Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 52 min 6 sec ago

Partenon od knjiga

10 hours 10 min ago

Replika Partenona izgrađena je od 100 000 primjeraka zabranjenih knjiga prema konceptu argentinske umjetnice Marte Inujin u njemačkome gradu Kasselu. Umjetnica je uz pomoć studenata sa Sveučilišta u Kasselu sastavila popis knjiga koji su u različitim zemljama bile zabranjivane, a nakon toga zatražila pomoć javnosti u obliku donacije knjiga s popisa. Knjige su darovali pojedinci i različite ustanove, a knjige su prikupljane i na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2016. godine.

Partenon od knjiga izgrađen je po uzoru na Partenon izgrađen na atenskoj akropoli između 447. i 438. pr. Kr., koji je posvećen grčkoj božici Ateni. Služio je kao riznica, a stari Grci smatrali su ga simbolom pobjede nad Perzijancima.

Instalacija je bila izgrađena kao dio umjetničke izložbe Documenta 14 koja se održavala od 8. travnja do 17. rujna godine 2017. godine, a svrha joj je bila potaknuti raspravu o temi cenzure.

The post Partenon od knjiga appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručni skup „Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena“ u NSK

10 hours 13 min ago

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizator je stručnoga skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena koji će se održati od 28. do 29. studenoga 2017. godine u sklopu redovite godišnje otvorene konferencije korisnika integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja.

Svrha je stručnoga skupa istaknuti vrijednost i ulogu knjižničnih podataka u kontekstu razvoja suvremenoga digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te nacionalnoga kulturnog i kreativnoga područja. Stručni skup organizira se uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Stručni skup tematski je podijeljen je u šest tematskih cjelina, a program sadrži dvadeset i četiri stručna izlaganja, četiri radionice te šest posterskih izlaganja. Više od dvadeset izlagača tijekom će dvodnevnoga stručnog skupa nastojati ponuditi odgovore na pitanja jesu li knjižnice u Hrvatskoj spremne na zahtjeve digitalne znanosti, jesu li spremne učiniti pomak prema digitalnoj transformaciji, kako knjižnice mogu pomoći razvoju digitalnoga društva, a posebno u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka. Pitanje interoperabilnosti odavno više nije samo tehničko pitanje, a izlaganja u drugoj tematskoj cjelini bave se otvorenim povezanim podacima i knjižničnim sustavima, pitanjima podatkovne, procesne i tehničke interoperabilnosti skupnih kataloga i knjižničnih sustava, mogućnostima semantičke interoperabilnosti baštinskih zajednica te rezultatima integracije knjižničnih podataka u discovery sustave. Treća tematska cjelina prvoga dana konferencije usmjerena je na pitanja knjižničnih poslovanja u digitalnome kontekstu, u sklopu koje će biti predstavljene usluge knjižničnih kataloga novoga naraštaja, mogućnosti suradnje nakladnika i knjižnica, prikaz iskustava razvoja knjižnično-informacijskoga sustava knjižnica u okruženju, izvori i pomagala za izradbu institucijskih bibliografija bitnih za znanstveno vrednovanje znanstvenika i znanstvenih ustanova te, naposljetku, uloga sistemskih knjižničara u visokoškolskim knjižnicama.

Program drugoga dana konferencije odvija se usporedno na više mjesta. Stručni program otvaraju izlaganja o razvoju i primjeni standarda u području knjižničarstva, a poseban naglasak posvećen je metapodacima i načinu integracije metapodataka u stvaranju novoga digitalnog znanja.

Stručni dio završava tematskom cjelinom koja je namijenjena modelima i pomagalima za analizu podataka, odnosno mogućnostima dijeljenja knjižničnih podataka u sklopu drugih sustava. Usporedno s programom stručnih izlaganja u elektroničkoj učionici organizirana su izlaganja i radionice usluga koje svojim članicama pruža integrirani knjižnični sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

„Ovo je prvi stručni skup koji je u cijelosti posvećen pitanjima sistemskoga knjižničarstva u Hrvatskoj, a želja nam je da preraste u redovito godišnje multidisciplinarno savjetovanje o pitanjima automatizacije, informatizacije te digitalne transformacije knjižnica i drugih institucija koje baštine znanje. Vjerujemo da ulaganja u digitalnu transformaciju te razvoj digitalno zrelih baštinskih ustanova nemaju alternative, posebno u kontekstu razvoja digitalne znanosti i digitalnoga društva“, istaknula je dr. sc. Dijana Machala, voditeljica programa te koordinatorica Organizacijskoga odbora.

Više o stručnome skupu Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena.

Programska knjižica stručnoga skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena.

 

 

 

The post Stručni skup „Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radionice u sklopu projekta „e-izvori“

Thu, 11/23/2017 - 16:02

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je započela provođenje edukacijskih radionica o dostupnim elektroničkim izvorima za studente diplomskih i poslijediplomskih studija te za znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko osoblje. Cilj edukacije je upoznavanje studenata, mladih znanstvenika i znanstveno-nastavnog osoblja o mogućnostima pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija te osposobljavanje za samostalno pretraživanje. Time bi se proširila znanja korisnika o dostupnim elektroničkim izvorima i njihovom boljem vrednovanju.

Radionice Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija i Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti će se održavati u elektroničkoj učionici na međukatu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Provodit će se kontinuirano kroz cijelo vrijeme trajanja projekta.

Kontakt: voditeljica projekta E-izvori dr.sc. Aleksandra Pikić apikic@nsk.hr

The post Radionice u sklopu projekta „e-izvori“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Poziv za sudjelovanje hrvatskih knjiga u natječaju „Best Book Design from all over the World“ i izložbi „Book Art International“ u 2018. godini

Thu, 11/23/2017 - 11:10

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i ove je godine organizator natječaja Hrvatska lijepa knjiga. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst, a radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati u sklopu Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International, koja se održava u sklopu Međunarodnoga sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbi na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera te tiskarskoga umijeća.

Pozivamo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 8. prosinca 2017. godine pošalju knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj, i to jedan primjerak po naslovu. Knjige se mogu poslati na adresu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom „Hrvatska lijepa knjiga“. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2017. godine.

Ocjenjivački sud odabrat će tijekom prosinca najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama te preko medija.

Pozivamo nakladnike da za prijavljene knjige ispune obrazac i pošalju ga na e-adresu marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja te katalozi.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Book and Type Museum, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

 

 

The post Poziv za sudjelovanje hrvatskih knjiga u natječaju „Best Book Design from all over the World“ i izložbi „Book Art International“ u 2018. godini appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na omiljenoga pjesnika dječje književnosti

Thu, 11/23/2017 - 08:56

Da me tko pita:
“Voliš li što sunce sja?”
Lako bih mu rekla: DA.

Da me tko pita:
“Voliš li tatu i mamu
I svoja brata dva?”
Lako bih mu rekla: DA.

Da me tko pita:
“Da li bi htjela da bude rata
I da u rat ode tvoj tata,
I Nedin tata, Branin tata
I da bude crno i žalosno sve?”
Ja bih rekla što i sva djeca svijeta: NE.

(Da i ne)

Uz pjesmu Da i ne, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza…

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaet godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

U svoje pjesme sam utkao mnogo zvukova, mirisa, boja i pokreta iz svijeta vlastitog djetinjstva.
(…)
Ujedno sam htio da pružim u njima što više vedrine i radosti, one nepovratne radosti koja je svojstvena samo djetinjstvu i koju život odraslima razbija i polako uništava, a čovjek vazda teži da nešto od toga sačuva i dalje.

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije.

The post U spomen na omiljenoga pjesnika dječje književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U NSK svečano obilježena 25. obljetnica interneta u Republici Hrvatskoj

Tue, 11/21/2017 - 13:45

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Središnji državni ured za razvoj digitalnoga društva 17. studenoga 2017. godine obilježili su 25. obljetnicu interneta u Republici Hrvatskoj koja se održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na svečanosti su se okupljenima obratili predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva Bernard Gršić, ravnatelj CARNeta Goran Kezunović i ravnatelj Sveučilišnoga računskog centra – Srce dr. sc. Zoran Bekić.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice interneta u Hrvatskoj odlukom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Sveučilišnomu računskom centru (Srce) Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNet dodijeljene su i Povelje Republike Hrvatske. Srcu je uručena Povelja za osobite zasluge u uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Hrvatskoj, dok je CARNet primio Povelju za osobite zasluge u dugogodišnjem razvoju obrazovanja pojedinaca i hrvatskoga društva u cjelini pomoću novih informacijskih tehnologija i razvoja digitalno zreloga društva, s posebnim naglaskom na obrazovnu i akademsku populaciju.

Prije dvadeset i pet godina, 17. studenoga 1992. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno-komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet, čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj.

Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže.

Na svečanosti koja je održana pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prikazan je i kratak film o povijesti i razvoju interneta u Hrvatskoj.

Više pojedinosti o obilježavanju 25. obljetnice interneta.

Izvor naslovne fotografije.

The post U NSK svečano obilježena 25. obljetnica interneta u Republici Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljen projekt e-Izvori koprivničkim znanstvenicima, studentima i knjižničarima

Tue, 11/21/2017 - 10:26

U četvrtak, 16. studenog 2017. godine djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu su posjetile Sveučilište Sjever i njihovu voditeljicu knjižnice, Antoniju Mandić. U okviru projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija – e-Izvori koji se ostvaruje u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Europskog socijalnog fonda, znanstveno-nastavnim djelatnicima te studentima i knjižničarima Sveučilišta Sjever – Sveučilišnog centra Koprivnica, predstavljen je projekt te održane edukativne radionice.

Osim toga, projektni tim za edukaciju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u sastavu Maja Čulić i Ivona Milovanović te Goranka Mitrović i Ivana Čadovska su održale dvije radionice za znanstveno-nastavno osoblje i studente diplomskih studija Sveučilišta Sjever: Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti i Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija.

Projekt e-Izvori vrijedan 133.760.000,00 kuna Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi od 2016. godine, potaknuta nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika te zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, posebno mlađih znanstvenika. Provedbom projekta hrvatskim će se znanstvenicima olakšati pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike i otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti.

The post Predstavljen projekt e-Izvori koprivničkim znanstvenicima, studentima i knjižničarima appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Najskuplje knjige na svijetu

Tue, 11/21/2017 - 10:01

Dana 18. rujna 2017. godine dogodila se velika promjena na popisu najskupljih knjiga, rukopisa i dokumenata. Prema objavi Desert Newsa, prvo mjesto preuzeo je rukopis Mormonove knjige koji je prodan Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana za 35 milijuna dolara. Prodani je rukopis prijepis izvornoga rukopisa Josepha Smitha koji je izrađen za tiskara E. B. Grandina i prema kojem je Grandin 1830. godine tiskao prvo izdanje Mormonove knjige.

Prethodni vlasnik rukopisa bila je Kristova zajednica, crkva koja se odvojila od Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, koja ga je kupila 1903. godine kao dio zbirke za 2300 dolara, odnosno 67 730 u današnjoj vrijednosti dolara.

Povjesničar Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih Steven E. Snow u priopćenju za javnost izjavio je: „Za nas je Mormonova knjiga sveti tekst, kao i Biblija. Tiskarov je rukopis najstariji očuvani rukopis jer sadrži gotovo 72 posto cjelovitoga teksta Mormonove knjige, a samo 28 posto ranijega rukopisa preživjelo je desetljeća koja je proveo u kamenu temeljcu u Nauvoou, u američkoj saveznoj državi Illinois.“ Joseph Smith izvorni je rukopis navodno stavio u kamen temeljac kuće u Nauvoou 1841. godine koju je počeo graditi, prema Mormonskomu vjerovanju, po naredbi koju je dobio u ukazanju.

Sav novac za kupnju rukopisa prikupljen je donacijama.

Iznos plaćen za rukopis nadmašuje onaj od 30,8 milijuna dolara koji je Bill Gates platio za Leicesterski kodeks Leonarda da Vincija 1994. godine, međutim u današnjoj vrijednosti dolara iznos koji je Gates platio je 50,3 milijuna.

Među najskupljim knjigama, dokumentima i rukopisima mogu se uvrstiti i prijepis Magne Carte iz 1297. godine, koja je postigla cijenu od 21,3 milijuna dolara, Evanđelje sv. Cuthberta, koje je prodano Britanskoj knjižnici za 14,3 milijuna dolara, te Zaljevska knjiga psalama (Bay Psalm Book), prva knjiga tiskana u Americi, koja je prodana za 14,2 milijuna dolara.

The post Najskuplje knjige na svijetu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana projekcija filma „Hrvatska moja domovina“ u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara

Mon, 11/20/2017 - 09:48

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u seminarskoj dvorani na polukatu Knjižnice 17. studenoga 2017. godine održana je projekcija dokumentarnoga filma Hrvatska moja domovina.

Na projekciji su sudjelovali redatelj filma Želimir Čabraja i voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Tomica Vrbanc. Nakon prikazivanja filma okupljeni su imali prigodu razgovarati s režiserom te pogledati prigodnu izložbu knjiga o Vukovaru u Domovinskome ratu.

Film je snimljen u povodu 25. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i 25. obljetnice djelovanja humanitarnoga pokreta Bedem ljubavi, a govori o nepravdi jednoga vremena, dostojanstvu i hrabrosti građana, ali, prije svega, o nezaobilaznoj ulozi hrvatskih majki i žena u namjeri da spase živote svojih sinova. Okosnicu filma čine događaji vezani uz okupljanje deset tisuća građana ispred tadašnjega garnizona JNA u Karlovcu 1991. godine. Uz tada snimljen materijal, redatelj Želimir Čabraja u filmu okuplja sudionike i svjedoke toga događaja koji o svem progovaraju više od dva desetljeća poslije. Film predstavlja nezaobilazan dokument vremena u kojem oružje još nije progovorilo, ali se već iskazivala velika odlučnost hrvatskih građana, prije svega majki, da obrane ono što je najvažnije, ljudske živote, živote svojih sinova.

The post Održana projekcija filma „Hrvatska moja domovina“ u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Tvorcu dječje sreće – uz 5. obljetnicu smrti Ivana Kušana

Mon, 11/20/2017 - 08:40

… Što god je rekla… Zapravo, što god je izmislila, što god je slagala, ostvarilo se, obistinilo se. Tek sad je shvatila koliko je mnogo lagala.
– Ja sam lažljivica! – protisnu ona bijesno kroza zube i udari nogom o pod. (…)

(Lažeš, Melita)

Na današnji dan, prije pet godina, 20. studenoga 2012. godine ostali smo bez istaknutoga književnika i tvorca dječje sreće, ali zato ćemo njegovim bezvremenskim djelima njegovati sjećanja na njega. I zato ponekad odvojite malo vremena za sebe i sjećanja na djetinjstvo, a upravo su neka od Kušanovih djela savršen instrument za taj čarobni povratak u doba bezbrižnosti.

Ako se bilo gdje spomenu imena Koka i Melite, svatko će se, od djetinjstva do zrelih godina, odmah sjetiti književnika Ivana Kušana.

Već se u naslovima Kušanovih romana često pojavljuje Koko (Koko i duhovi, Koko u Parizu i Koko u Kninu). I ne samo u naslovima romana, Koko je najčešći gost na stranicama Kušanovih knjiga. Koko nije postao samo junak Kušanovih romana već i junak hrvatske dječje književnosti. On je tu među nama, zajedno s Hlapićem, Perom Kvržicom, Grgom Čvarkom i dr. Ni u jednome romanu Koko se ne izdvaja iz sredine u kojoj se nalazi i s kojom živi. Bez obzira na to što se ne nameće čitatelju, on se svojom pojavom u nekoliko romana i svojim imenom na naslovnoj stranici doima kao središnji lik u cjelokupnome Kušanovu romansijerskom opusu. Bitno je naglasiti kako je roman Koko u Parizu zasićen dijalozima, što je iskoristio kazališni redatelj Miro Međimorec i preradio roman u dramsko djelo. Bitno je naglasiti kako je Koko u Parizu nagrađen 1972. godine nagradama Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić.

Iako je ime Ivana Kušana čvrsto povezano uz dječju knjigu, ni u kojem slučaju ne može se zaobići ni ono književno stvaralaštvo koje je književnik posvetio i odraslijem čitatelju. Razapet između, Zidom zazidani, Prerušeni prosjak, a ponajviše Toranj, samo su dio onoga što je Kušan još napisao. Brojne kazališne, radijske i televizijske drame, također su dio bogatoga književnog stvaralaštva ovoga svestranog pisca.

Rođen je u Sarajevu, a od šeste godine živio je u Zagrebu, gdje je završio studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Vraćajući se u Kušanovo djetinjstvo, vraća nam se i sjećanje na Melitu, a to znači i na najkraći Kušanov roman Lažeš, Melita. Dakle, i ne samo Koko! Melita je osebujna junakinja Kušanova opusa. Ona izmišlja, i to uporno. Njezina bujna mašta stvara mnogo problema, ali istodobno zbunjuje, ponajprije roditelje, a ni drugi ne ostaju hladni i neizainteresirani. U romanu Lažeš, Melita nema izrazito dobrih ni izrazito loših. Sva ta djeca, ali i odrasli, nikada ne čine zla djela.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je knjiga Koko i duhovi. Na temelju toga uzbudljivog romana 2011. godine snimljen je igrani film u režiji Danijela Kušana.

Naslovna fotografija snimljena prema videozapisu Hrvatske radiotelevizije.

 

 

The post Tvorcu dječje sreće – uz 5. obljetnicu smrti Ivana Kušana appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu

Mon, 11/20/2017 - 08:38

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu.

Nagrada se dodjeljuje pojedincima koji su naročito pridonijeli radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva prema najmanje jednome od navedenih kriterija:

– objavili znanstvene i stručne radove na području knjižnične i informacijske djelatnosti kojima je poboljšano hrvatsko knjižničarstvo
– pridonijeli svojim stručnim radom i zauzimanjem u ostvarivanju programa razvoja knjižničarstva u Hrvatskoj
– pridonijeli izobrazbi knjižničara u Hrvatskoj.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade provodi Povjerenstvo za Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade upućuju se Povjerenstvu najkasnije do 31. prosinca 2017. godine.

Ime nagrađene osobe objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 22. veljače 2018. godine.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu

Mon, 11/20/2017 - 08:36

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 6. studenoga 2015. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 16. studenoga 2017. godine

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu.

Nagrada se dodjeljuje pojedincima koji su naročito pridonijeli radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva prema najmanje jednome od navedenih kriterija:

– objavili znanstvene i stručne radove u području knjižnične i informacijske djelatnosti kojima je poboljšano hrvatsko knjižničarstvo
– pridonijeli svojim stručnim radom i zauzimanjem u ostvarivanju programa razvoja knjižničarstva u Hrvatskoj
– pridonijeli izobrazbi knjižničara u Hrvatskoj.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade provodi Povjerenstvo za Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade mogu podnositi pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku dostaviti Povjerenstvu za Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2017. godine.

Ime nagrađene osobe objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 22. veljače 2018. godine.

The post Natječaj za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održan Simpozij o akademskoj razmjeni NR Kine i Republike Hrvatske

Fri, 11/17/2017 - 13:00

U sklopu Interlibera – 40. međunarodnoga sajma knjiga i učila održan je 7. studenoga 2017. godine Simpozij o akademskoj razmjeni NR Kine i Republike Hrvatske. Domaćin skupa bilo je Veleposlanstvo Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj, a organizator je China National Publications Import & Export (Group) Corporation (CNPIEC) Kineska nacionalna korporacija za uvoz i izvoz publikacija. CNPIEC je najveća kineska tvrtka za uvoz i izvoz publikacija.

Na Simpoziju djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Aleksandra Pikić održala je izlaganje o temi Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija – E-izvori.

CNPIEC je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovao dvadeset knjiga na kineskome i engleskome jeziku koje su posvećene temama o kineskoj povijesti i kulturi, a bit će osiguran i pristup bazi podataka National Social Sciences Database.

Predstavnici CNPIEC-a Lin Liying, potpredsjednica tvrtke, te Ran Duan, direktor u Odjelu za kineske sadržaje, posjetili su 8. studenoga 2017. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Razgovaralo se o mogućnostima suradnje i razmjene podataka, kao i organizaciji izložbe. Izaslanstvo je razgledalo Knjižnicu uz stručno vodstvo.

The post Održan Simpozij o akademskoj razmjeni NR Kine i Republike Hrvatske appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Ima jedan grad koji je hrabrošću nadmašio sebe…“ – uz Dan sjećanja na Vukovar

Fri, 11/17/2017 - 08:44

Ima gradova
od kojih ne osta ni znamen
ima gradova
od kojih ostade samo ime
urezano u kamen.

Ima gradova
koji zrače svjetlošću zvijezda.
ima gradova koji pružaju utočište
i toplinu gnijezda
ima gradova
koji su mržnji zatvorili vrata
ima gradova
kojima je sloboda draža od zlata
ima gradova
koji će se iz pepela ponovno roditi
ima gradova
koje će ljubav i hrabrost
osloboditi.

Ima jedan grad
koji je hrabrošću nadmašio sebe
i sve naše snove
zbog njega se sloboda
Vukovar zove.

(Vukovar 1991.)

Čitajući pjesmu Vukovar 1991. Tina Kolumbića, prisjećamo se Vukovara, njegovih branitelja i stradalnika u Domovinskome ratu.

Jedna od najvećih vrijednosti svakoga grada, a naročito onoga koji je pretrpio bilo koji oblik razaranja i kulturocida, njegovi su ljudi i njihova ostavština.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom, kao i prije 26 godina.
To se posebno odnosi na grad Vukovar, koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

U povodu obilježavanja sjećanja na žrtvu Vukovara u seminarskoj dvorani na polukatu Knjižnice održat će se projekcija dokumentarnoga filma Hrvatska moja domovina redatelja filma Želimira Čabraje, a u čitaonici Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će tradicionalno priređena i izložba knjiga o Vukovaru u Domovinskome ratu.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Osim starih razglednica Vukovara, u fondu Grafičke zbirke NSK nalaze se i grafike s motivima Vukovara autora Dragutina Renarića i Adolpha Friedricha Kunike, koje su dostupne i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine izražavamo svima njima duboko poštovanje i zahvalnost.

O divni moj Vukovaru ti u tebi lijepo je živjet u tebi su moji sni …  Mnogi su iz njega otišli, golem broj njih i protiv svoje volje. Ali to ne znači da će se Vukovar promijeniti, to ne znači da će netko tko to želi od njega moći napraviti nešto drugo. Jer, svi koji iz Vukovara odu, prije se ili poslije onamo vraćaju, čak i onda kad im se to brani. Svima je u Vukovaru ostalo nešto bez čega nikako ne mogu živjeti … Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano, da je tu negdje, u glavama svih onih koji taj grad poznaju. Oni pamte sva različita lica Vukovara, oni su kadri da ih opišu i da ih ponovno stvore. Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti. (…)

(Vukovarski spomenar – Pavao Pavličić)

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

 

 

The post „Ima jedan grad koji je hrabrošću nadmašio sebe…“ – uz Dan sjećanja na Vukovar appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Čitanje ne dolazi u pitanje“: održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja

Fri, 11/17/2017 - 08:27

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu, 15. studenoga 2017. godine, održana je završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja, koji se ove godine odvijao pod naslovom Čitanje ne dolazi u pitanje. Nacionalni kviz za poticanje čitanja provodi se od 1991. godine u narodnim i školskim knjižnicama diljem Zemlje te u školama i kulturnim društvima u dijaspori.

Iz svake školske narodne knjižnice diljem Hrvatske izvučen je po jedan pobjednik koji je točno riješio kviz te su u sklopu programa svečanosti izvučeni dobitnici nagrada. Glavna nagrada, pametni telefon Phablet Lenovo, otputovala je u Slatinu, dok su ostali mladi natjecatelji dobili brojne utješne nagrade.

U ime domaćina svečanosti, okupljenu djecu u pratnji, pozdravila je prof. Dobrila Zvonarek. U ime programskog i odbora Mjeseca hrvatske knjige posjetiteljima se obratila ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Višnja Cej. Nakon ravnateljice KGZ-a okupljenima se obratila izaslanica ministrica kulture, načelnica sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Jelena Glavić Perčin, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu  Ranka Javor. S obzirom na to da su u kvizu sudjelovali i učenici iz Subotice, veselom mnoštvu obratila se i Bernadica Ivanković, ravnateljica Hrvatske čitaonice iz Subotice.

U prigodnome programu Hrvatsko narodno kazalište izvelo je dio programa iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ , Ivana plemenitog Zajca. Na programu sa mladim natjecateljima i dobitnicima su se družili pisci čije je knjige bilo potrebno pročitati za sudjelovanje na kvizu – Maja Brajko Livaković, autorica knjige Milijunaši,  Tihomir Horvat, autor knjige Mali ratnik, i Sanja Pilić, autorica knjige Pošalji mi poruku.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u sklopu nacionalnoga programa Mjesec hrvatske knjige, manifestacije koja u organizaciji Knjižnica grada Zagreba te dulje od dvadeset godina promiče hrvatsku knjigu, čitanje i čitatelje.

Organizatori kviza, čija je završna svečanost ujedno označila i završetak Mjeseca hrvatske knjige 2017., bili su Hrvatski centar za dječju knjigu, Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice te Medioteka Knjižnica grada Zagreba.

 

The post „Čitanje ne dolazi u pitanje“: održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dragulju hrvatske barokne književnosti – u spomen na Anu Katarinu Zrinski

Thu, 11/16/2017 - 08:59

O obitelji Zrinski, jednoj od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih obitelji s hrvatskoga područja i zrinsko-frankopanskoj uroti pisali su mnogi povjesničari, književnici i drugi autori. U svim je tim radovima Ana Katarina Zrinski središnji lik, a opisuju je kao odlučnu i prodornu ženu koja je do danas ostala jedna od najistaknutijih osoba u hrvatskoj povijesti.

I nestalo je blaga i nestalo je sreće
I nestalo je vas i zemaljske vaše moći
I ostala je spomen i ljubav vam u rodu,
Za tebe, Katarino, osobito kod žena.
Hrvatice se diče sa imenom ti slavnim…

(Krsta Slava Franić)

Ana Katarina Zrinski, sestra Frana Krste Frankopana, a od 1641. supruga Petra Zrinskoga, rođena je 1625. godine u Bosiljevu. Bila je najveća književnica hrvatske književnosti 17. stoljeća, a bavila se i hrvatskom diplomacijom. Poznata je i kao prva žena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem nego je i pisala tekstove.

Njezina jedina za života u Mletcima 1661. godine objavljena knjiga, molitvenik Putni tovaruš ili Prijatelj na putu, koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, hrvatska je knjiga najizrazitije pučke pobožnosti te jedno od najvrjednijih djela hrvatske barokne književnosti. Pretpostavlja se da je djelo prevedeno s njemačkoga jezika. U predgovoru se obraća cijelomu hrvatskom narodu i govori o potrebi da se knjige objavljuju na hrvatskome jeziku. Iza predgovora tiskana je njezina izvorna pjesma Vsakom onomu, ki štal bude ove knjižnice u kojoj su iznesene slične misli. Djelo sadrži molitve upućene pojedinim svecima, litanije, prepjeve pokornih psalama i druge nabožne tekstove. Molitve su u prozi, pune skrbi za život, za dobre odnose s ljudima i s Bogom. Napisana je jezikom ozaljskoga kruga, odnosno kajkavsko-čakavsko-štokavskim amalgamom, kakvim su njegovi pripadnici zamišljali književni jezik. Molitvenik je ukrašen s pet kvalitetnih bakroreza i bio je vrlo omiljen među vjernicima te je ponovno tiskan u Ljubljani 1687. i 1715. godine.

Putni tovaruš zrcalo je njezine vjere i domoljublja. Neki od tekstova iz te knjižice pravi su dragulji hrvatske barokne književnosti. U teškome ratnom vremenu svojega života spoznala je da je uz kruh i vodu za život potrebna i duhovna hrana. Kako bi to čovjeku pružila, pisala je knjižice, kojima je dala ime Putni tovaruš.

Njezini su snovi bili snovi njezine pogažene, porobljene i ponižene Domovine za koju je molila i s kojom se poistovjetila na svojem tragičnom životnom putu, od Bosiljeva, preko Ozlja, Čakovca i Graza, gdje je ispraćena bolešću, patnjama i poniženjima umrla 16. studenoga 1673. godine.

Iako je umrla mlada, za sobom je ostavila veliko djelo i duboki trag u hrvatskoj povijesti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njezino djelo Putni tovaruš iz 1661. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Ti hrabra i postojana ženo,
koja si stajala na hrvatskoj Golgoti i
pod Hrvatskim Križem trpjela
tolika nestajanja Tvojih najmilijih,
zagovori nas, da imamo snage
donijeti svoj Križ na zadnju postaju.

(Névadónkról)

The post Dragulju hrvatske barokne književnosti – u spomen na Anu Katarinu Zrinski appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Projekcija filma „Hrvatska moja domovina“ u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara

Tue, 11/14/2017 - 12:56

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u seminarskoj dvorani na polukatu Knjižnice u petak 17. studenoga 2017. godine u 12 sati održat će se projekcija dokumentarnoga filma Hrvatska moja domovina.

Na projekciji će sudjelovati redatelj filma Želimir Čabraja i voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Tomica Vrbanc.

Film je snimljen u povodu 25. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i 25. obljetnice djelovanja humanitarnoga pokreta Bedem ljubavi, a govori o nepravdi jednoga vremena, dostojanstvu i hrabrosti građana, ali, prije svega, o nezaobilaznoj ulozi hrvatskih majki i žena u namjeri da spase živote svojih sinova. Okosnicu filma čine događaji vezani uz okupljanje deset tisuća građana ispred tadašnjega garnizona JNA u Karlovcu 1991. godine. Uz tada snimljen materijal, redatelj Želimir Čabraja u filmu okuplja sudionike i svjedoke toga događaja koji o svem progovaraju više od dva desetljeća poslije. Film predstavlja nezaobilazan dokument vremena u kojem oružje još nije progovorilo, ali se već iskazivala velika odlučnost hrvatskih građana, prije svega majki, da obrane ono što je najvažnije, ljudske živote, živote svojih sinova.

The post Projekcija filma „Hrvatska moja domovina“ u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavnice NSK na 6. sastanku ravnatelja nacionalnih knjižnica jugoistočne Europe

Tue, 11/14/2017 - 10:03

Predstavnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovale su na 6. sastanku ravnatelja nacionalnih knjižnica jugoistočne Europe koji se održao 8. i 9. studenoga 2017. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Sv. Kliment Ohridski u Skoplju. Na sastanku su sudjelovali predstavnici osam nacionalnih knjižnica te tri stručnjaka u području digitalizacije građe.

U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sastanku su nazočile glavna ravnateljica Knjižnice dr. sc. Tatijana Petrić i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica za razvoj digitalne knjižnice.

Tijekom sastanka razgovaralo se o mogućnostima provedbe suradničkih projekata u području digitalizacije građe i zaštite kulturne baštine te su svi sudionici predstavili postignuća svojih knjižnica u ovome području ostvarena od prethodnoga sastanaka.

Predstavnice NSK govorile su o rezultatima programa i projekata digitalizacije i razvoja digitalne knjižnice NSK i portala Digitalne zbirke NSK, s osobitim naglaskom na suradničke projekte u kojima Knjižnica djeluje kao jedna od ustanova sudionica ili ih je glavni nositelj, primjerice Znameniti.hr, Hrvatska glagoljica, Incunabula Croatica te brojne virtualne izložbe.

Dogovorena su područja za buduću suradnju, koja će, ponajprije, biti usmjerena na projekte okupljanja građe, ali i na razmjenu iskustava te suradnju u prijavljivanju projekata.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Sv. Kliment Ohridski u povodu ovoga okupljanja organizirana je i prigodna izložba starih rukopisa iz njezina fonda koju je otvorio makedonski ministar kulture Robert Alagjozovski.

The post Predstavnice NSK na 6. sastanku ravnatelja nacionalnih knjižnica jugoistočne Europe appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba o rijeci Krki predstavljena u Kninu

Mon, 11/13/2017 - 13:50

U petak, 10. studenoga 2017., u Narodnoj knjižnici – Knin predstavljena je izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča. Time je projekt nastao u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ krenuo na putovanje gradovima uz rijeku inspiriran kojom je i nastao.

Na predstavljanju izložbe okupljene su pozdravili Kornelija Belak, ravnateljica Narodne knjižnice – Knin, dr. sc. Marko Jelić, gradonačelnik Knina te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. O značaju i osobitostima rijeke Krke govorio je dr. sc. Drago Marguš iz Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, a sâmu izložbu predstavila je njezina autorica, Dobrila Zvonarek. Glazbeni gost bio je Hrvoje Marić.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a velika vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Maria Romulića i Dražena Stojčića.

Izložba je dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, ujedno i dio programa Mjeseca hrvatske knjige. U Kninu gostuje do 25. studenog, a nakon toga će posjetiti Šibenik, Drniš i na kraju Skradin.

The post Izložba o rijeci Krki predstavljena u Kninu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem… – u spomen na Tina Ujevića

Mon, 11/13/2017 - 09:31

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

Čitajući pjesmu Igračka vjetrova, prisjećamo se jednoga od najvećih hrvatskih pjesnika i boema Augustina Josipa Ujevića koji je preminuo 12. studenoga 1955. godine.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 425 zapisa o njegovim djelima, a dio njegove književne ostavštine čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ujević je objavljivao i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu obljetnice njegove smrti, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

The post Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem… – u spomen na Tina Ujevića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages