Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 1 hour 45 min ago

Polaznici XX. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK

Fri, 09/22/2017 - 11:33

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 21. rujna 2017. godine posjetili su polaznici jubilarnoga, XX. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić”.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga i druge državne dužnosnike za najviše vojne i civilno-vojne dužnosti. Svrha je polaznike osposobiti za donošenje strateških odluka u području obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U sklopu nastavnoga programa svaki naraštaj Ratne škole već tradicionalno posjećuje NSK i druge ustanove.

Tijekom posjeta Knjižnici, polaznici Ratne škole razgledali su Informacijski centar, Zbirku rukopisa i starih knjiga, Zbirku službenih publikacija, Čitaonicu sa slobodnim pristupom građi i Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu, dok im je u Elektroničkoj učionici održano predavanje o izvorima znanstvenih informacija.

Na kraju posjeta, polaznicima Ratne škole uručene su i članske iskaznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

 

The post Polaznici XX. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice 3. listopada 2017.

Fri, 09/22/2017 - 10:48

U utorak 3. listopada 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 18.30.

U srijedu 4. listopada 2017. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 3. listopada 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK

Thu, 09/21/2017 - 13:58

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavljuje oglas za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u trajanju od 12 mjeseci s punim radnim vremenom:

  • stručni suradnik određene struke – 2 izvršitelja
  • diplomirani knjižničar – 4 izvršitelja
  • knjižničar – 2 izvršitelja
  • pomoćni knjižničar – 2 izvršitelja.

Oglas je otvoren do 28. rujna 2017. godine.

Više pojedinosti o Oglasu za stručno osposobljavanje.

The post Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prijave za sudjelovanje na 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj su u tijeku

Thu, 09/21/2017 - 13:55

Prijave za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj još su uvijek u tijeku. Podsjećamo, tema ovogodišnjega Savjetovanja bit će Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti, a održat će se od 11. do 13. listopada 2017. godine u Crikvenici, u hotelu Omorika.

Prijavnica za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj dostupna je na mrežnoj stranici 11. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, a na njoj se mogu saznati i druge pojedinosti vezane uz temu, smještaj i dr.

Kotizacija od 16. rujna do 3. listopada 2017. godine iznosi 500,00 kuna, a do 15. rujna iznosila je 300,00 kuna. Uključuje sudjelovanje na Skupu, radne materijale za Savjetovanje, piće dobrodošlice 11. listopada 2017., osvježenja u stankama te svečanu večeru 12. listopada 2017. godine. Redoviti studenti i studentice knjižničarstva, kao i osobe u pratnji, ne plaćaju kotizaciju.

Organizator je ovogodišnjega Savjetovanja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, suorganizatori su Hrvatsko knjižničarsko društvo i Gradska knjižnica Crikvenica, dok su partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani te Savez knjižničarskih društava Slovenije.

The post Prijave za sudjelovanje na 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj su u tijeku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa

Thu, 09/21/2017 - 13:52

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

objavljuje

O G L A S

za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

u trajanju od 12 mjeseci s punim radnim vremenom

1. STRUČNI SURADNIK ODREĐENE STRUKE
– 2 izvršitelja
Uvjeti: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja humanističke znanosti – grana klasična filologija i povijest umjetnosti.

2. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR
– 4 izvršitelja
Uvjeti: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

3. KNJIŽNIČAR
– 2 izvršitelja
Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva ili  VŠS, uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti.

4. POMOĆNI KNJIŽNIČAR
– 2 izvršitelja
Uvjeti: SSS, završena četverogodišnja srednja škola.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na Oglas se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci
  • dokaz (potvrdu) Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da se kandidat vodi u evidenciji nezaposlenih osoba (ne stariju od mjesec dana)
  • potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnosno ispis elektroničkog zapisa podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg će biti vidljiva razina stručne spreme na koju je kandidat bio prijavljen u stažu osiguranja (ne stariju od mjesec dana).

Prijavu na Oglas s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Oglas za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (navesti točku oglasa za koju se prijavljuje) od 20. 9. 2017.”

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Priložena dokumentacija se ne vraća.

Oglas je otvoren od 20. do 28. rujna 2017. godine.

 

The post Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Hrvatskomu Andersenu

Thu, 09/21/2017 - 07:27

… Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina, negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina!
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Zanjiše se čitava šuma, provali se zemlja, propade u zemlju ogromni dub sa dvorovima i sa selom srebrom ograđenim, nestade Stribora i Domaćih, — ciknu snaha iza duba, pretvori se u guju — uteče u rupu — a majka i sin nađoše se nasred šume sami, jedno uz drugo.
Pade sin pred majku na koljena, ljubi joj skute i rukave, a onda je podiže na svoje ruke i nosi kući, kuda sretno do zore stigoše…

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo kako postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih, s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, koja je preminula na današnji dan, 21. rujna 1938. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, dva ju je puta (1931. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Na taj je način oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Preminula je 21. rujna 1938. godine, no njezina riječ živi i danas.

 

 

 

The post Hrvatskomu Andersenu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Wed, 09/20/2017 - 15:50

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 20. rujna 2017. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gost tribine bio je književnik, urednik, nakladnik i prevoditelj Nikola Đuretić, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini je Nikola Đuretić govorio o šezdesetim i početku sedamdesetih godina kada je Zagreb bio mjesto sklono umjetnosti, što se nakon Hrvatskoga proljeća sasvim promijenilo. Tada je bio urednik Prologa, a u Zagrebu su, prema njegovim riječima, gostovali kazališni ansambli iz svijeta. Ubrzo nakon sloma Hrvatskoga proljeća počele su se u Hrvatskoj događati mračne stvari, više nije bilo toliko mjesta za umjetnost i umjetnike, a tada mu je i ponuđen posao na BBC-ju. Prihvatio je posao i otišao živjeti u London.

Tijekom boravka u progonstvu, u kojem je proveo više od dva desetljeća, jedan je od utemeljitelja londonskoga ogranka Matice hrvatske te glavni pokretač BBC-jevih emisija na hrvatskome jeziku. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Nakon završetka rata vratio se u Hrvatsku, gdje je nastavio raditi kao pisac, prevoditelj i nakladnik. Autor je više od dvadeset pet knjiga te nakladnik više od stotinu knjiga. Za njih je dobio više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devidé, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Više pojedinosti o autoru.

 

The post Održana dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje pjesničke zbirke „Paralaksa“ Ivane Čagalj

Wed, 09/20/2017 - 13:34

U prostoru Zavoda za umjetnički i znanstveni rad HAZU-a u Splitu u ponedjeljak 25. listopada 2017. godine u 19.30 bit će predstavljena pjesnička zbirka Paralaksa Ivane Čagalj, dobitnice Nagrade Anđelko Novaković za 2016. godinu, koju Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljuje s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih. Predstavljanje zbirke dio je programa Dvadeset i devete knjige Mediterana, a o njoj će govoriti Tonko Maroević, Bratislav Lučin i Dobrila Zvonarek. Stihove Ivane Čagalj umjetnički će interpretirati Trpimir Jurkić.

Zbirka Paralaksa treća je knjiga u Biblioteci Anđelko Novaković, nazvanoj prema hrvatskome književniku, esejistu i književnome kritičaru, dugogodišnjem dopredsjedniku Društva hrvatskih književnika i djelatniku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nakladnici su izdanja Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Književni krug Split.

Naslovnicu Zbirke krasi detalj grafike Bog spava u orguljama akademske grafičarke Zdenke Pozaić, nazvane prema jednoj od pjesama zbirke.

U obrazloženju za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković za 2016. godinu Davor Šalat, književnik i član Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu Nagrade, ustvrdio je sljedeće:

„To je, napokon, egzemplarni postmodernistički rukopis koji je svjestan konvencionalne naravi jezika i književnosti, stilski i diskurzivno eklektičan i heterogen, naglašene figurativnosti, ali i kolokvijalne ‘sirovosti’, rukopis u kojemu pjesmovna svijest i lirski subjekt svagda nanovo preispituju svoju (de)konstruiranost, ali i pronalaze suvremenu poetičnost, jasno razlikovnu u odnosu na prethodne pjesničke generacije.“

The post Predstavljanje pjesničke zbirke „Paralaksa“ Ivane Čagalj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Wed, 09/20/2017 - 09:43

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Wed, 09/20/2017 - 09:40

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

1. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci (do povratka s rodiljnoga/roditeljskoga dopusta)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, certifikat iz područja javne nabave, aktivno znanje engleskoga jezika.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o certifikatu u području javne nabave
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenoga radnog mjesta od 20. 9. 2017.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Djelatnice NSK obišle poplavljenu Znanstvenu knjižnicu Zadar

Tue, 09/19/2017 - 16:15

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, pročelnica Zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Tinka Katić i viša konzervatorica-restauratorica Lucija Ašler obišle su Znanstvenu knjižnicu Zadar kojoj je oštećen dio građe tijekom nedavnih poplava.

Podrum Znanstvene knjižnice Zadar, koji je velik 400 četvornih metara, poplavio je 30 do 50 centimetara te je voda potopila 78 metara knjižne građe na donjim policama, uglavnom novina i časopisa iz 50-ih godina prošloga stoljeća, a riječ je o tzv. trećim primjercima koji se moraju sačuvati u slučaju nekih katastrofa. Građu je trebalo izvaditi kako bi podrumsku prostoriju Znanstvene knjižnice Zadar isušili odvlaživači koji su u Zadar stigli iz drugih gradova.

Na sastanku s ravnateljem Znanstvene knjižnice Zadar mr. sc. Mirom Grubićem dogovoreni su prioriteti, a djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu vidjele su kakvo je stanje namočene građe te su usmjerile daljnji rad na saniranju posljedica poplave.

Ravnatelj Znanstvene knjižnice Zadar mr. sc. Miro Grubić, između ostaloga, istaknuo je: „Nećemo uspjeti sve spasiti. Gljivice, plijesan i bakterije brzo uništavaju papir. Dio građe već je nepovratno uništen od direktne bujice (…) Gubitak je velik, no dio se građe još može spasiti, o čem će procjenjivati stručnjaci iz Zagreba, ali i sagledati na koji se način još može pomoći.“

Zadar i zadarsko područje 10. rujna 1986. godine, prije točno 31 godinu, pogodila je poplava slična onoj od prošloga ponedjeljka, i to na gotovo isti nadnevak.

 

The post Djelatnice NSK obišle poplavljenu Znanstvenu knjižnicu Zadar appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

I more i ja i ja s morem zlatom… – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića

Tue, 09/19/2017 - 09:07

i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

The post I more i ja i ja s morem zlatom… – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Nikola Đuretić

Mon, 09/18/2017 - 07:00

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 20. rujna 2017. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset drugu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gost je književnik, urednik, prevoditelj i nakladnik Nikola Đuretić, koji je bio i dugogodišnji urednik časopisa Prolog. Na tribini će se govoriti o životu i radu Nikole Đuretića u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, časopisu Prolog, promidžbi Hrvatske u Londonu, njegovu književnom i nakladničkome radu te prijevodima bitnih književnih djela.

Nikola Đuretić rođen je u Osijeku 24. srpnja 1949. godine, no već s pet godina dolazi u Zagreb, gdje završava školovanje. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost. Završetkom studija zapošljava se kao urednik u nakladništvu, ali ubrzo odlazi u London, gdje prvo radi kao novinar, a potom kao urednik na BBC-ju. Tijekom boravka u progonstvu, u kojem je proveo više od dva desetljeća, jedan je od utemeljitelja londonskoga ogranka Matice hrvatske te glavni pokretač BBC-jevih emisija na hrvatskome jeziku. U Hrvatsku se vraća 1999. godine. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Svojim književnim početcima pripada naraštaju takozvanih fantastičara koji su se u hrvatskoj književnosti javili početkom sedamdesetih godina. No, u drugoj zbirci pripovijedaka Vrijeme bijelih dana vidljiv je odmak od toga poetičkog opredjeljenja. U romanu Suze Martina Jesenskog (1997.) Đuretić prvi put u hrvatskoj književnosti romaneskno razvija individualnu životnu priču sudionika hrvatskoga proljeća, sudbinu hrvatskoga intelektualca koji se 1971. godine našao na strani suprotstavljenoj totalitarnomu režimu.

Piše pripovijesti, romane, pjesme, oglede, feljtone i autobiografske zapise. Prevodio je najistaknutije engleske suvremene pisce, poput Salmana Rushdiea, Penelope Lively, Kazua Ishiguroa, Juliana Barnsa, Romesha Gunesekere, Iana Russella McEwana i dr.

Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devidé, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela su mu uvrštena u nekoliko antologija. Godine 1998. za svoj doprinos hrvatskoj kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Više je godina bio član Povjerenstva Društva hrvatskih književnika za Zagrebačke književne razgovore, a od 2008. do 2011. godine obnašao je i dužnost predsjednika Povjerenstva.

The post Dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Nikola Đuretić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održano predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland

Fri, 09/15/2017 - 09:06

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. rujna 2017. godine održano je predavanje pod naslovom Je li digitalna disrupcija nova stvarnost? Izgradnja uspješne budućnosti na temeljima informacijske i digitalne pismenosti prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland u Brisbanu u Australiji.

Predavanje je održano na engleskome jeziku.

Uz dopuštenje prof. dr. sc. Gillian Hallam možemo javno objaviti cjelovitu videosnimku te prezentaciju s uspješno održanoga i inspirativnoga predavanja.

Više pojedinosti o predavanju prof. dr. sc. Gillian Hallam.

 

 

The post Održano predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu otkrivanja dragoga kamena hrvatskoga jezika

Fri, 09/15/2017 - 07:59

Az, v ime Otca i Sina i Svetago Duha. Az opat Držiha pisah se o
ledine, juže da Zvanimir kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju
– i svedomi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice, Pribineža posal
Vinodole, Jakov v otoce. Da iže to poreče, klni j Bog i dvanadeste
apostola i četiri evanjelisti i svetaja Lucija, amen. Da iže sde živet,
moli za nje Boga.
Az opat Dobrovit zdah crekav siju i svojeju bratiju s devetiju v dni
kneza Kosmata obladajućago vsu Krajinu. I beše v ti dni Mikula v
Otočci s svetuju Luciju v jedino.

U crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, 15. rujna 1851. godine, zahvaljujući bašćanskomu kleriku Petru Dorčiću, pronađen je jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika – Bašćanska ploča. Njome započinje pisanje povijesti hrvatskoga jezika i književnosti.

Zapis, koji je vjerojatno nastao 1100. godine, sastoji se od 13 redaka glagoljskih slova uklesanih na ploči od bijeloga vapnenca. Gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da označava prijelaz oble glagoljice u uglatu te da sadrži neka latinička i ćirilička slova.
Kamena ploča, duga 199 cm, visoka 99,5 cm i debela 7,5 do 9 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a poslije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površini uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča, danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed. Svečanim tonom govori o tome kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.

Bašćanska ploča čuva se u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u Jurandvoru je, kao dio oltarne pregrade, pohranjena preslika. Od 2011. godine odljevak Bašćanske ploče nalazi se i u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Tko se jedan put za vedra vremena vozio od Novoga prema Senju, tome će zauvijek ostati usječena u pameti veličanstvena slika: gorostasni kameniti Velebit, koji tu, što se dalje od Novoga odmičemo, raste pred nama iz mora u sve impozantnijem veličanstvu, sve dok ne stignemo u Senjska vrata, gdje se nađemo sa svih strana kao blokirani divovskim kamenim gromadama: s istoka rastrganim krševitim velebitskim brdima, s juga golim otokom Prvićem a sa zapada brdima krčkim. I gle! Baš među tim brdima silnoga kamenja našao se i jedan dragi kamen, a to je naša “Bašćanska ploča”… Stotine i stotine godina gazili su pobožni otočani po tome kamenu i ne znajući, da svojim nogama otiru njegovu najdragocjeniju površinu.

(Stjepan Ivšić)

The post Uz obljetnicu otkrivanja dragoga kamena hrvatskoga jezika appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sudionici konferencije BETH posjetili su Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

Thu, 09/14/2017 - 13:58

Sudionici konferencije Europskoga društva teoloških knjižnica (BETH) 11. rujna 2017. godine posjetili su Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Nakon stručnoga obilaska Knjižnice sudionicima je predstavljen rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u području digitalizacije te suradnje s Europeanom. Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica za razvoj digitalne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK, održala je izlaganje pod nazivom Digital Collections Portal of the National and University Library in Zagreb u kojem je dala pregled aktivnosti NSK povezane s izgradnjom digitalne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a Jasenka Zajec, savjetnica za međunarodnu suradnju NSK, u svojem je izlaganju How to Include Your Material into Europeana: the Case of the CSEEE project opisala načine na koje se knjižnice i druge baštine ustanove mogu uključiti u rad Europeane te predstavila suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europeane, s posebnim osvrtom na projekt Zbirke južne i istočne Europe u Europeani (Collections of South and Eastern Europe in Europeana – CSEEE), koji je NSK ostvarila u suradnji s Europskom knjižnicom i Europeanom.

Četrdeset i šesti međunarodni skup Europskoga društva teoloških knjižnica (BETH) održao se od 9. do 13. rujna u Zagrebu, u prostorijama Nadbiskupskoga pastoralnog instituta na Kaptolu.

BETH je ekumensko udruženje europskih teoloških i crkvenih knjižničarskih društava koje djeluje od 1961. godine i predstavlja gotovo 1500 različitih vrsta vjerskih knjižnica. Svrha mu je poticati razvoj i suradnju ovih starih i značajnih knjižnica te čuvanje bogate kulturne baštine koja se u njima nalazi. Svake godine BETH organizira skup u nekoj od europskih zemalja na kojem se razmjenjuju informacije i znanja, vode rasprave i donose odluke o zajedničkim projektima.

Tema je ovogodišnjega skupa u Zagrebu bila Digitalizacija u europskim teološkim knjižnicama.

The post Sudionici konferencije BETH posjetili su Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Napredak: 1990. – 2015.“ u NSK

Wed, 09/13/2017 - 10:57

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 12. rujna 2017. godine otvorena je izložba Napredak: 1990. – 2015., koju će posjetitelji moći razgledati do 29. rujna.

Izložba je osmišljena u povodu 115. obljetnice utemeljenja društva, a donosi retrospektivu izdanja Društva iz fonda Knjižnice, a vezanih uz djelovanje HKD Napredak od njegove obnove 1990. do 2015. godine. Izložba je organizirana u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, a organizaciju je novčano poduprlo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Na početku otvorenja okupljenima se pozdravnim govorom obratila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Istaknula je kako suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak traje već duže razdoblje te kako je upravo u Knjižnici 2002. godine obilježena i stota obljetnica Napretkova postojanja. Dodala je kako važnost Društva za hrvatski narod i zajednicu nije potrebno previše opisivati, naglasivši kako popis Napretkovih stipendista, redom naših velikana, nobelovaca, državnika i znanstvenika govori sam za sebe.

Okupljenima se obratio i autor izložbe te popratnoga kataloga dr. sc. Ivan Kosić. Istaknuo je kako je na izložbi postavljen izbor izdanja iz fonda NSK vezanih za djelovanje Društva od njegove obnove 1990. do 2015. godine te kako je izložba popraćena katalogom u kojem su donesene 63 bibliografske jedinice, odnosno opis izložaka s preslikama korica i naslovnica, te bibliografija Napretkovih izdanja od 1990. do 2015. godine.

Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak prof. dr. sc. Franjo Topić naglasio je kako Napredak danas ima šezdeset pet podružnica širom Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Istaknuo je kako je Napredak objavio više od 550 knjiga. Na kraju izlaganja okupljenima je skrenuo pozornost na glavno poslanje Napretka, a to je ulaganje u obrazovanje djece i mladih jer bez takvoga ulaganja društvo ne može ići naprijed.

Na kraju svečanosti prof. dr. sc. Franjo Topić uručio je zahvalnice dr. sc. Tatijani Petrić i dr. sc. Ivanu Kosiću.

Svečanost je svojim nastupom uveličao trio Il Gdae, u čijem su sastavu dvije bivše Napretkove stipendistice Lara Silvestri Valdevit i Iva Kralj te mladi čelist Noel Silvestri Valdevit.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak utemeljeno je 1902. godine radi pružanja potpore obrazovanju mladih. Društvo je do 1949. školovalo ili potpomoglo školovanje približno 16 000 đaka i studenata, među kojima su bili i književnik Ivo Andrić i kemičar Vladimir Prelog, poznati dobitnici Nobelove nagrade, ali i mnogi drugi slikari, pjesnici i ostale osobe koje su bitno pridonijele kulturnomu i znanstvenomu nasljeđu ovoga područja.

Društvu je 1949. zabranjen rad, a ponovno je pokrenuto 1990. godine. Od tada do danas Napredak je podijelio više od 2850 stipendija i potpora, a među suvremenim stipendistima ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Društvo ima podružnice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

The post Otvorena izložba „Napredak: 1990. – 2015.“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Globalna vizija IFLA-e

Tue, 09/12/2017 - 16:06

Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) pokrenuo je raspravu o Globalnoj viziji IFLA-e, tražeći odgovore svjetske knjižničarske zajednice na izazove knjižničarstva u sveopćem društvu budućnosti. Tijekom godine organizirano je više rasprava o Globalnoj viziji IFLA-e na skupovima, sastancima i radionicama na svim kontinentima svijeta, uključujući i ovogodišnji Svjetski knjižničarski i informacijski kongres te 83. generalnu skupštinu IFLA-e koji su održani od 19. do 25. kolovoza 2017. godine u Wroclawu, u Poljskoj. Tijekom Konferencije, odnosno 21. kolovoza, otvorena  je i online mogućnost izjašnjavanja.

IFLA poziva sve knjižničare da sudjeluju i iznesu svoje mišljenje do 30. rujna. Neki od primjera pitanja na koje knjižničari odgovaraju su: „Koje su ključne vrijednosti za knjižničare?“ „U čem su knjižničari posebno dobri?“ i sl. Knjižničarska  zajednica aktivno se uključuje u određivanje svojega mjesta i uloge u društvu budućnosti. Zajedničko stvaranje globalne vizije za ujedinjenu i povezanu knjižničarsku zajednicu pomoći će otkriti pravu mogućnost knjižnica u ostvarenju svoje uloge u poticanju informiranosti, pismenosti i društvene uključenosti, ostvarivanjem Agende UN-a o održivome razvoju do 2030. godine.

O toj su temi posebno raspravljali i ravnatelji nacionalnih knjižnica iz cijeloga svijeta na redovitome godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries – CDNL), održanome u Wroclawu, u Poljskoj 22. kolovoza 2017. godine, u sklopu ovogodišnje IFLA-ine konferencije. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sastanku je nazočila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Početkom 2018. godine IFLA će nakon provedenoga izjašnjavanja objaviti izvješće sa zaključcima, smjernicama i preporukama za rad knjižnica u skladu s Agendom UN-a. Na temelju toga izvješća knjižničarska će zajednica izrađivati pojedinačne planove rada o načinu ostvarivanja zajedničkoga viđenja.

Knjižnice su ključan čimbenik u osiguravanju dostupnosti informacijama, izgradnji društva znanja te ostvarivanju ciljeva Agende UN-a.

Dajte i vi svoj doprinos raspravi o budućnosti knjižničarstva!

The post Globalna vizija IFLA-e appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland o informacijskoj i digitalnoj pismenosti

Mon, 09/11/2017 - 14:01

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskoga knjižničarskog društva pozivaju na predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland u Brisbanu u Australiji koje će se održati u srijedu 13. rujna 2017. godine u 11 sati.

Predavanje pod naslovom Je li digitalna disrupcija nova stvarnost? Izgradnja uspješne budućnosti na temeljima informacijske i digitalne pismenosti održat će u seminarskoj dvorani na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Predavanje će se održati na engleskome jeziku.

Sažetak predavanja i životopis prof. dr. sc. Gillian Hallam.

 

The post Predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland o informacijskoj i digitalnoj pismenosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održan „Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno” u NSK

Mon, 09/11/2017 - 12:44

Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno održao se u od 6. do 8. rujna 2017. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Mnoštvo posjetitelja imalo je prigodu kušati proizvode proizvođača organske hrane, vidjeti nova dostignuća u proizvodnji alternativne energije te poslušati brojna stručna predavanja koja su predstavila širok raspon tema – od energije iz kućne radinosti – do energetskih sustava budućnosti.

Svrha Festivala bila je promidžba i popularizacija održivoga razvoja, proizvodnje organske hrane, zaštite prirode, alternativnih izvora energije te zelenih tehnologija i inovacija. Festival je održan kao dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula 2016. godine.

Organizatori Festivala uspjeli su u namjeri i okupili širok krug znanstvenika iz područja prirodnih znanosti, mnoštvo stručnjaka i aktivista iz područja zaštite prirode, nakladnike, udruge i knjižnice koje su posvećene komuniciranju zelenih sadržaja. Okupljenima su predstavili svoj rad brojnim stručnim predavanjima, izloženim fotografijama koje su dočarale brigu za okoliš te izložbama svojih radova koji pomažu u očuvanju prirode i ljudskoga okoliša.

Festival je organiziran u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva pod geslom (O)krenimo na zeleno.

The post Održan „Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno” u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages