Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 28 min ago

Omogućen probni pristup zbirci časopisa ACS Journals

6 hours 6 min ago

Tijekom rujna i završno do 11. listopada 2019. godine Američko kemijsko društvo (American Chemical Society – ACS) omogućilo je hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici probni pristup zbirci časopisa ACS Journals.

Zbirka časopisa ACS Journals sadrži više od 60 znanstvenih časopisa iz područja kemije s primjenom sadržaja i na druga znanstvena područja i discipline poput medicine, fizike, tehničkih znanosti, inženjerstva okoliša, informatike i sl.

Sve pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

Popis dostupnih naslova i ustanova s pravom pristupa na ACS Journals.

The post Omogućen probni pristup zbirci časopisa ACS Journals appeared first on .

Natječaj za imenovanje glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Fri, 09/20/2019 - 12:40

Na temelju članka 25. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine br.17/2019) i članka 39.-42. te članka 44. Zakona o ustanovama (Narodne novine br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), Upravno vijeće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na temelju odluke donesene na 13. sjednici održanoj 16. rujna 2019. raspisuje

 

NATJEČAJ

za imenovanje glavnog ravnatelja

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

 

Uvjeti:

  • – doktorat znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika
  • – najmanje pet godina iskustva u upravljanju u kulturi, obrazovanju ili znanosti

Glavni ravnatelj Knjižnice imenuje se na vrijeme od četiri godine i može biti ponovno imenovan po istom postupku.

Glavnog ravnatelja Knjižnice imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, mogu prijaviti osobe oba spola.

Uz prijavu na natječaj kandidati trebaju priložiti:

  • – životopis
  • – dokaz o državljanstvu (preslika domovnice / osobne iskaznice / elektronički zapis iz knjige državljana)
  • – dokaz o stručnoj spremi – ovjerenu presliku diplome i dokaz o stečenom akademskom stupnju doktora znanosti i/ili dokaz o stečenom stručnom zvanju knjižničarskog savjetnika
  • – dokaz o radnom iskustvu na poslovima upravljanja u kulturi, obrazovanju ili znanosti (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • – uvjerenje kojim se potvrđuje da se protiv kandidata pred općinskim i županijskim sudom ne vodi kazneni postupak za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, ne starije od tri mjeseca
  • – četverogodišnji plan rada NSK

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja dostavljaju se u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom „Natječaj za glavnog ravnatelja“.

O rezultatima izbora kandidati će biti obaviješteni najkasnije u roku 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Predsjednik Upravnog vijeća NSK

dr. sc. Jozo Ivanović, viši arhivist

The post Natječaj za imenovanje glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Otvorena izložba „Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu“

Fri, 09/20/2019 - 12:00

U Galeriji Klovićevi dvori 20. rujna 2019. godine otvorena je izložba Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja će se moći razgledati do 3. studenoga 2019. godine.

Odabirom umjetničkih djela podijeljenih u šest cjelina prikazat će se 100 godina djelovanja Zbirke te predstaviti široj javnosti dio njezina bogatog nasljeđa i raznovrsnost prikupljene građe. Cjeline, naslovljene prema nazivima odabranih djela koja najbolje opisuju njihov sadržaj, posvećene su pejsažima i čudesnomu svijetu životinja, čovjeku, kao najdugovječnijoj temi u umjetnosti, te motivima grada, kao mjesta u kojem se ljudski život najdinamičnije ostvaruje u svim svojim pojavnostima. Preostalim cjelinama predstavljena je apstrakcija, kao fenomen likovnosti 20. stoljeća, te povezanost riječi i slike djelima u kojima, uz vizualnu sastavnicu, bitnu ulogu ima i ona jezična, i to u značenjskome, oblikovnome i konceptualnome smislu.

Na početku svečanosti okupljene su pozdravili ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić, v. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, voditeljica Grafičke zbirke NSK mr. sc. Tamara Ilić Olujić, predstavnica Grada Zagreba Eva Brunović i državni tajnik pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Ivica Poljičak.

Naziv izložbe upućuje na višestoljetnu imaginarnu vremensku liniju koja u prostoru i vremenu simbolično povezuje vrijedna umjetnička djela i ljepotu baštine okupljene u fondu Zbirke, ostavljajući tako trag intimnih promišljanja brojnih nadahnutih umjetnika ovjekovječen na papiru.

Svako djelo predstavljeno ovom izložbom nositelj je informacija i umjetničkih ideja, kao i bitan povijesni i kulturni dokument. Predstavljanjem neprekinute linije ljepote iscrtane tragovima umjetničkoga nadahnuća tijekom stoljeća, Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu želi zaokružiti jedno dugo i uspješno razdoblje svojega djelovanja te ujedno najaviti nastavak svojega rada na prikupljanju ove osobito vrijedne vrste knjižnične građe.

Od svojega utemeljenja 1919. godine Grafička zbirka NSK zauzima bitno mjesto u baštinjenju papirne likovne građe. Iznimno vrijedan fond Zbirke sadrži djela nastala od 15. stoljeća pa sve do danas te obuhvaća crteže, grafičke listove, grafičke mape, ex librise, a od šezdesetih godina 20. stoljeća Zbirka prikuplja i plakate, razglednice i ovitke knjiga. Uz izgradnju fonda, koji sadrži i bogatu priručnu knjižnicu, u sklopu djelovanja Zbirke objavljene su i brojne likovne monografije, katalozi te grafičke mape.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu“ appeared first on .

„Knjižnice za budućnost“ – NSK potpisnica međunarodne inicijative za uključivanje knjižnica u rješavanje svjetske klimatske krize

Fri, 09/20/2019 - 09:26

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 19. rujna 2019. godine potpisivanjem deklaracije o ulozi knjižnica u rješavanju svjetske klimatske krize pridružila se međunarodnoj inicijativi Knjižnice za budućnost (Libraries4Future). Tako se Knjižnica odazvala pozivu Posebne radne skupine za okoliš, održivost i knjižnice Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA ENSULIB) te kao središnja knjižnica u Hrvatskoj poziva sve ostale hrvatske knjižnice da potpišu deklaraciju ove inicijative i uključe se u njezinu provedbu.

Prema podatcima IFLA-e, u svijetu trenutačno djeluje više od 320 000 narodnih knjižnica te više od milijun parlamentarnih, nacionalnih, sveučilišnih, znanstvenih, školskih i specijalnih knjižnica. U skladu s IFLA-inom strategijom za razdoblje od 2019. do 2024. godine, kao i ranije donesenim smjernicama za svjetsku knjižničarsku zajednicu, osim ispunjavanja svoje tradicionalne uloge čuvanja i promicanja kulturne i znanstvene baštine, te promicanja pismenosti i omogućivanja slobodnoga pristupa informacijama, svaka od njih ima obavezu svojim djelovanjem pridonijeti što uspješnijoj provedbi ciljeva održivoga razvoja strategije Ujedinjenih naroda Agenda 2030.

U svojim naporima povezanima s podizanjem javne svijesti o bitnoj društvenoj ulozi knjižnica u suvremenome društvu kao središta lokalnih zajednica, knjižnice se osobito trude biti bolje prepoznate kao nezaobilazni partneri vlada i ostalih tijela javne uprave u ostvarivanju tih ciljeva. Iako je svih 17 ciljeva Agende usko povezano i teško je izdvojiti ijednoga od njih kao najbitnijega, cilj 13, Rješavanje globalne klimatske krize (Climate Action), nameće se kao temeljni, pretpostavljen svima drugima.

Inicijativom Knjižnice za budućnost, čije je pokretanje potaknuto upravo potrebom za osobito žurnim djelovanjem u rješavanju svjetske klimatske krize, sve se knjižnice širom svijeta o toj temi potiče na aktivno uključivanje u društvena zbivanja i rasprave u javnome prostoru. Osim bitnosti usklađivanja knjižničnih prostora, opreme, djelatnosti i programa s normama ekološke održivosti, naglašava se kako je zadatak knjižnica, kao širokoj javnosti dostupnih mjesta obrazovanja i informiranja, stvoriti platformu za javnu raspravu i odvažno odgovoriti na pokušaje poricanja globalne klimatske krize. pružajući pristup vjerodostojnim podatcima i utvrđenim činjenicama te organizirajući ciljane obrazovne programe. Također, u skladu sa sadržajem UN-ove strategije, u kojoj se kao temeljni preduvjet za njezinu provedbu ističe društvena uključivost, inicijativom se poziva knjižnice da svim svojim djelatnostima potiču društvenu interakciju temeljenu na ravnopravnosti i suzbijanju svih oblika diskriminacije, kako bi tako pridonijele boljoj i snažnijoj povezanosti svih pripadnika društvene zajednice, čime bi se omogućilo njihovo ujedinjeno djelovanje u svezi s klimatskom krizom.

Osim kao partneri vlada i svih tijela javne uprave, knjižnice trebaju djelovati i kao partneri udruga i organizacija civilnoga društva, čije djelovanje pridonosi provedbi ciljeva održivoga razvoja. Deklaracijom inicijative Knjižnice za budućnost izražava se jasna i otvorena potpora svjetske knjižničarske zajednice globalnomu pokretu Fridays for Future, kojim se od svih političkih dužnosnika zahtijeva da se obvežu na donošenje žurnih i konkretnih mjera u rješavanju klimatske krize današnjice.

Potpisivanjem deklaracije inicijative Knjižnice za budućnost, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izražava svoju potporu Globalnomu štrajku za rješavanje svjetske klimatske krize, koji se širom svijeta održava u razdoblju od 20. do 27. rujna 2019. godine, te ujedno podsjeća na brojne uspješne aktivnosti i programe kojima je u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku skretala pozornost na važnost očuvanja prirodne baštine i nacionalne i svjetske – izložbe Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke, Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča, Najbolje zelene knjižnice, virtualnu izložbu Prošlost i sadašnjost Krke, okrugli stol Zelene knjižnice, radionicu Uloga knjižnica u provođenju UN-ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja, program Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno, obilježavanje Dana planeta Zemlje 2018., ciklus održivih tribina Let’s Go Green! (Živjeti zdravo, Zdravstvena ekologija i postupanje s otpadom u životnom i radnom okolišu, Kako čuvamo zrak koji udišemo) te 1. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama Let’s Go Green!. Također, za brojne aktivnosti u području promicanja očuvanja prirodnoga okoliša i načela održivoga razvoja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova dodijelio je nagradu Zelena knjižnica za 2018. godinu.

The post „Knjižnice za budućnost“ – NSK potpisnica međunarodne inicijative za uključivanje knjižnica u rješavanje svjetske klimatske krize appeared first on .

Uz obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena

Fri, 09/20/2019 - 08:45

… Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina, negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina!
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Zanjiše se čitava šuma, provali se zemlja, propade u zemlju ogromni dub sa dvorovima i sa selom srebrom ograđenim, nestade Stribora i Domaćih, — ciknu snaha iza duba, pretvori se u guju — uteče u rupu — a majka i sin nađoše se nasred šume sami, jedno uz drugo.
Pade sin pred majku na koljena, ljubi joj skute i rukave, a onda je podiže na svoje ruke i nosi kući, kuda sretno do zore stigoše…

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo kako postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih, s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, koja je preminula na današnji dan, 21. rujna 1938. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

 

The post Uz obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena appeared first on .

Biciklijada Europskoga dokumentacijskog centra NSK u povodu Europskoga tjedna sporta

Thu, 09/19/2019 - 13:40

Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu priključuje se 24. rujna 2019. godine od 10 do 12 sati aktivnostima obilježavanja Europskoga tjedna sporta organiziranjem biciklijade u kojoj sudjeluju knjižničari, korisnici knjižnica i građani.

Na poticaj Europskoga dokumentacijskog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u suradnji s europskim dokumentacijskim centrima u Zagrebu (Europski dokumentacijski centar, Knjižnica Ekonomskoga fakulteta – Zagreb i Europski dokumentacijski centar IRMO Zagreb), Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Središnjim državnim uredom za šport, kao i biciklistima Zagrebačkoga knjižničarskog društva (ZKD Biciklisti), organizira se biciklistička tura koja bi započela ispred Kuće Europe i obuhvatila europske dokumentacijske centre u Zagrebu.

Predviđeno je  da obilazak europskih dokumentacijskih centara bude organiziran kratkim zaustavljanjem ispred lokacija svakoga od centara. Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će zadnja točka ture kako bi se u prostoru Knjižnice održalo završno događanje te se time i simbolički najavilo predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine, koje će se odvijati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Svrha je biciklijade promicati geslo kampanje Europskoga tjedna sporta #BeActive među knjižničarima, članovima akademske zajednice i široj javnosti te ih tako potaknuti na tjelesnu aktivnost i upoznati ih s radom centara i mogućnostima koje se nude. Kao pratnja biciklijadi pridružit će se i policajci na biciklima Policijske uprave zagrebačke, čime se želi povezati policiju, građane i ustanove koje sudjeluju u organizaciji  te među širom javnosti promicati i takav način policijske potpore.

Broj je sudionika ograničen, a prijave su moguće preko mrežnoga obrasca. Najniža dobna granica sudionika je 18 godina.

The post Biciklijada Europskoga dokumentacijskog centra NSK u povodu Europskoga tjedna sporta appeared first on .

„I dobrojutro more more kaže…“ – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića

Thu, 09/19/2019 - 08:00

i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „I dobrojutro more more kaže…“ – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on .

Održana trideset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Thu, 09/19/2019 - 07:30

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 18. rujna 2019. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je trideset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gost je bio sveučilišni profesor i diplomat Zvonimir Marić, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na trideset petoj tribini na temu inozemne Croatice govorilo se o građevinarskoj i sveučilišnoj karijeri Zvonimira Marića, njegovoj povezanosti s Mađarskom, radu u diplomaciji i Hrvatima u Mađarskoj, djelovanju u Hrvatskome diplomatskome klubu i HKD Napredak te o uređivanju časopisa Glasnik Hrvatskoga diplomatskog kluba.

Više pojedinosti o autoru.

The post Održana trideset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on .

Izložba „Faust Vrančić u kontekstu europske baštine“ na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju

Wed, 09/18/2019 - 12:09

Izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić in the Context of European Heritage) bit će otvorena u sklopu prvoga dana konferencije Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima (Croatia and Croatians in past and present networks) koja se od 19. do 22. rujna 2019. godine održava na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju.

Izložba je organizirana na prijedlog dr. sc Marijane Borić, znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Sveučilištem Macquarie te Zakladom hrvatskih studija iz Sydneya.

Preko 16 kaširanih panoa izložba predstavlja djela hrvatskoga polihistora, leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića te njegov doprinos znanstvenoj, kulturnoj i vjerskoj europskoj baštini 400 godina nakon njegove smrti. Panoi su ilustrirani preslikama najbitnijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao što su Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, Venecija, 1595., i Machinae novae, Venecija, 1615./1616. Izložen je i prikaz odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju u svojem fondu također čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK. S razdobljima u životu i radu Fausta Vrančića povezane su i preslike stare i vrijedne građe iz fonda ostalih zbirki građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao što su Grafička zbirka i Zbirka zemljovida i atlasa.

Faust Vrančić svojom se visokom učenošću i znanstvenim radom u različitimpodručjima istaknuo kao svestrani renesansni čovjek, homo universalis u svakome smislu, te je u skladu s time djelovao kao diplomat i biskup. Veći dio života proveo je u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu, Habsburškoj Monarhiji te Mletačkoj Republici i Papinskoj Državi. Djelima namijenjenima ujedinjenu duha onodobne Europe Vrančić je nadišao granice svojega nacionalnog identiteta, a njegov doprinos razvoju europske znanstvene, kulturne i vjerske baštine, ujedinjuje i današnju Europu.

Krajem 2018. godine izložba istoga naziva postavljena je u Mađarskoj akademiji u Rimu.

Deplijan izložbe na engleskome jeziku.

The post Izložba „Faust Vrančić u kontekstu europske baštine“ na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju appeared first on .

Obavijest o otvaranju Restorana NSK

Wed, 09/18/2019 - 09:43

Restoran NSK s radom započinje 19. rujna 2019. godine.

Otvaranje Restorana NSK na petome katu bilo je odgođeno zbog složenosti radova na uređenju zgrade.

The post Obavijest o otvaranju Restorana NSK appeared first on .

„Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu“

Tue, 09/17/2019 - 09:06

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu velikom prigodnom izložbom obilježava stotu obljetnicu postojanja svoje Grafičke zbirke. Izložba Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će otvorena 19. rujna u Galeriji Klovićevi dvori, gdje će za posjetitelje biti otvorena do 3. studenoga 2019. godine.

Naziv izložbe upućuje na višestoljetnu imaginarnu vremensku liniju koja u prostoru i vremenu simbolično povezuje vrijedna umjetnička djela i ljepotu baštine okupljene u fondu Zbirke, ostavljajući tako trag intimnih promišljanja brojnih nadahnutih umjetnika ovjekovječen na papiru.

Od svojega utemeljenja 1919. godine Grafička zbirka NSK zauzima bitno mjesto u baštinjenju papirne likovne građe. Iznimno vrijedan fond Zbirke sadrži djela nastala od 15. stoljeća pa sve do danas te obuhvaća crteže, grafičke listove, grafičke mape, ex librise, a od šezdesetih godina 20. stoljeća Zbirka prikuplja i plakate, razglednice i ovitke knjiga. Uz izgradnju fonda, koji sadrži i bogatu priručnu knjižnicu, u sklopu djelovanja Zbirke objavljene su i brojne likovne monografije, katalozi te grafičke mape.

Odabirom umjetničkih djela podijeljenih u šest cjelina želi se prikazati 100 godina djelovanja Zbirke te predstaviti široj javnosti dio njezina bogatog nasljeđa i raznovrsnost prikupljene građe. Cjeline, naslovljene prema nazivima odabranih djela koja najbolje opisuju njihov sadržaj, posvećene su pejsažima i čudesnomu svijetu životinja, čovjeku, kao najdugovječnijoj temi u umjetnosti, te motivima grada, kao mjesta u kojem se ljudski život najdinamičnije ostvaruje u svim svojim pojavnostima. Preostalim cjelinama predstavljena je apstrakcija, kao fenomen likovnosti 20. stoljeća, te povezanost riječi i slike djelima u kojima, uz vizualnu sastavnicu, bitnu ulogu ima i ona jezična, i to u značenjskome, oblikovnome i konceptualnome smislu.

Svako djelo predstavljeno ovom izložbom nositelj je informacija i umjetničkih ideja, kao i bitan povijesni i kulturni dokument. Predstavljanjem neprekinute linije ljepote iscrtane tragovima umjetničkoga nadahnuća tijekom stoljeća, Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu želi zaokružiti jedno dugo i uspješno razdoblje svojega djelovanja te ujedno najaviti nastavak svojega rada na prikupljanju ove osobito vrijedne vrste knjižnične građe.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu“ appeared first on .

Dragi kamen hrvatske pismenosti

Mon, 09/16/2019 - 09:13

Az, v ime Otca i Sina i Svetago Duha. Az opat Držiha pisah se o
ledine, juže da Zvanimir kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju
– i svedomi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice, Pribineža posal
Vinodole, Jakov v otoce. Da iže to poreče, klni j Bog i dvanadeste
apostola i četiri evanjelisti i svetaja Lucija, amen. Da iže sde živet,
moli za nje Boga.
Az opat Dobrovit zdah crekav siju i svojeju bratiju s devetiju v dni
kneza Kosmata obladajućago vsu Krajinu. I beše v ti dni Mikula v
Otočci s svetuju Luciju v jedino.

U crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, zahvaljujući bašćanskomu kleriku Petru Dorčiću, pronađen je jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika – Bašćanska ploča. Njome započinje pisanje povijesti hrvatskoga jezika i književnosti.

Iako se dosad u literaturi navodio kao pronalazak Bašćanske ploče 15. rujna 1851. godine, nedavno provedena istraživanja Milovana Buchbergera objavljena u knjizi Bašćanska ploča – izazov za budućnost potvrđuju i raniji nadnevak.

Zapis, koji je vjerojatno nastao 1100. godine, sastoji se od 13 redaka glagoljskih slova uklesanih na ploči od bijeloga vapnenca. Gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da označava prijelaz oble glagoljice u uglatu te da sadrži neka latinička i ćirilička slova.
Kamena ploča, duga 199 cm, visoka 99,5 cm i debela 7,5 do 9 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a poslije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površini uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča, danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed. Svečanim tonom govori o tome kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.

Bašćanska ploča čuva se u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u Jurandvoru je, kao dio oltarne pregrade, pohranjena preslika. Od 2011. godine odljevak Bašćanske ploče nalazi se i u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na portalu Glagoljica.hr dostupno je više pojedinosti o Bašćanskoj ploči.

Tko se jedan put za vedra vremena vozio od Novoga prema Senju, tome će zauvijek ostati usječena u pameti veličanstvena slika: gorostasni kameniti Velebit, koji tu, što se dalje od Novoga odmičemo, raste pred nama iz mora u sve impozantnijem veličanstvu, sve dok ne stignemo u Senjska vrata, gdje se nađemo sa svih strana kao blokirani divovskim kamenim gromadama: s istoka rastrganim krševitim velebitskim brdima, s juga golim otokom Prvićem a sa zapada brdima krčkim. I gle! Baš među tim brdima silnoga kamenja našao se i jedan dragi kamen, a to je naša “Bašćanska ploča”… Stotine i stotine godina gazili su pobožni otočani po tome kamenu i ne znajući, da svojim nogama otiru njegovu najdragocjeniju površinu.

(Stjepan Ivšić)

 

The post Dragi kamen hrvatske pismenosti appeared first on .

Trideset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Zvonimir Marić

Fri, 09/13/2019 - 08:26

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 18. rujna 2019. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, trideset petu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gost je prof. dr. sc. Zvonimir Marić.

Na trideset petoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o građevinarskoj i sveučilišnoj karijeri Zvonimira Marića, njegovoj povezanosti s Mađarskom, radu u diplomaciji i Hrvatima u Mađarskoj, djelovanju u Hrvatskome diplomatskome klubu i HKD Napredak te o uređivanju časopisa Glasnik Hrvatskoga diplomatskog kluba.

Zvonimir Marić rođen je 1. travnja 1944. godine u Posušju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na Građevinskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1982. godine. U razdoblju od 1975. do 1976. godine stručno se je usavršavao na Građevinskome fakultetu Tehničkoga sveučilišta u Budimpešti, gdje je 1979. godine stekao akademski naslov doktora tehnike (műszaki doktor). Izabran je za docenta na Građevinskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983., a za izvanrednoga profesora 1988., u kojem je zvanju radio do odlaska u Pečuh 1998. godine.

Nakon 15 mjeseci rada na gradilištu u GP Hidrotehna iz Zagreba i odsluženja vojnoga roka, u razdoblju od 1970. do 1998. radio je u Odsjeku za mostove Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), kojem je od 1986. do 1989. godine bio na čelu. Radio je u sklopu Tehničke pomoći u Alžiru, gdje je podučavao domaće inženjere i projektirao mostove od 1985. do 1986. godine. Po povratku iz Pečuha radio je još 13 mjeseci u Institutu građevinarstva Hrvatske, a u razdoblju od 2004. do 2014. godine, kada je umirovljen, na Građevinskome fakultetu u Osijeku u trajnome zvanju redovitoga profesora. Projektirao je dvadesetak manjih i desetak većih mostova, a revidirao je više od 300 projekata. Objavio je približno 80 znanstvenih i stručnih radova, knjigu Mostovi I, a u pripremi su i knjige Mostovi II i Prednapeti beton. Uredio je dvije stručne i tri publicističke monografije, među kojima i treću knjigu Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH. Utemeljitelj je Hrvatskoga ogranka Međunarodnoga društva za prednapeti beton (FIP) 1992. godine, čiji je bio tajnik do odlaska u Pečuh. Dobitnik je Palotáseve nagrade, najvišega godišnjeg priznanja Mađarskoga društva za beton (FIB) 2006. te Nagrade za životno djelo Adám Clark Mađarskoga društva mostograditelja 2016. godine. Dobitnik je i odličja Pro Comitatu Baranya, najvišega priznanja mađarske županije Baranje.
Generalni je konzul Republike Hrvatske u Pečuhu od 1998. do 2002. godine. Član je Hrvatskoga diplomatskog kluba od 2004., od ožujka 2009. do kraja 2010. bio je tajnik, a od siječnja 2011. godine urednik je Glasnika Hrvatskoga diplomatskog kluba. Član je Matice hrvatske i Hrvatskoga društva političkih zatvorenika od 1990., a bio je član Upravnoga odbora zagrebačke podružnice HKD Napredak od 2005. do 2009. godine.

 

The post Trideset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Zvonimir Marić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Od vsega srca fala!“ – uz obljetnicu rođenja Dragutina Domjanića

Thu, 09/12/2019 - 08:48

Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg’ reć:
Od vsega srca fala!

(Fala)

Čitajući jednu od najljepših kajkavskih pjesama, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Milivoja Domjanića.

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. godine u Krčima pokraj Adamovca. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskoga stola. Bio je član JAZU/HAZU od 1919., predsjednik Matice hrvatske od 1921. do 1926., a 1927. godine predsjednik je zagrebačkoga odjela PEN kluba.

Prvu pjesmu, domoljubnicu Ljubav k domovini, tiskao je u Bršljanu 1892. godine pod pseudonimom Milivoj Seljan. Surađuje u modernističkim časopisima te podupire mlade u književnome sukobu sa starijim naraštajem. Napisao je i nekoliko crtica te više književnih prikaza koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Godine 1920. u zagrebačkome Teatru marioneta Velimir Deželić ml. postavio je Domjanićev igrokaz Petrica Kerempuh i spametni osel kao prvu međuratnu lutkarsku predstavu, u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce. Kada se govori o Domjaniću, rjeđe se spominje njegova prevoditeljska djelatnost. Prevodio je poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkoga i L. N. Tolstoja. Osobito su ga privukle provansalske pjesme francuskoga pjesnika Frédérica Mistrala koje dijele istu sudbinu kao i njegove – i jedan i drugi bili su svedeni na narječje koje je još samo u puku nastavilo živjeti. Prije Prvoga svjetskoga rata počeo je pisati vrlo cijenjene stihove na kajkavskome, narječju svojega rodnog kraja, i tomu je ostao vjeran do kraja života. U to se doba pisanje na kajkavskome narječju smatralo stvaralačkom oporbom jer je nedostajala svijest o mogućnosti modernoga pjesničkog iskaza na tome istoimenom narječju. Prvi je u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnog izraza. Iako je počeo kao pjesnik na štokavskome književnom standardu Pjesme (1909.), Domjanić je najpoznatiji kao pjesnik kajkavskih stihova. Trima kajkavskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je bard novije kajkavske poezije – klasik kajkavske riječi. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova, gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana.

Mnoge su Domjanićeve pjesme uglazbljene, a među najpoznatijima su Fala i Popevke sem slagal, koje je uglazbio Vlaho Paljetak. Njegova je kajkavska poezija osuvremenila književnost i pomogla njezinoj integraciji u jedinstveni kontekst hrvatske književnosti.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupni su zvučni zapisi pjesama Bele rože i Susedovo dete, a na stranici virtualne izložbe Svakodnevica 1914. u starim hrvatskim novinama dostupna je pjesma Ciklame, krvave ciklame.

Domjanićevo ime nosi i smotra dječjega kajkavskog pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Ova tradicionalna godišnja književno-nakladnička manifestacija održava se u Sv. Ivanu Zelini još od 1970. godine radi poticanja sustavnoga rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama s kajkavskoga govornog područja.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegov rukopis, dok su neke od njegovih pjesama dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. godine u Zagrebu.

The post „Od vsega srca fala!“ – uz obljetnicu rođenja Dragutina Domjanića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz 160. obljetnicu rođenja Vjenceslava Novaka

Wed, 09/11/2019 - 08:39

… Lucija kojoj je glavni osjećaj prema ocu bio da je u kući vrhovna glava, da se poradi njega ne smije glasno govoriti ni trčati po hodnicima, ona je čekala s dvojakim čuvstvom taj prvi objed gdje će i ona sjediti s ocem, majkom, Jurjem kod istog stola. Bilo je s jedne strane iščekivanja nečega lijepoga i ugodnoga, čime djeca svakoj novosti i promjeni idu, a podupirale su taj njezin osjećaj i Veronika s mladom služavkom koje su joj, hineći zavist, govorile: – Gle, pa ćeš ti s gospodinom ocem sjediti kod istog stola! A opet je tu radost mutio strah što ga nije mogla nikad odijeliti od pomisli na oca i kojega bi se sretno riješila istom onda kad bi se po glasnom Veronikinom razgovoru sa susjedama ili pjevanju mlade služavke osvjedočila da je otac s Jurjem zamakao s malog trga u susjednu ulicu. (…)

(Posljednji Stipančići)

Hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak rodio se 11. rujna 1859. godine u Senju.

Novakov otac Josip (Josephus) podrijetlom je bio Čeh. Doselio je u Senj, gdje se bavio trgovinom. Majka Ivka (Johana) podrijetlom je bila iz Bavarske. Otac je namjeravao usmjeriti svojega sina u trgovinu, ali sin nije ispunio očevu želju – postao je, najprije učitelj, zatim profesor glazbe.

U rodnome je gradu završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Ostala dva razreda završio je u Gospiću, a učiteljsku školu u Zagrebu. Radio je dvije godine kao učitelj u senjskoj osnovnoj školi, zatim odlazi u Prag na studij glazbe, koji završava 1887. godine. Iste te godine postaje profesor glazbe na učiteljskoj školi u Zagrebu. Godine 1888. započinje Novakova glazbena djelatnost. Bavi se glazbenom pedagogijom – autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali i mnogih drugih knjiga o glazbenoj teoriji. Na dužnost glavnoga učitelja u Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Senju nastupio je 1897. godine. U to vrijeme počinje pobolijevati od tuberkuloze, od koje je i umro u Zagrebu 20. rujna 1905. godine.

Vjenceslav Novak veliki je hrvatski književnik koji je samo u četrdeset i šest godina života napisao sedam romana i gotovo trideset pripovijedaka. Stvarao je u vrijeme realizma, književnoga razdoblja u kojem pisci daju potpunu sliku stvarnosti, prikazujući svijet onakvim kakav jest. Proučavao je ljude i sredine u kojima su živjeli te u bilježnicu, što ju je uvijek nosio sa sobom, bilježio sve što mu se činilo vrijednim pozornosti. Našli su svoje mjesto u njegovim djelima gotovo svi društveni slojevi vremena u kojem je živio ili kako književni povjesničar Antun Barac kaže njegova je književna proizvodnja u svojoj širini najbolji dokument o hrvatskom narodnom i društvenom životu pri kraju 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća.

U književnosti se javio još kao učenik s pjesmama. Pravu književnu afirmaciju postigao je pripovijestima, a posebno romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu. Teme pripovjedaka Vjenceslava Novaka vezane su uz njegov rodni kraj Senj i Podgorje, kao u Podgorskim pripovijetkama ili Pod Nehajem, a u Zaprekama otvorio je zanimljivu problematiku svećenikova ljubavnog života.

On je otkrivao nova područja života i književnih poticaja te je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane uz velegradski život. Tako njegove pripovijesti U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja slikaju život gradske sirotinje i siromašnih učenika. U romanu Posljednji Stipančići majstorski je oslikao sudbinu i propadanje pojedinih osoba i cijelih obitelji iz zabačenih, malih primorskih mjesta.

Vjenceslava Novaka nazivali su i hrvatskim Balzacom jer je čestu temu Balzacovih romana, ustajalost provincijskih gradova i gradića, u usporedbi s Parizom, Novak uspjelo prikazao u svojem Senju do kojega dopire odjek zagrebačkih zbivanja. Osobito je to uočljivo u romanu Posljednji Stipančići u kojem se radnja odvija neposredno uoči ili za vrijeme ilirskih događaja.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 210 zapisa o djelima Vjenceslava Novaka.

Iako je bolovao od tuberkuloze, naporno je i predano radio, danju u državnoj službi, a noću pišući kako bi od skromne zarade prehranio brojnu obitelj. U autobiografskoj Crtici o Božiću oslikava svoju borbu za život:

Prilike u kojima je radio, nijesu bile nimalo pogodne radu književnika. Sav gotovo dan bio je vezan uza svoj službeni posao. Stanovao je poradi skupoće stanova u tijesnom stanu, gdje se ni u svoj dokolici nije mogao zadupsti u književni rad. Poradi živahnosti njegove šestero djece nije tu bilo ni spomena o tišini, gdje se slobodno rađaju i razvijaju ideje. Ostala bi mu da radi noć, kad bi sve oko njega pospalo; tad bi iz duboke noćne tišine dolazile ideje kao mili posjetioci, kao dobri duhovi, s kojima je prijateljevao i koji su jednako voljeli njega, kao što je on njih volio.

I smrt je Vjenceslava Novaka zatekla u snu, nad rukopisom koji je priređivao za tisak.

The post Uz 160. obljetnicu rođenja Vjenceslava Novaka appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Obavijest o otvaranju Restorana NSK

Tue, 09/10/2019 - 09:49

Zbog složenosti radova na uređenju zgrade odgađa se otvaranje Restorana NSK na petome katu.

Restoran će se otvoriti tijekom mjeseca rujna, a o točnome nadnevku korisnici će biti pravodobno obaviješteni.

 

The post Obavijest o otvaranju Restorana NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Treće litavsko gostovanje izložbe „Hrvatska glagoljica“

Mon, 09/09/2019 - 16:28

U Regionalnoj knjižnici Povilas Višinskis u litavskom gradu Šiauliaiju 5. rujna 2019. godine otvorena je izložba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu autora Sandija Antonca Hrvatska glagoljica. Gostovanje ove izložbe u Litvi, u sklopu kojeg je prethodno održana u Vilniusu i Kaunasu, ostvareno je u organizaciji NSK i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi te uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a po zatvaranju izložbe u Šiauliaiju krajem rujna bit će postavljena još i u Panevežysu.

Izložbu su otvorili ravnateljica knjižnice Ekaterina Prakapenė, zamjenik gradonačelnika Šiauliaija Egidijus Elijošius i veleposlanik Republike Hrvatske u Litvi Krešimir Kedmenec, naglašavajući važnost pismenosti i njegovanja pisane baštine u kontekstu očuvanja nacionalnih kultura i identiteta.

Izložba Hrvatska glagoljica organizirana je u sklopu istoimenog projekta NSK s ciljem predstavljanja i približavanja široj javnosti najstarijeg hrvatskog i slavenskog pisma te s njim povezane materijalne i nematerijalne glagoljske baštine korištenjem suvremenih tehnologija. Prvi put je održana od 6. studenog do 15. prosinca 2018. godine, tijekom kojeg razdoblja ju je vidjelo više od 6500 posjetitelja, a ubrzo potom izrađena je i njezina mrežna inačica.

Katalog izložbe Hrvatska glagoljica na litavskom i engleskom jeziku.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Treće litavsko gostovanje izložbe „Hrvatska glagoljica“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu

Mon, 09/09/2019 - 08:58

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisalo je 4. rujna 2019. godine poziv za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu.

Predloženi programi mogu se odnositi na sva područja kulture i umjetnosti, odnosno na izvedbene i vizualne umjetnosti, film, kulturnu baštinu, inovativne umjetničke i kulturne prakse, zaštite i očuvanja baštine, te programe međunarodne kulturne suradnje. Na natječaj se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi na području Republike Hrvatske najmanje dvije godine, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine u skladu s uputama za prijavitelje.

Na mrežnim stranica Ministarstva dostupna je i nova usluga e-Pisarnica koja korisnicima omogućuje prijavu na natječaje preko sustava u sklopu kojega će se nalaziti i potrebne upute za podnošenje prijava elektroničkim putem. Uvođenjem novoga sustava ne mijenjaju se uvjeti Poziva te se postupak provodi bez potrebe podnošenja i slanja dokumenata u papirnatome obliku.

Više pojedinosti o Pozivu.

The post Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U srpnju omogućen besplatni pristup bazama iz područja medicinskih znanosti tvrtke Ovid Technologies/Omoguće udaljeni pristup za IEEE/IET Electronic Library

Fri, 09/06/2019 - 15:57

Tijekom rujna 2019. godine omogućen je besplatni pristup bazama podataka tvrtke Ovid Technologies iz područja biotehničkih znanosti CAB Abstracts, prehrane i zdravlja, tehnologije proizvodnje hrane i prehrambenih proizvoda FSTA, te publikacijama iz područja ortopedije The Journal of Bone & Joint Surgery i gastroenterologije Gastroenterology Nursing. Bazama podataka IEEE/IET Electronic Library sada se može pristupiti i izvan mreže matične ustanove na dva načina Shibboleth prijavom te putem Remote/Roaming Accessa.

Baza podataka CAB Abstracts iz područja biotehničkih znanosti sadrži više od 9 milijuna zapisa počevši od 1973. godine do danas, više od 350.000 sažetaka koji se uključuju u bazu na godišnjoj razini, a uključuje i cjelovite tekstove za više od 400.000 članaka. CAB Abstracts je dostupa i u sklopu nacionalne licence.

Baza podataka FSTA obuhvaća znanstvenu literaturu o prehrani i zdravlju, tehnologiji proizvodnje hrane i prehrambenih proizvoda, biotehnologiji, mikrobiologiji, sigurnosti hrane, načinima pakiranja hrane te srodne teme i djelatnosti. Sadrži više od 1.3 milijuna zapisa iz više od 1.000 aktualnih časopisa te ukupno više od 5.400 časopisa i knjiga, konferencijskih članaka, patenata i standarda.

The Journal of Bone & Joint Surgery je časopis Američkog ortopedskog društva te već 126 godina predstavlja standard u recenziranim znanstvenim istraživanjima u okviru područja ortopedije. Objavljuje istraživanja temeljena na dokazima s ciljem unapređenja kvalitete skrbi za ortopedske pacijente.

Gastroenterology Nursing službeni je časopis Društva gastroenteroloških medicinskih sestara i suradnika te sadrži vrijedne informacije za gastroenterološke sestre i suradnike o najnovijim dostignućima u istraživanju, tehnikama prakse, opremi, dijagnostici i terapiji.

Pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post U srpnju omogućen besplatni pristup bazama iz područja medicinskih znanosti tvrtke Ovid Technologies/Omoguće udaljeni pristup za IEEE/IET Electronic Library appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu smrti Nikole Šubića Zrinskoga

Fri, 09/06/2019 - 09:36

Ja Nikola knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!

Grof Nikola Šubić Zrinski rodio se 1508. godine u gradu Zrinu u obitelji oca Nikole III. Zrinskoga i krbavske kneginje Jelene Karlović, sestre kasnijega hrvatskog bana Ivana Karlovića. Bio je hrvatski državljanin i vojskovođa, jedan od najvećih i najslavnijih hrvatskih velikana, ali i mađarske povijesti. Ratovao je protiv Osmanlija, a već se kao 21-godišnjak istaknuo u borbi za obranu Beča 1529. godine, kao i u obrani Pešte, kada ju je sa 400 hrvatskih boraca spasio od pada. Upravo zbog junaštva kralj Ferdinard I. imenovao ga je hrvatskim banom, a 1556. godine na njegov ga je zahtjev i razriješio banske časti. Posebno je zapamćen po bitki za Siget, u kojoj je 100 000 osmanskih vojnika sa Sulejmanom I. na čelu držalo opsadu grada punih mjesec dana. Unatoč silnim pritiscima da preda grad, Nikola Šubić Zrinski nije se pokolebao i zadao je velike gubitke osmanskoj vojsci. Kada je vidio da više ne može sačuvati grad, junački je krenuo u proboj iz utvrde, pri čem su ga osmanski vojnici uspjeli savladati.

Osim što je bio cijenjen na ovim prostorima i u regiji, Nikola Zrinski bio je cijenjen i poštovan u dalekome Japanu zbog svoje časne i samurajske smrti, zbog koje u počast tome činu, japanski muški zborovi često izvode ariju iz opere Nikola Šubić Zrinski koju su naučili 1919. godine nakon što su se hrvatski mornari povlačili iz Sibira prema domovini. Tada im se nasukao brod, stoga su mornari neko vrijeme bili nastanjeni u Kobeu, gdje su lokalno stanovništvo naučili pjesmu U boj, u boj. Vjerojatno velikim događajem smatra se kada je japanski muški zbor od 1000 ljudi otpjevao U boj, u boj, što je zasigurno bio rekord zborskoga pjevanja.

Hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki utemeljio je iznimno vrijednu zbirku knjiga i rukopisa poznatu pod nazivom Bibliotheca Zriniana, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U fondu Zriniane svakako je potrebno istaknuti djelo Adriai Tengernek Syrenaia (prva pol. 17. st.), autograf Nikole Zrinskoga. U poemi Obsidio Sigethiana Nikola je opjevao svojega pradjeda Nikolu Šubića Zrinskoga koji se poginuo braneći Siget. Knjižnica obitelji Zrinski prispjela je iz Beča u Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu početkom 1892. godine, zaslugom ondašnje hrvatske Vlade. Otkupljena je od bečkoga antikvara Samuela Kendea, koji ju je kupio na dražbi od potomaka velikaške obitelji Daun. Mađarski znanstvenici i kulturni pregaoci, Gábor Hausner, Tibor Klaniczay, Sándor Iván Kovács, István Monok i Géza Orlovszky, rekonstruirali su Knjižnicu obitelji Zrinski te izdali reprezentativan katalog pod naslovom A Bibliotheca Zriniana története és állománya (Budimpešta, 1991.). Bibliotheca Zriniana doživjela je i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana koji su 2002. godine zajednički ostvarili mađarska Nacionalna knjižnica Széchényi, Knjižnica Sveučilišta u Segedinu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Godine 2012. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba ARTE ET MARTE: Knjige o arhitekturi u Zriniani, koja je prvi put javnosti predstavila traktate o arhitekturi iz Zriniane, osobne knjižnice iz 17. stoljeća Nikole VII. Zrinskoga i njegova sina Adama, koja se, nadopunjena knjigama moravskoga plemića Ignaca Jankovskoga z Vlašime, čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bibliotheca Zriniana, knjižnica obitelji Zrinski, proživjela je brojne uspone i padove, kao i obitelj Zrinski, te je, naposljetku, ostala sačuvana kao trajan spomenik identiteta hrvatskoga naroda.

Godine 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Nikola Šubić Zrinski, stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog, zauvijek je ostao živjeti u hrvatskim srcima, a danas ga, osim nas Hrvata, i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom.

Grof Nikola IV. Zrinski preminuo je 7. rujna 1566. godine u mađarskome gradu Sigetu u 59. godini života.

The post Uz obljetnicu smrti Nikole Šubića Zrinskoga appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages