Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 10 hours 59 min ago

Predstavljanje projekta snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik

Fri, 09/18/2020 - 14:37

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu 23. rujna 2020. godine na Međunarodni dan znakovnih jezika Zaklada Čujem, vjerujem, vidim i Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir predstavit će projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik.

Projekt će u 12 sati u predvorju Knjižnice predstaviti upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim Mirko Hrkač, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir dr. sc. Sanja Tarczay, povjerenik za Pastoral osoba s invaliditetom Varaždinske biskupije vlč. Leonardo Šardi, doc. dr. sc. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! Hrvatskog knjižničarskog društva viša knjižničarka Željka Miščin.

Na opsežnom i složenom projektu snimanja cijele Jeruzalemske Biblije radi se već pet godina, a dosad su na hrvatski znakovni jezik prevedena četiri kanonska evanđelja Novog zavjeta – Evanđelje po Mateju, Evanđelje po Marku, Evanđelje po Luki i Evanđelje po Ivanu.

Projekt koordiniraju dr. sc. Sanja Tarczay i Mirko Hrkač, a veliki doprinos ovom zahtjevnom pothvatu dao je i tim prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika iz saveza Dodir. Značajan trud i angažman iskazali su i suradnici projekta svećenik Varaždinske biskupije Leonard Šardi i Ilka Štivojević, koji su s prevoditeljima snimili sva četiri evanđelja Jeruzalemske Biblije.

Udruge koje su nositelji projekta surađuju i u sklopu provedbe Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!, koju od 2016. godine organizira i provodi Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Knjižnicama grada Zagreba te uz sudjelovanje brojnih partnera (kulturnih i obrazovnih ustanova i organizacija, udruga, knjižnica, nakladnika, zainteresiranih pojedinaca itd.).

Svi videozapisi nastali u sklopu projekta 23. rujna 2020. godine postat će javno dostupni na kanalima Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i saveza Dodir na mrežnoj platformi YouTube.

Novčanu potporu snimanju osigurala je Hrvatska biskupska konferencija.

The post Predstavljanje projekta snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik appeared first on .

„I zagrli me more oko vrata…“ – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića

Fri, 09/18/2020 - 11:43

i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

The post „I zagrli me more oko vrata…“ – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on .

Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici u Panevėžysu

Fri, 09/18/2020 - 09:46

Nakon „Martynas Mažvydas“ Nacionalne knjižnice Litve te regionalnih knjižnica u Šiauliaiju, Klaipėdi i Kaunasu izložba Marko Marulić – europski humanist otvorena je 16. rujna 2020. godine i u Regionalnoj knjižnici Gabrielės Petkevičaitės-Bitės u litavskome gradu Panevėžysu. Riječ je o izložbi koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Litvi u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kako bi Europi, ali i svijetu, predstavila neke od najistaknutijih osoba iz hrvatske povijesti. Izložba će u Panevėžysu biti otvorena do 10. listopada 2020. godine.

Na otvorenju izložbe pozdravne riječi uputili su ravnateljica Regionalne knjižnice Gabrielės Petkevičaitės-Bitės u Panevėžysu Jurgita Bugailiškienė, gradonačelnik Panevėžysua Rytis Mykolas Račkauskas te veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec. U njihovim je pozdravnim govorima  istaknuta važnost pismenosti za stvaranje te očuvanje nacionalnih kultura, baština i nacionalnoga identiteta. Posjetiteljima će tijekom izložbe biti dostupni hrvatski turistički promidžbeni materijali.

Izložba Marko Marulić – europski humanist ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te dr. sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov život i rad prikazani su kroz najpoznatija Marulićeva djela, koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku.

Pripremljen je prigodni katalog izložbe Marko Marulić – europski humanist kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica.

The post Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici u Panevėžysu appeared first on .

Predstavljanje grafičko-pjesničke mape Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“

Thu, 09/17/2020 - 14:27

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak 22. rujna 2020. godine održat će se predstavljanje grafičko-pjesničke mape Između sati akademske slikarice i grafičarke Đurđe Merle te književnice i prevoditeljice Sanje Lovrenčić, objavljene u nakladi nakladničke kuće Mala zvona.

Mapu će s početkom u 12 sati u velikom predvorju Knjižnice predstaviti povjesničar umjetnosti Željko Marciuš, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tamara Ilić Olujić i autorice Merle i Lovrenčić. Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravit će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Nastala suradnjom dviju vrhunskih hrvatskih umjetnica, mapa Između sati sastoji se od 12 grafika otisnutih tehnikama suhe igle, rezervaža, linoreza, akvatinte i bakropisa te 12 pjesama književnice Sanje Lovrenčić.

Hrvatska akademska slikarica, grafičarka, ilustratorica, scenografkinja i restauratorica Đurđa Merle na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je slikarstvo u klasi profesora Šime Perića. Bavi se grafičkim dizajnom, slikarstvom, izradom mozaika i vitraja, a kao suradnik Hrvatskog restauratorskog zavoda i konzervatorsko-restauratorskim radovima na spomenicima kulture diljem Hrvatske. Surađuje s kazalištima kao kostimografkinja te je u tom svojstvu sudjelovala u pripremi opernog spektakla Aida izvedenog u Pekingu 2003. godine. Svoja djela izlaže na samostalnim i skupnim izložbama.

Hrvatska književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić objavljuje pjesme, zbirke kratkih priča, romane, kazališne tekstove, radijske emisije te prijevode na hrvatski s engleskog, francuskog i njemačkog jezika. Objavila je životopis Ivane Brlić-Mažuranić U potrazi za Ivanom, za koju je osvojila književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Piše djela i za djecu, a za zbirku priča Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić iz 2001. godine dobila je Nagradu „Grigor Vitez“. Djela su joj prevedena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski i danski jezik.

The post Predstavljanje grafičko-pjesničke mape Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“ appeared first on .

Polaznici XXIII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK

Thu, 09/17/2020 - 09:49

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 16. rujna 2020. godine posjetili su polaznici XXIII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić”.

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu okupljene uzvanike prigodnim obraćenjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Tijekom dvosatnoga posjeta Knjižnici polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić” upoznali su se s uslugama i informacijskim izvorima koje pruža Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Polaznike su o radu Informacijskoga centra, usluzi međuknjižnične posudbe, uslugama bibliometrijskih i tematskih pretraživanja kao i ostalim uslugama korisničkih službi obavijestile koordinatorica procesa Informacijski centar mr. sc. Irena Pilaš i knjižničarska savjetnica Goranka Mitrović te su posjetili i razgledali korisničke prostore i novi prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sa značenjem i vrijednim djelima hrvatske pisane baštine Zbirke rukopisa i starih knjiga upoznao ih je Ivan Kapec, dok je o Grafičkoj zbirci kao najstarijoj te po brojčanim pokazateljima najvećoj zbirci te vrste u Hrvatskoj govorila Vesna Vlašić Jurić.

O radu Odjela Korisničke službe govorila je rukovoditeljica Odjela Korisničke službe mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur.

U Zbirci službenih publikacija polaznike je informirala o sadržaju najveće zbirke službenih publikacija Republike Hrvatske, stranih država i međunarodnih organizacija Dolores Mumelaš.

Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu predstavio je Hrvoje Špac. Radionice pod nazivom Elektronički izvori znanstvenih informacija i vrednovanje znanstvene produktivnosti održale su mr. sc. Irena Pilaš i Goranka Mitrović.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga i druge državne dužnosnike za najviše vojne i civilno-vojne dužnosti. Svrha je polaznike osposobiti za donošenje strateških odluka u području obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U sklopu nastavnoga programa svaki naraštaj Ratne škole već tradicionalno posjećuje Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Polaznici XXIII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uručili su zahvalnicu za dugogodišnju iznimno dobru suradnju i pomoć u edukaciji polaznika, a polaznicima Ratne škole, kao i svake godine, uručene su članske iskaznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

 

The post Polaznici XXIII. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK appeared first on .

Mrežno izdanje međunarodne konferencije NSK „Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis“

Wed, 09/16/2020 - 17:00

Uslijed pogoršanja situacije vezane uz epidemiju bolesti COVID-19, međunarodna konferencija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis održat će se u mrežnom izdanju, od 18. do 20. ožujka 2021. godine. Rok za prijavu izlaganja preko mrežnog obrasca produljen je do 31. listopada 2020.

Cilj je Konferencije naglasiti potrebu za osmišljavanjem integriranog, uključivog i promišljenog pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati aspekte unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u kontekstu zaštite kulturne baštine. Partneri su Konferencije Hrvatski državni arhiv, Hrvatska grupa Međunarodnog instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (IIC), Hrvatski nacionalni komitet Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM), Etnografski muzej, Laboratorij za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta Ruđer Bošković, Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku te Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, a medijski su pokrovitelji novine Večernji list i časopis Zaštita.

Svoje je sudjelovanje potvrdilo 14 pozvanih predavača, istaknutih svjetskih stručnjaka u području zaštite i očuvanja materijalne kulturne baštine, koji će kroz trodnevni program Konferencije zajedno s ostalim prijavljenim govornicima predstaviti vlastite istraživačke radove u području zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima i osvrnuti se na stečena iskustva.

Pripremajući povelju o postupanju s kulturnom baštinom u kriznim uvjetima i razvijajući smjernice o zaštiti baštine u takvim iznimnim uvjetima, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je u kolovozu 2019. godine objavila kako je radi sprječavanja nepovratnih gubitaka materijalne kulturne baštine uključivanje zaštite kulturne baštine u planove upravljanja rizicima u kriznim situacijama od presudne važnosti. Sukladno tome, koncepti zaštite kulturne baštine na Konferenciji će biti predstavljeni kroz sustave sigurnosne politike te će se naglasiti potreba postizanja interoperabilnosti sektora kulture i sektora civilne zaštite. Upravljanje kulturnom baštinom, promatrano kao skup raznovrsnih i nezamjenjivih nacionalnih resursa, nužno podrazumijeva uključivanje šire kulturne i znanstvene zajednice, kao i njegovanje duha solidarnosti među kulturnim ustanovama te njihovo umrežavanje. Naposljetku, uključivanje šire javnosti i razvijanje mreže volontera također predstavlja bitan element među konceptima zaštite kulturne baštine.

Konferencijom će se tematizirati navedena područja i preispitati uloga javnih ustanova u kulturi u razvoju sustava upravljanja materijalnom kulturnom baštinom u kriznim uvjetima. Tematski okvir izlaganja uključuje sustave i tehnike zaštite knjižnične, muzejske i arhivske građe u kriznim uvjetima, interoperabilnost sektora kulture i sektora civilne zaštite, doprinos ustanova u kulturi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (SDGs) UN-ove Agende 2030., integriranje kulturne baštine u nacionalne strategije smanjenja rizika od katastrofa, uključivanje i edukaciju građana u području baštine, solidarnost među ustanovama u sektoru kulture, kulturu solidarnosti u Europi i svijetu, ispreplitanje i preklapanje kulturnih i sigurnosnih politika u Europi i svijetu te druge inovativne teme i pristupe vezane uz zaštitu kulturne baštine.

Više pojedinosti o Konferenciji.

The post Mrežno izdanje međunarodne konferencije NSK „Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis“ appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 09/16/2020 - 09:26

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu Zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu Obrada
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik za pravne poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 16. rujna 2020.

Wed, 09/16/2020 - 08:28

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu Zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu Obrada
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik za pravne poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 16. rujna 2020. appeared first on .

U spomen na Slavka Kolara

Tue, 09/15/2020 - 08:11

… Oči su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna ili pozlaćena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom lišcu i onim nasmijanim, malim usnicama. Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se bio oduševio. – To je cura! – rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bi rekao; otmjena pojava! (…)

(Breza)

Da bismo doznali kako je nastala Breza, što je bio povod književniku Slavku Kolaru da napiše jedno od najpoznatijih djela hrvatske književnosti, potrebno je samo otvoriti stranice njegova života. Književnik Zvonimir Kulundžić jednom je prigodom rekao: „Breza je ne samo jedan od vrhunskih Kolarovih dometa nego i nesumnjivi biser hrvatske novelistike.“

Suvremeni hrvatski pisac i dramatik Slavko Kolar rodio se 1. prosinca 1891. godine u Palešniku pokraj Garešnice. Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu gdje mu je otac bio učitelj. Gimnaziju je nastavio u Požegi i Zagrebu, zatim Višu gospodarsku školu u Križevcima. Kao agronom često se selio, a u Božjakovini, kao upravitelj poljoprivrednoga posjeda, dočekao je mirovinu.

U prvome razdoblju književnoga rada, kada objavljuje Nasmijane pripovijesti, Kolarov pristup temi anegdotalne je prirode, a humor mu je bezazlen. Nakon zbiraka novela Ili jesmo ili nismo i Mi smo za pravicu sredinom 30-ih godina sasvim je sigurno kako se Kolar iz bogate tradicije hrvatske seoske i malograđanske novele izdvaja svojim bolno humorističnim pogledom na društvo u kojem žive njegovi junaci.

Književnom analitičnošću Kolar se obračunava s poluinteligentnima naših sredina. U opisima sela, drugoj ključnoj temi Kolarove proze, nailazimo na tople, nenametljive i obične ljude. Negativnosti ljudskih naravi ne mimoilaze ni seosko ozračje, ali njima se Kolar tiho ruga, bez prevelike zlobe. Majstorski je uspijevao ocrtati tragičnu sudbinu pojedinca, nespremnoga na žrtvu koja se od njega traži. Ostat će tako kao paradigmatski likovi hrvatske književnosti tragični junaci njegove Breze i Svoga tela gospodar, koji su preneseni i na filmsko platno, a Breza i u kazalište. U posljednjoj stvaralačkoj fazi Kolar dolazi do bespoštedne satire u knjigama Natrag u naftalin 1946. i Glavno da je kapa na glavi 1956. godine. To su pripovijesti iz gradskoga života, i to onoga tijekom Drugoga svjetskog rata.

Radeći sporo i nenametljivo, napisavši relativno malo, Slavko Kolar ipak je dao osebujan doprinos hrvatskoj književnosti. Slavku Kolaru književnost je bila uzgredan posao jer je jedan od malobrojnih pisaca koji je, završivši studij, radio u svojoj struci do mirovine.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se dio Kolarove književne ostavštine, a na izložbi Blago NSK, koja je bila postavljena u povodu 400. obljetnice Knjižnice, bilo je izloženo izdanje pripovijetke Mi smo za pravicu iz 1936. godine.

Hrvatski književnik Slavko Kolar preminuo je 15. rujna 1963. godine u Zagrebu. Šest godina poslije njegove smrti, na njegovu mirogojskom grobu, Odbor za izdavanje njegovih Sabranih djela svečano je zasadio brezu prenesenu iz šume pokraj Kupskoga.

… Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu.
Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. (…)

(Breza)

 

The post U spomen na Slavka Kolara appeared first on .

Uoči 145. obljetnice rođenja Dragutina Domjanića

Fri, 09/11/2020 - 08:57

Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg’ reć:
Od vsega srca fala!

(Fala)

Čitajući jednu od najljepših kajkavskih pjesama, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Milivoja Domjanića.

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. godine u Krčima pokraj Adamovca. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskoga stola. Bio je član JAZU/HAZU od 1919., predsjednik Matice hrvatske od 1921. do 1926., a 1927. godine predsjednik je zagrebačkoga odjela PEN kluba.

Prvu pjesmu, domoljubnicu Ljubav k domovini, tiskao je u Bršljanu 1892. godine pod pseudonimom Milivoj Seljan. Surađuje u modernističkim časopisima te podupire mlade u književnome sukobu sa starijim naraštajem. Napisao je i nekoliko crtica te više književnih prikaza koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Godine 1920. u zagrebačkome Teatru marioneta Velimir Deželić ml. postavio je Domjanićev igrokaz Petrica Kerempuh i spametni osel kao prvu međuratnu lutkarsku predstavu, u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce. Kada se govori o Domjaniću, rjeđe se spominje njegova prevoditeljska djelatnost. Prevodio je poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkoga i L. N. Tolstoja. Osobito su ga privukle provansalske pjesme francuskoga pjesnika Frédérica Mistrala koje dijele istu sudbinu kao i njegove – i jedan i drugi bili su svedeni na narječje koje je još samo u puku nastavilo živjeti. Prije Prvoga svjetskoga rata počeo je pisati vrlo cijenjene stihove na kajkavskome, narječju svojega rodnog kraja, i tomu je ostao vjeran do kraja života. U to se doba pisanje na kajkavskome narječju smatralo stvaralačkom oporbom jer je nedostajala svijest o mogućnosti modernoga pjesničkog iskaza na tome istoimenom narječju. Prvi je u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnog izraza. Iako je počeo kao pjesnik na štokavskome književnom standardu Pjesme (1909.), Domjanić je najpoznatiji kao pjesnik kajkavskih stihova. Trima kajkavskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je bard novije kajkavske poezije – klasik kajkavske riječi. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova, gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana.

Mnoge su Domjanićeve pjesme uglazbljene, a među najpoznatijima su Fala i Popevke sem slagal, koje je uglazbio Vlaho Paljetak. Njegova je kajkavska poezija osuvremenila književnost i pomogla njezinoj integraciji u jedinstveni kontekst hrvatske književnosti.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupni su zvučni zapisi pjesama Bele rože i Susedovo dete, a na stranici virtualne izložbe Svakodnevica 1914. u starim hrvatskim novinama dostupna je pjesma Ciklame, krvave ciklame.

Domjanićevo ime nosi i smotra dječjega kajkavskog pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Ova tradicionalna godišnja književno-nakladnička manifestacija održava se u Sv. Ivanu Zelini još od 1970. godine radi poticanja sustavnoga rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama s kajkavskoga govornog područja.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegov rukopis, dok su neke od njegovih pjesama dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. godine u Zagrebu.

 

The post Uoči 145. obljetnice rođenja Dragutina Domjanića appeared first on .

EDC NSK poziva na praćenje godišnjeg obraćanja Europskom parlamentu predsjednice Europske komisije

Thu, 09/10/2020 - 13:32

U rujnu svake godine predsjednik Europske komisije obraća se Europskom parlamentu posebnim govorom o stanju Europske unije, u kojem ujedno predstavlja postignuća Komisije u protekloj godini, iznosi najbitnije odrednice njezinog djelovanja za sljedeću godinu, osobito vezano uz trenutačno najvažnije izazove s kojima se Unija suočava, te ideje za oblikovanje budućnosti EU.

Ursula von der Leyen, trenutačna predsjednica Europske komisije, održat će svoj prvi takav govor 16. rujna 2020. godine, te u njemu podsjetiti kako prioriteti utvrđeni na početku njezinog mandata i dalje vrijede u kontekstu suočavanja s izazovima današnjice. Naglasit će nužnost uloge Europe kao predvodnice u svjetskom zaokretu prema zdravom planetu i novom, digitalnom svijetu. Prijenos uživo govora moći će se pratiti na mrežnoj stranici Europske komisije, a naknadno će uslijediti plenarna rasprava s članovima Parlamenta.

Građani će preko društvenih mreža Facebook, Instagram i Twitter ili e-pošte predsjednici von der Leyen moći postaviti pitanja, u obliku videozapisa u trajanju do najviše 30 sekundi, uz korištenje oznake #AskThePresident. Za odgovor će biti odabrana relevantna pitanja postavljena u sklopu kvalitetnih videozapisa i biti objavljena u snimci svih odgovorenih pitanja.

Europski dokumentacijski centar NSK, kao referentna točka u Republici Hrvatskoj za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, priključuje se informiranju javnosti i poziva građane da iskoriste mogućnost za uključivanje u ovo važno obraćanje.

The post EDC NSK poziva na praćenje godišnjeg obraćanja Europskom parlamentu predsjednice Europske komisije appeared first on .

Objavljen Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj

Thu, 09/10/2020 - 09:11

Temeljem Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019, 98/2019) i Pravilnika o Upisniku knjižnica (NN 78/2020) Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske od rujna 2020. godine u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Upisnik sadrži temeljne podatke o svim knjižnicama u Republici Hrvatskoj, bilo da djeluju kao pravne osobe ili u sastavu drugih pravnih osoba. Sadrži imenik s abecednim popisom knjižnica koje su dio Upisnika i obrazac za unos podataka prilikom prijave knjižnice u sustav, kao i u slučaju potrebe za izmjenom podataka knjižnica koje su već uvrštene u Upisnik. Svi javno dostupni podaci Upisnika objedinjeni su u jedinstvenoj datoteci, koju je moguće preuzeti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve knjižnice koje još nisu uvrštene u Upisnik da se radi uključivanja u njega obrate nadležnoj županijskoj odnosno sveučilišnoj matičnoj službi, a knjižnice uvrštene u Upisnik da provjere podatke kojima su u njemu zastupljene te ih prema potrebi posuvremene.

The post Objavljen Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Radovi u čitaonici Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK

Tue, 09/08/2020 - 09:41

Zbog trajanja radova u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čitaonica još uvijek nije dostupna korisnicima za rad.

Molimo da sve upite šaljete na skupnu adresu zbirka.rijetkosti@nsk.hr.

Obavijest o otvaranju čitaonice za korisnike bit će pravodobno objavljena na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Radovi u čitaonici Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK appeared first on .

Međunarodni književni natječaj „Kristalna pepeljara“ za najbolju kratku kriminalističku priču

Tue, 09/08/2020 - 08:10

Ogranak Matice hrvatske u Virovitici poziva sve zainteresirane autore za sudjelovanje u međunarodnome natječaju „Kristalna pepeljara“ za najbolju kriminalističku priču. Natječaj nosi ime jednoga od najuspješnijih djela hrvatskoga književnika Milana Nikolića, popularnoga pisca kriminalističkih romana čije je stvaralaštvo obilježilo pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća.

Međunarodni natječaj za najbolju kriminalističku priču „Kristalna pepeljara“ otvoren je do 1. studenoga 2020. godine, a rezultati će biti objavljeni u medijima te na stranici Ogranka Matice hrvatske u Virovitici na Facebooku.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa, a svi sudionici natječaja bit će pohvaljeni.

Pojedinosti o Natječaju.

 

 

The post Međunarodni književni natječaj „Kristalna pepeljara“ za najbolju kratku kriminalističku priču appeared first on .

Sjećanje na Nikolu Šubića Zrinskoga

Mon, 09/07/2020 - 10:23

Ja Nikola knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!

Grof Nikola Šubić Zrinski rodio se 1508. godine u gradu Zrinu u obitelji oca Nikole III. Zrinskoga i krbavske kneginje Jelene Karlović, sestre kasnijega hrvatskog bana Ivana Karlovića. Bio je hrvatski državljanin i vojskovođa, jedan od najvećih i najslavnijih hrvatskih velikana, ali i mađarske povijesti. Ratovao je protiv Osmanlija, a već se kao 21-godišnjak istaknuo u borbi za obranu Beča 1529. godine, kao i u obrani Pešte, kada ju je sa 400 hrvatskih boraca spasio od pada. Upravo zbog junaštva kralj Ferdinard I. imenovao ga je hrvatskim banom, a 1556. godine na njegov ga je zahtjev i razriješio banske časti. Posebno je zapamćen po bitki za Siget, u kojoj je 100 000 osmanskih vojnika sa Sulejmanom I. na čelu držalo opsadu grada punih mjesec dana. Unatoč silnim pritiscima da preda grad, Nikola Šubić Zrinski nije se pokolebao i zadao je velike gubitke osmanskoj vojsci. Kada je vidio da više ne može sačuvati grad, junački je krenuo u proboj iz utvrde, pri čem su ga osmanski vojnici uspjeli savladati.

Osim što je bio cijenjen na ovim prostorima i u regiji, Nikola Zrinski bio je cijenjen i poštovan u dalekome Japanu zbog svoje časne i samurajske smrti, zbog koje u počast tome činu, japanski muški zborovi često izvode ariju iz opere Nikola Šubić Zrinski koju su naučili 1919. godine nakon što su se hrvatski mornari povlačili iz Sibira prema domovini. Tada im se nasukao brod, stoga su mornari neko vrijeme bili nastanjeni u Kobeu, gdje su lokalno stanovništvo naučili pjesmu U boj, u boj. Vjerojatno velikim događajem smatra se kada je japanski muški zbor od 1000 ljudi otpjevao U boj, u boj, što je zasigurno bio rekord zborskoga pjevanja.

Hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki utemeljio je iznimno vrijednu zbirku knjiga i rukopisa poznatu pod nazivom Bibliotheca Zriniana, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U fondu Zriniane svakako je potrebno istaknuti djelo Adriai Tengernek Syrenaia (prva pol. 17. st.), autograf Nikole Zrinskoga. U poemi Obsidio Sigethiana Nikola je opjevao svojega pradjeda Nikolu Šubića Zrinskoga koji se poginuo braneći Siget. Knjižnica obitelji Zrinski prispjela je iz Beča u Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu početkom 1892. godine, zaslugom ondašnje hrvatske Vlade. Otkupljena je od bečkoga antikvara Samuela Kendea, koji ju je kupio na dražbi od potomaka velikaške obitelji Daun. Mađarski znanstvenici i kulturni pregaoci, Gábor Hausner, Tibor Klaniczay, Sándor Iván Kovács, István Monok i Géza Orlovszky, rekonstruirali su Knjižnicu obitelji Zrinski te izdali reprezentativan katalog pod naslovom A Bibliotheca Zriniana története és állománya (Budimpešta, 1991.). Bibliotheca Zriniana doživjela je i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana koji su 2002. godine zajednički ostvarili mađarska Nacionalna knjižnica Széchényi, Knjižnica Sveučilišta u Segedinu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Godine 2012. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba ARTE ET MARTE: Knjige o arhitekturi u Zriniani, koja je prvi put javnosti predstavila traktate o arhitekturi iz Zriniane, osobne knjižnice iz 17. stoljeća Nikole VII. Zrinskoga i njegova sina Adama, koja se, nadopunjena knjigama moravskoga plemića Ignaca Jankovskoga z Vlašime, čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bibliotheca Zriniana, knjižnica obitelji Zrinski, proživjela je brojne uspone i padove, kao i obitelj Zrinski, te je, naposljetku, ostala sačuvana kao trajan spomenik identiteta hrvatskoga naroda.

Godine 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Nikola Šubić Zrinski, stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog, zauvijek je ostao živjeti u hrvatskim srcima, a danas ga, osim nas Hrvata, i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom.

Grof Nikola IV. Zrinski preminuo je 7. rujna 1566. godine u mađarskome gradu Sigetu u 59. godini života.

The post Sjećanje na Nikolu Šubića Zrinskoga appeared first on .

Predstavljena knjiga „Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti“ u NSK

Fri, 09/04/2020 - 14:09

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. rujna 2020. godine održano je predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti autorice dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Izdavačke kuće Meridijani.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćenjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu su predstavili recenzentica prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.

Knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti donosi analizu narodnih knjižnica u kontekstu tranzicijskih procesa u hrvatskome društvu i pregled današnjega stanja knjižnica, njihove uloge u lokalnoj zajednici, promjenama koje su ih zadesile te daje bitne smjernice njihova budućeg djelovanja. Kako bi bile učinkovit čimbenik u razvoju društva, knjižnice prema tim smjernicama trebaju imati pozitivnu ulogu u društvenim promjenama, na novi način pristupati knjižničnim korisnicima, bolje razumjeti društveno okruženje u sklopu kojega djeluju te biti bolje prisutne u javnim politikama i razvoju društva na svim razinama političkoga donošenja odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj.

Autorica knjige dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina djeluje u hrvatskome knjižničarstvu već 35 godina, a radi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Upravo je ta knjižnica u knjizi poslužila za empirijsko istraživanje modela hrvatskih narodnih knjižnica koje su se uspješno prilagodile promjenama u društvu i kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu u zadnja četiri desetljeća. Studijske boravke, čijim se rezultatima obilno služila u knjizi, imala je u knjižnicama u Danskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj i Njemačkoj, a naknadno i na Islandu. Dobitnica je nekoliko nacionalnih nagrada i priznanja za doprinos knjižničarskoj struci i hrvatskoj kulturi, a među njima i Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za naročit doprinos radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva za 2017. godinu.

 

Uz teorijski dio koji se temelji na analizi relevantne literature iz knjižničarstva i sociologije, knjiga sadrži i sociološko istraživanje kao model za slična istraživanja. Znanstveni doprinos djela očituje se u činjenici da su u njemu prikupljena nova saznanja, podaci i testirane hipoteze, čime su obogaćena relativno rijetka sociološka istraživanja suvremenih knjižničarskih tema, naročito u hrvatskim razmjerima. Doprinos je i u tome što djelo dovodi do novih spoznaja i pomaka u metodološkim i tematskim nalazima do kojih se došlo primjenom različitih istraživačkih metoda za proučavanje narodnih knjižnica kao važnih čimbenika u suvremenom društvu.

(prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović)

Radi se o prikazu suvremenih knjižnica o kojima ne postoji mnogo literature objavljene na hrvatskom jeziku. Za knjižničare djelo može biti poticajno, jer ukazuje na različita mišljenja o zadaćama knjižnica u suvremenom društvu i omogućuje usporedbu s načelima iznesenim u suvremenim dokumentima o knjižnicama. Zatim ono može pomoći donositeljima odluka na lokalnoj i državnoj razini u procjeni današnje važnosti knjižnica i njihovih zadaća u društvu. Konačno, djelo može biti zanimljivo svakome koga zanima djelovanje javnih ustanova u današnjem društvu.

(prof. dr. sc. Aleksandra Horvat)

The post Predstavljena knjiga „Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti“ u NSK appeared first on .

Sjećanje na oca hrvatskoga stripa Andriju Maurovića

Wed, 09/02/2020 - 08:01

„Nema više našega Starog Mačka”, rečenica je kojom je otac hrvatskoga stripa ispraćen na vječni počinak… On i njegov najdraži lik iz stripa – postali su jedno.

Andrija Maurović, jedan od najvećih autora stripa u svijetu koji je umijeće stripovnih crteža uzdigao do najviše razine tehničke vještine i estetske vrijednosti, preminuo je 2. rujna 1981. godine u Zagrebu.

Otac hrvatskoga stripa rođen je 29. ožujka 1901. godine u Boki kotorskoj. Nakon godine dana provedene na Akademiji likovnih umjetnosti Andrija Maurović prekida školovanje i započinje suradnju s različitim naručiteljima i izdavačima. Radio je ilustracije, crtao karikature, izrađivao plakate, a od 1935. godine i stripove.

Osebujna stilizacija, sekvence iscrtane lakim, virtuoznim potezom, sugestivno prikazani protagonisti i ozračje pojedi­nih zbivanja, slika prožeta ekspresivnim nabojem, slijed kadrova u kojima se gotovo filmskom dinamikom smjenju­ju različiti prostorni planovi i rakursi – sve to čini Maurovićeve stripove prepoznatljivima na prvi pogled te ih se ni zabunom ne može pripisati nekomu drugom, bilo kojemu autoru u povijesti devete umjetnosti.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku stripovnih crteža Andrije Maurovića, njih više od pet stotina: stripove Vjerenica mača, Podzemna carica, Knez Radoslav, Ahura Mazda na Nilu, Tomislav, Mrtvački brod, Opsada, Plantaža Beranda, Brodolomci na otoku Mega, Grička vještica, Rankov odred, Zlatni otok, Crni jahač i Ilustracije iz Zabavnika. U Knjižnici je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem, kao i neki od njegovih brojnih plakata.

U sklopu programa Dani otvorenih vrata NSK 2019. godine Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Grafičkom zbirkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja ove godine slavi stotu obljetnicu svojega postojanja, organizirao je radionicu pod nazivom U svijetu stripa, posvećenu velikanu hrvatskoga stripa Andriji Mauroviću. U sklopu radionica polaznici su se upoznali s bogatom zbirkom stripovnih crteža Andrije Maurovića koje čuva Grafička zbirka NSK, kao i s postupcima njihove zaštite. Građani, učenici i studenti koji su sudjelovali na radionicama mogli su se okušati i u tehnici visokoga tiska na temu stripa.

Godine 2011., u povodu obilježavanja 30. godišnjice smrti Andrije Maurovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila je neke od brojnih stripovnih crteža koje čuva u svojem fondu. Bile su izložene table stripa otkupljene iz privatnih zbiraka koje su pomno restaurirane.

Andrija Maurović nije više među nama, ali njegovi radovi poslužit će kao uzor i poticaj sadašnjim i budućim naraštajima stripovnih crtača.

The post Sjećanje na oca hrvatskoga stripa Andriju Maurovića appeared first on .

Citat 1. rujna 2020.

Tue, 09/01/2020 - 13:14

… od svih otpora uslijed trenja, onaj koji najviše usporava ljudsko kretanje jest neznanje.

The post Citat 1. rujna 2020. appeared first on .

Otvorena izložba „Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan“ u NSK

Mon, 08/31/2020 - 16:00

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 31. kolovoza 2020. godine otvorena je izložba Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan posvećena Dušanu Karpatskomu, najpoznatijemu češkom kroatistu i najvećemu promicatelju hrvatske kulture u Češkoj. Izložba će se moći razgledati do 20. rujna 2020. godine.

Na otvorenju izložbe okupljene su pozdravili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i predsjednik Hrvatsko-češkoga društva Marijan Lipovac. O Dušanu Karpatskome govorili su njegovi prijatelji i suradnici profesor Zlatko Šešelj i prof. emer. dr. sc. Dubravka Sesar. Na otvorenju je puštena i snimka bivšega češkog veleposlanika u Hrvatskoj dr. sc. Jiříja Kuděle u kojoj se obratio okupljenima, nakon čega je izložbu otvorio državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak. Otvorenje izložbe uveličao je dramski umjetnik Goran Matović koji je čitao pisma Miroslava Krleže upućena Dušanu Karpatskomu.

Izložbu su organizirali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba i tvrtka For Prague iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Češke Republike te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Autor je izložbe Andreja Stojković, izdavač i publicist iz Praga, dugogodišnji prijatelj i suradnik Dušana Karpatskoga, nakon čije je smrti preuzeo brigu o njegovoj ostavštini.

Na izložbi su prikazana djela Dušana Karpatskoga – njegovi autorski naslovi iz područja leksikografije, povijesti i teorije književnosti, značajniji prijevodi hrvatskih autora, časopisi kojima je bio urednik, kao i brojne fotografije, priznanja i nagrade, plakati, rukopisi, dokumenti, izresci iz novina, pisma te osobni predmeti.

Izložbom je obuhvaćeno gotovo 60 godina djelovanja Dušana Karpatskoga kao prevoditelja, književnoga povjesničara i urednika, ali i velikoga posrednika između dviju bliskih kultura, hrvatske i češke. Dušan Karpatský cijeloga je života promicao interkulturni dijalog između bliskih naroda ne samo na području književnosti nego i kulture uopće te time i danas služi kao uzor i primjer svim kulturnim djelatnicima.

U zasebnim knjigama i antologijama Karpatský je objavio gotovo 70 prijevoda hrvatskih pisaca i time se potvrdio kao najveći prevoditelj hrvatske književnosti na jedan strani jezik. Gotovo cjeloživotni pothvat Dušana Karpatskoga bilo je objavljivanje Sabranih djela Miroslava Krleže na češkome, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. godine.

Godine 2003. Dušan Karpatský objavio je u Zagrebu Zlatnu knjigu češkog pjesništva, a 2007. u Pragu češku antologiju hrvatskoga pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja). Bio je izvrstan poznavatelj hrvatskoga jezika, a Hrvatsku je nazivao svojom domovinom po izboru.

Karpatský je bio dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, suradnik mnogih hrvatskih kulturnih ustanova te dobitnik niza hrvatskih priznanja. Godine 2001. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, 2002. dobio je Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, 2008. je postao prvim dobitnikom nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu, a 2015. dobio je Nagradu Hrvatsko-češkoga društva „Marija i Stjepan Radić“.

Izložba Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan premijerno je bila postavljena u elitnome prostoru Nacionalne knjižnice Češke Republike Klementinum u Pragu od 31. siječnja do 16. ožujka 2019., a zatim je gostovala u dvama hrvatskim gradovima, i to od 5. do 15. prosinca 2019. u Puli u sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri te od 28. siječnja do 28. veljače 2020. godine u Državnome arhivu u Rijeci. Nakon Zagreba planira se postavljanje izložbe u Bjelovaru i Daruvaru.

 

The post Otvorena izložba „Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan“ u NSK appeared first on .

Pages