2017 - 12:43

Jesu li knjižnice u Hrvatskoj spremne na zahtjeve digitalne znanosti, jesu li spremne učiniti pomak prema digitalnoj transformaciji, kako knjižnice mogu pomoći razvoju digitalnoga društva te koje promjene mogu očekivati autori, znanstvenici i nakladnici u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka, samo su neke od tema dvodnevnoga stručnog skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena održanoga 28. i 29. studenoga 2017. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu redovite godišnje konferencije korisnika integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

Na otvorenju Skupa okupljene informacijske stručnjake i knjižničare iz Hrvatske, kojih je bilo više od 160, prigodno su pozdravile izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je i predstavila Skupni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

Na Skupu se govorilo o vrijednosti standardiziranosti knjižničnih podataka, o odlikama knjižničnih podataka kao skupova velikih podataka te o mogućnostima razvoja knjižničnih otvorenih povezanih podataka. Bitno je pitanje pitanje semantičke i tehničke interoperabilnosti knjižničnih podataka i sustava kao preduvjeta razvoja suvremenih knjižničnih usluga temeljenih na digitalnim podatcima i katalozima novoga naraštaja. Poseban naglasak bio je usmjeren na prikaz istraživanja u području semantičke interoperabilnosti baštinskih zajednica, kao i na pitanja primjene oblika i modela objedinjavanja metapodatka u razvoj novih digitalnih usluga. Bitan dio činila su predavanja o primjeni digitalnih podataka u stvaranju i proizvodnji novoga znanja te mogućnosti suradnje nakladnika i knjižnica u digitalnome okruženju. Pružen je i prikaz pomagala i izvora bitnih za procese vrjednovanja znanstvenih ustanova, a posebna pozornost posvećena je otvorenoj znanosti i ulozi knjižnica.

Svrha je stručnoga skupa bila istaknuti vrijednost i ulogu knjižničnih podataka u kontekstu razvoja suvremenoga digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te nacionalnoga kulturnog i kreativnoga područja.

„Ovo je prvi stručni skup koji je u cijelosti posvećen pitanjima sistemskoga knjižničarstva u Hrvatskoj, a želja nam je da preraste u redovito godišnje multidisciplinarno savjetovanje o pitanjima automatizacije, informatizacije te digitalne transformacije knjižnica i drugih institucija koje baštine znanje. Vjerujemo da ulaganja u digitalnu transformaciju te razvoj digitalno zrelih baštinskih ustanova nemaju alternative, posebno u kontekstu razvoja digitalne znanosti i digitalnoga društva“, istaknula je dr. sc. Dijana Machala, voditeljica programa stručnoga skupa te koordinatorica Organizacijskoga odbora.

Stručni skup organiziran je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Više o stručnome skupu Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena.

 

 

 

 

The post U NSK održan dvodnevni stručni skup o ulozi knjižnica u razvoju suvremenoga digitalnog društva appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 1. prosinca 2017.

Fri, 12/01/2017 - 10:51

Znanje sámo nije moć. Ono postaje moćno onda kada ga dijelimo.

The post Citat 1. prosinca 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Vrijedni pretisci srednjevjekovnog bjeloruskog tiskara Franciska Skorine darovani NSK

Thu, 11/30/2017 - 12:05

Predstavnici Veleposlanstva Republike Bjelarus  28. studenoga 2017. godine Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovali su djela bjeloruskog srednjevjekovnog tiskara Franciska Skorine.

Dar je u ime Knjižnice primila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić uz prisustvo knjižničarske savjetnice za međunarodnu suradnju NSK Jasenke Zajec.

Delegaciju Veleposlanstva republike Bjelorusije predvodili su viši savjetnik Andrej Jarošin, počasni konzul prof. dr. sc. Vidoje Vujić, asistent Počasnog konzula Juri Korotki i savjetnik počasnog konzula Milorad Šmitran uz prisustvo voditeljica Službe za bilateralnu i multilateralnu kulturnu suradnju pri Ministarstvu kulture Doris Kurtov i predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Domagoja Petrušića.

Francisk Skorina prvi je pokrenuo tiskanje knjiga na bjeloruskom jeziku 1517. godine te bio prvi tiskar među istočnim Slavenima. Važnost njegovog djelovanja priznao je i UNESCO uvrštenjem 500-te obljetnice pokretanje tiskare u svoja kalendar značajnih obljetnica.

U sklopu obilježavanja 500 godina od početka djelovanja tiskare Franciska Skorine Bjeloruska Nacionalna knjižnica izdala je pretiske njegovih djela među kojima se posebno ističe prijevod biblije na crkvenoslavenski jezik sa primjesama bjeloruskog. U sklopu projekta je izdana 21 knjiga na uz prijevode i komentare na bjeloruskom, ruskom i engleskom jeziku.

Ovaj je dar značajan poticaj razvoju suradnje između Bjeloruske Nacionalne knjižnice i NSK, kao i  bilateralne suradnje između dviju zemalja.

The post Vrijedni pretisci srednjevjekovnog bjeloruskog tiskara Franciska Skorine darovani NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje grafičke mape „Vile od grafike – Hommage Marinu Držiću 1567. – 2017.“

Thu, 11/30/2017 - 09:53

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ponedjeljak 4. prosinca 2017. godine u 13 sati održat će se predstavljanje grafičke mape Vile od grafike – Hommage Marinu Držiću 1567. – 2017.

Autorice su mape tri hrvatske grafičarke Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Zdenka Pozaić. O grafičkoj mapi govorit će Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića, koji je ujedno i urednik grafičke mape, mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti te autorica predgovora mape. Objavljivanjem mape obilježava se 450.obljetnica smrti Marina Držića.

Grafička mapa sadrži 20 listova papira formata 50 x 35 cm. Na tri lista papira tehnikom dubokoga tiska u boji (akvatinta, bakropis u boji i suha igla) otisnute su grafike Nevenke Arbanas. Na tri lista papira tehnikom dubokoga tiska u boji (akvatinta, bakropis, reservage i suha igla) otisnute su grafike Maje S. Franković, a na tri lista papira tehnikom visokoga tiska u boji (linorez i drvorez u boji) otisnute su grafike Nevenke Pozaić. Na dva lista papira tehnikom ofseta otisnut je predgovor Ive Körbler na hrvatskome i engleskome jeziku, a na šest listova papira tehnikom ofseta otisnuti su životopisi Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić na hrvatskome i engleskome jeziku. Na posebnome listu otisnuta je naslovna stranica, a na dva lista impresum na hrvatskome i engleskome jeziku.

Sve grafičke listove ručno su otisnule Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Nevenka Pozaić u svojim ateljeima te su svi označeni kao autorski otisci.

Povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića (1567. – 2017.), najvećeg hrvatskog komediografa i jednog od najvažnijih autora europske renesansne komediografije, ali i jednog od najznačajnijih hrvatskih pisaca uopće, tri su najznačajnije suvremene hrvatske grafičke umjetnice odlučile dati svoj autorski hommage velikom piscu. Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Zdenka Pozaić povezane su ne samo generacijski ili po iznimnom i sveobuhvatnom djelatnom, metijerskom i pedagoškom grafičkom iskustvu i erudiciji, već su u svojem stilskom izričaju bliske tradiciji organičke i kolorističke apstrakcije. (…)

Harmonično jukstaponiranje različitih veličina matrica na sva tri lista, dalo je otiscima Maje S. Franković ujednačenu razinu ekspresije i elegancije, upravo idealnog renesansnog sklada. Zdenka Pozaić jednako inventivno prati ideju obilježavanja značajne Držićeve obljetnice, no njezin je tonski registar ostao iznimno raspjevan, očito probuđen ne samo atmosferom i trajnom aktualnošću Držićevih kazališnih komada, već idejom renesansnog hedonizma i vitalizma. Najistaknutija suvremena hrvatska grafičarka u tehnici linoreza i drvoreza u boji, dakle, tehnikama visokog tiska, Zdenka Pozaić u sva tri otiska nastavlja svoj dominantni stilski kôd blizak lirskoj i kolorističkoj apstrakciji, ali ga – jednako kao Nevenka Arbanas i Maja S. Franković – iznimno dinamično dopunjava elementima renesansnog ornamenta.

Pred nama je grafička mapa visokih inventivnih metijerskih i konceptualnih dometa, u čijem je usklađenom likovnom sazvučju sve tri umjetnice postignuta iznimna kvalitativna emanacija autentičnog renesansnog concetto-a, u djelu otjelotvorene Ideje.

(Iz predgovora grafičke mape povjesničarke umjetnosti Ive Körbler)

 

The post Predstavljanje grafičke mape „Vile od grafike – Hommage Marinu Držiću 1567. – 2017.“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz 60. obljetnicu smrti Marije Jurić Zagorke

Thu, 11/30/2017 - 07:25

Na današnji dan prije 60 godina, 30. studenoga 1957. godine oči je zaklopila vjerojatno najčitanija i najomiljenija spisateljica s naših prostora i prva hrvatska profesionalna novinarka Marija Jurić Zagorka. Nova čitanja ove dive hrvatske popularne književnosti i patuljaste amazonke hrvatskoga feminizma, kako ju je prozvala Lidija Sklevicky u svojoj knjizi Konji, žene, ratovi, dovela su zadnjih desetljeća do velika zanimanja za njezin život i rad, prvoga ili ponovnoga objavljivanja njezinih brojnih djela, kao i ulaska njezina lika, različitim aktivnostima, u turističku ponudu hrvatske metropole.

Na retcima Zagorkinih popularnih romana stasali su naraštaji hrvatskih čitatelja. Nije stoga neobično da je njezino posljednje počivalište, u arkadama zaslužnih građana zagrebačkoga Mirogoja, uvijek okićeno cvijećem.

Mali doprinos uspomeni na njezino djelo najnoviji je članak na Blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, tematski vezan uz jedan od njezinih manje poznatih romana, koji je tek nedavno prvi put objavljen kao knjiga Tozuki.

Izvor naslovne fotografije.

The post Uz 60. obljetnicu smrti Marije Jurić Zagorke appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Jer pijesak sam i vrijeme i kap s dlana…“ – uz prvu obljetnicu smrti akademika Ante Stamaća

Thu, 11/30/2017 - 07:22

„Ja sam hrvatski pisac, bavim se hrvatskim jezikom i kulturom i tako ću se baviti dok mi život to bude omogućavao i dopuštao“, opisao je sebe i svoje poslanje pjesnik, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj Ante Stamać.

Akademik Ante Stamać preminuo je 30. studenoga 2016. godine u Zagrebu. Bio je član Vijeća za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. godine na otoku Molatu. Gimnaziju i srednju glazbenu školu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. godine maturirao u Prvoj gimnaziji, u današnjoj zgradi Muzeja Mimara. Godine 1963. diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, a doktorirao je 1978. godine disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. godine studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.

Bio je violinist u orkestru Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te glazbeni urednik Muzičkoga salona Studentskoga centra u Zagrebu, kojemu je bio i utemeljitelj.

Godine 1971. izabran je za znanstvenoga asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 1978. bio je docent, zatim izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Godine 1989. izabran je za redovitoga sveučilišnog profesora. Umirovljen je 2004. godine kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnome zvanju.

Od 2002. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2010. do 2014. godine bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Godine 1969. bio je stipendist Herderove zaklade u Beču, i to na prijedlog Marijana Matkovića, te znamenite Humboldtove zaklade (1977. ­– 1978.) u tadašnjem Zapadnom Berlinu i Göttingenu.

Od 1989. do 1990. godine bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučilištima njemačkoga govornog područja, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, uključujući i Sjedinjene Američke Države.

U dva je navrata bio predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, a u dva mandata i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske.

Uređivao je časopise Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica i Republika. Među zbirkama poezije ističu se zbirke Crne rupe, mračni soneti i Odronske poredbe.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Ante Stamaća.

Akademik Ante Stamać bio je cijenjen i kao prevoditelj, ali i kao izniman predavač.

O Višnji Bože, jedini moj Bože,
Ti nado mojih odbrojanih dana,
Jer pijesak sam i vrijeme i kap s dlana,
Gdje tru se sati a trenuci množe.

Koji se truju i koji se glože
Nek upru pogled u srž onih rana
Što ih je Sin tvoj radi ljudskih mana
Trpio više no što tijelo može.

Osobito nek Višnje tvoje zrenje
Svim bližnjim donese mir, tišinu:
Nek zatru himbu i zlotvorno htijenje.

Da gorke čaše, huda zla ih minu
I radosno ih prati Preobraženje
Te čistih duša da se k tebi vinu.

(Molitva)

The post „Jer pijesak sam i vrijeme i kap s dlana…“ – uz prvu obljetnicu smrti akademika Ante Stamaća appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

23. sa(n)jam knjige u Istri

Wed, 11/29/2017 - 07:57

U Puli se od 1. do 10. prosinca 2017. godine u Domu hrvatskih branitelja održava 23. sa(n)jam knjige u Istri.

Ovogodišnji program bavi se trima temama – glavnom temom Intime, Hercegovina koja čita te À propos.

Glavnu temu Intime autori izlažu kroz priče o obiteljima, djetinjstvu i sudbini naroda te osobnih dnevnika.

Tema Hercegovina čita bit će usmjerena na hercegovačke pisce, kao i na promicanje njezine zavičajne umjetnosti. Sudjelovat će i istaknuti umjetnik, akademski slikar i grafičar Safet Zec koji u svojim radovima oslikava pejsaže Počitelja i Hercegovine.

U posebnome programu pod nazivom À propos Sajam će se baviti francuskom i frankofonom književnošću, kulturološki, s naglaskom na temu Francuska viđena očima Afrike, te će predstaviti  autore koji dolaze s toga područja.

Svečano otvorenje 23. sa(n)jam knjige u Istri održat će se 1. prosinca 2017. godine u 12 sati. Nakon svečanoga otvorenja slijedi predstavljanje knjige dr. sc. Jasne Kovačević pod nazivom Narodna knjižnica – središte kulturnog i društvenog života u kojoj sudjeluju Nives Tomašević i Ivica Prtenjača.

U sklopu Sajma posebni programi bit će posvećeni djeci i mladeži, i to Pop lektira za srednjoškolce, koji će doživjeti treće izdanje, i novi program Hop lektira, namijenjen sedmim i osmim razredima osnovne škole, te dječji programi – Piknik sa šunkom, Priče za laku noć i Kolektivno maštanje i ludovanje.

Ove će godine Sajam obogatiti izložba po nazivom Intime građanina P.S. te koncert grupe Zoster.

Pokrovitelji su Sajma Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Pula i Istarska županija, a generalni je pokrovitelj Zagrebačka banka. Donatori su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Pule, Turistička zajednica istarske županije i Hrvatska elektroprivreda.

Jedinstven i bitan po mnogočem, Sajam svoju najveću posebnost krije u nekonvencionalnome spoju sajma i festivala u priču koju snažno povezuje tematska odrednica, svake godine drukčija i svaki put na pragu suvremenih svjetskih društvenih i kulturnih zbivanja.

Više pojedinosti o Sajmu knjige u Istri.

The post 23. sa(n)jam knjige u Istri appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na oca kajkavske književnosti

Mon, 11/27/2017 - 08:40

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi…

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona, kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine, kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se u Starome Čiču 1609. godine. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela Dictionar ili reči slovenske zvekšega ukup zebrane, u red postavljene i diačkemi zlahkotene te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik, objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Sjećanje na oca kajkavske književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Partenon od knjiga

Fri, 11/24/2017 - 10:57

Replika Partenona izgrađena je od 100 000 primjeraka zabranjenih knjiga prema konceptu argentinske umjetnice Marte Inujin u njemačkome gradu Kasselu. Umjetnica je uz pomoć studenata sa Sveučilišta u Kasselu sastavila popis knjiga koji su u različitim zemljama bile zabranjivane, a nakon toga zatražila pomoć javnosti u obliku donacije knjiga s popisa. Knjige su darovali pojedinci i različite ustanove, a knjige su prikupljane i na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2016. godine.

Partenon od knjiga izgrađen je po uzoru na Partenon izgrađen na atenskoj akropoli između 447. i 438. pr. Kr., koji je posvećen grčkoj božici Ateni. Služio je kao riznica, a stari Grci smatrali su ga simbolom pobjede nad Perzijancima.

Instalacija je bila izgrađena kao dio umjetničke izložbe Documenta 14 koja se održavala od 8. travnja do 17. rujna godine 2017. godine, a svrha joj je bila potaknuti raspravu o temi cenzure.

The post Partenon od knjiga appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručni skup „Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena“ u NSK

Fri, 11/24/2017 - 10:54

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizator je stručnoga skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena koji će se održati od 28. do 29. studenoga 2017. godine u sklopu redovite godišnje otvorene konferencije korisnika integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja.

Svrha je stručnoga skupa istaknuti vrijednost i ulogu knjižničnih podataka u kontekstu razvoja suvremenoga digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te nacionalnoga kulturnog i kreativnoga područja. Stručni skup organizira se uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Stručni skup tematski je podijeljen je u šest tematskih cjelina, a program sadrži dvadeset i četiri stručna izlaganja, četiri radionice te šest posterskih izlaganja. Više od dvadeset izlagača tijekom će dvodnevnoga stručnog skupa nastojati ponuditi odgovore na pitanja jesu li knjižnice u Hrvatskoj spremne na zahtjeve digitalne znanosti, jesu li spremne učiniti pomak prema digitalnoj transformaciji, kako knjižnice mogu pomoći razvoju digitalnoga društva, a posebno u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka. Pitanje interoperabilnosti odavno više nije samo tehničko pitanje, a izlaganja u drugoj tematskoj cjelini bave se otvorenim povezanim podacima i knjižničnim sustavima, pitanjima podatkovne, procesne i tehničke interoperabilnosti skupnih kataloga i knjižničnih sustava, mogućnostima semantičke interoperabilnosti baštinskih zajednica te rezultatima integracije knjižničnih podataka u discovery sustave. Treća tematska cjelina prvoga dana konferencije usmjerena je na pitanja knjižničnih poslovanja u digitalnome kontekstu, u sklopu koje će biti predstavljene usluge knjižničnih kataloga novoga naraštaja, mogućnosti suradnje nakladnika i knjižnica, prikaz iskustava razvoja knjižnično-informacijskoga sustava knjižnica u okruženju, izvori i pomagala za izradbu institucijskih bibliografija bitnih za znanstveno vrednovanje znanstvenika i znanstvenih ustanova te, naposljetku, uloga sistemskih knjižničara u visokoškolskim knjižnicama.

Program drugoga dana konferencije odvija se usporedno na više mjesta. Stručni program otvaraju izlaganja o razvoju i primjeni standarda u području knjižničarstva, a poseban naglasak posvećen je metapodacima i načinu integracije metapodataka u stvaranju novoga digitalnog znanja.

Stručni dio završava tematskom cjelinom koja je namijenjena modelima i pomagalima za analizu podataka, odnosno mogućnostima dijeljenja knjižničnih podataka u sklopu drugih sustava. Usporedno s programom stručnih izlaganja u elektroničkoj učionici organizirana su izlaganja i radionice usluga koje svojim članicama pruža integrirani knjižnični sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

„Ovo je prvi stručni skup koji je u cijelosti posvećen pitanjima sistemskoga knjižničarstva u Hrvatskoj, a želja nam je da preraste u redovito godišnje multidisciplinarno savjetovanje o pitanjima automatizacije, informatizacije te digitalne transformacije knjižnica i drugih institucija koje baštine znanje. Vjerujemo da ulaganja u digitalnu transformaciju te razvoj digitalno zrelih baštinskih ustanova nemaju alternative, posebno u kontekstu razvoja digitalne znanosti i digitalnoga društva“, istaknula je dr. sc. Dijana Machala, voditeljica programa te koordinatorica Organizacijskoga odbora.

Više o stručnome skupu Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena.

Programska knjižica stručnoga skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena.

 

 

 

The post Stručni skup „Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radionice u sklopu projekta „e-izvori“

Thu, 11/23/2017 - 16:02

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je započela provođenje edukacijskih radionica o dostupnim elektroničkim izvorima za studente diplomskih i poslijediplomskih studija te za znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko osoblje. Cilj edukacije je upoznavanje studenata, mladih znanstvenika i znanstveno-nastavnog osoblja o mogućnostima pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija te osposobljavanje za samostalno pretraživanje. Time bi se proširila znanja korisnika o dostupnim elektroničkim izvorima i njihovom boljem vrednovanju.

Radionice Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija i Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti će se održavati u elektroničkoj učionici na međukatu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Provodit će se kontinuirano kroz cijelo vrijeme trajanja projekta.

Kontakt: voditeljica projekta E-izvori dr.sc. Aleksandra Pikić apikic@nsk.hr

The post Radionice u sklopu projekta „e-izvori“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Poziv za sudjelovanje hrvatskih knjiga u natječaju „Best Book Design from all over the World“ i izložbi „Book Art International“ u 2018. godini

Thu, 11/23/2017 - 11:10

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i ove je godine organizator natječaja Hrvatska lijepa knjiga. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst, a radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati u sklopu Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International, koja se održava u sklopu Međunarodnoga sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbi na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera te tiskarskoga umijeća.

Pozivamo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 8. prosinca 2017. godine pošalju knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj, i to jedan primjerak po naslovu. Knjige se mogu poslati na adresu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom „Hrvatska lijepa knjiga“. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2017. godine.

Ocjenjivački sud odabrat će tijekom prosinca najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama te preko medija.

Pozivamo nakladnike da za prijavljene knjige ispune obrazac i pošalju ga na e-adresu marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja te katalozi.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Book and Type Museum, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

 

 

The post Poziv za sudjelovanje hrvatskih knjiga u natječaju „Best Book Design from all over the World“ i izložbi „Book Art International“ u 2018. godini appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na omiljenoga pjesnika dječje književnosti

Thu, 11/23/2017 - 08:56

Da me tko pita:
“Voliš li što sunce sja?”
Lako bih mu rekla: DA.

Da me tko pita:
“Voliš li tatu i mamu
I svoja brata dva?”
Lako bih mu rekla: DA.

Da me tko pita:
“Da li bi htjela da bude rata
I da u rat ode tvoj tata,
I Nedin tata, Branin tata
I da bude crno i žalosno sve?”
Ja bih rekla što i sva djeca svijeta: NE.

(Da i ne)

Uz pjesmu Da i ne, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza…

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaet godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

U svoje pjesme sam utkao mnogo zvukova, mirisa, boja i pokreta iz svijeta vlastitog djetinjstva.
(…)
Ujedno sam htio da pružim u njima što više vedrine i radosti, one nepovratne radosti koja je svojstvena samo djetinjstvu i koju život odraslima razbija i polako uništava, a čovjek vazda teži da nešto od toga sačuva i dalje.

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije.

The post U spomen na omiljenoga pjesnika dječje književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U NSK svečano obilježena 25. obljetnica interneta u Republici Hrvatskoj

Tue, 11/21/2017 - 13:45

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Središnji državni ured za razvoj digitalnoga društva 17. studenoga 2017. godine obilježili su 25. obljetnicu interneta u Republici Hrvatskoj koja se održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na svečanosti su se okupljenima obratili predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva Bernard Gršić, ravnatelj CARNeta Goran Kezunović i ravnatelj Sveučilišnoga računskog centra – Srce dr. sc. Zoran Bekić.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice interneta u Hrvatskoj odlukom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Sveučilišnomu računskom centru (Srce) Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNet dodijeljene su i Povelje Republike Hrvatske. Srcu je uručena Povelja za osobite zasluge u uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Hrvatskoj, dok je CARNet primio Povelju za osobite zasluge u dugogodišnjem razvoju obrazovanja pojedinaca i hrvatskoga društva u cjelini pomoću novih informacijskih tehnologija i razvoja digitalno zreloga društva, s posebnim naglaskom na obrazovnu i akademsku populaciju.

Prije dvadeset i pet godina, 17. studenoga 1992. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno-komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet, čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj.

Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže.

Na svečanosti koja je održana pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prikazan je i kratak film o povijesti i razvoju interneta u Hrvatskoj.

Više pojedinosti o obilježavanju 25. obljetnice interneta.

Izvor naslovne fotografije.

The post U NSK svečano obilježena 25. obljetnica interneta u Republici Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljen projekt e-Izvori koprivničkim znanstvenicima, studentima i knjižničarima

Tue, 11/21/2017 - 10:26

U četvrtak, 16. studenog 2017. godine djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu su posjetile Sveučilište Sjever i njihovu voditeljicu knjižnice, Antoniju Mandić. U okviru projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija – e-Izvori koji se ostvaruje u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Europskog socijalnog fonda, znanstveno-nastavnim djelatnicima te studentima i knjižničarima Sveučilišta Sjever – Sveučilišnog centra Koprivnica, predstavljen je projekt te održane edukativne radionice.

Osim toga, projektni tim za edukaciju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u sastavu Maja Čulić i Ivona Milovanović te Goranka Mitrović i Ivana Čadovska su održale dvije radionice za znanstveno-nastavno osoblje i studente diplomskih studija Sveučilišta Sjever: Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti i Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija.

Projekt e-Izvori vrijedan 133.760.000,00 kuna Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi od 2016. godine, potaknuta nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika te zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, posebno mlađih znanstvenika. Provedbom projekta hrvatskim će se znanstvenicima olakšati pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike i otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti.

The post Predstavljen projekt e-Izvori koprivničkim znanstvenicima, studentima i knjižničarima appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Najskuplje knjige na svijetu

Tue, 11/21/2017 - 10:01

Dana 18. rujna 2017. godine dogodila se velika promjena na popisu najskupljih knjiga, rukopisa i dokumenata. Prema objavi Desert Newsa, prvo mjesto preuzeo je rukopis Mormonove knjige koji je prodan Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana za 35 milijuna dolara. Prodani je rukopis prijepis izvornoga rukopisa Josepha Smitha koji je izrađen za tiskara E. B. Grandina i prema kojem je Grandin 1830. godine tiskao prvo izdanje Mormonove knjige.

Prethodni vlasnik rukopisa bila je Kristova zajednica, crkva koja se odvojila od Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, koja ga je kupila 1903. godine kao dio zbirke za 2300 dolara, odnosno 67 730 u današnjoj vrijednosti dolara.

Povjesničar Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih Steven E. Snow u priopćenju za javnost izjavio je: „Za nas je Mormonova knjiga sveti tekst, kao i Biblija. Tiskarov je rukopis najstariji očuvani rukopis jer sadrži gotovo 72 posto cjelovitoga teksta Mormonove knjige, a samo 28 posto ranijega rukopisa preživjelo je desetljeća koja je proveo u kamenu temeljcu u Nauvoou, u američkoj saveznoj državi Illinois.“ Joseph Smith izvorni je rukopis navodno stavio u kamen temeljac kuće u Nauvoou 1841. godine koju je počeo graditi, prema Mormonskomu vjerovanju, po naredbi koju je dobio u ukazanju.

Sav novac za kupnju rukopisa prikupljen je donacijama.

Iznos plaćen za rukopis nadmašuje onaj od 30,8 milijuna dolara koji je Bill Gates platio za Leicesterski kodeks Leonarda da Vincija 1994. godine, međutim u današnjoj vrijednosti dolara iznos koji je Gates platio je 50,3 milijuna.

Među najskupljim knjigama, dokumentima i rukopisima mogu se uvrstiti i prijepis Magne Carte iz 1297. godine, koja je postigla cijenu od 21,3 milijuna dolara, Evanđelje sv. Cuthberta, koje je prodano Britanskoj knjižnici za 14,3 milijuna dolara, te Zaljevska knjiga psalama (Bay Psalm Book), prva knjiga tiskana u Americi, koja je prodana za 14,2 milijuna dolara.

The post Najskuplje knjige na svijetu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages