Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 9 sec ago

U spomen na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak

9 hours 3 min ago

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Ako čovjek na takav način razmišlja o životu, onda je njegova nazočnost na ovome svijetu dar čovječanstvu i on nas sve usrećuje. Želja Sunčane Škrinjarić za djetetovu sreću i ljubav osnažena je u njezinu književnom stvaralaštvu. Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Inspiraciju, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post U spomen na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak appeared first on .

19. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: „Neutralnost interneta, „zero-rating“ i slobodan pristup informacijama“

Tue, 12/10/2019 - 08:02

Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 10. prosinca 2019. godine organiziraju 19. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama pod nazivom Neutralnost interneta, „zero-rating“ i slobodan pristup informacijama. Ovaj okrugli stol tradicionalno se održava u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava.

Neutralnost interneta odnosi se na razinu kontrole pružatelja internetskih usluga nad pristupom internetskim sadržajima i brzinom dostavljanja internetskih podataka. U danas čestim neslaganjima oko pravnih okvira vezanih uz uređivanje pitanja u području neutralnosti interneta pružatelji internetskih usluga najčešće se protive neutralnosti interneta, dok se za nju snažno zalažu regulatorne agencije i krajnji korisnici.

Sloboda pristupa informacijama i sloboda izražavanja središnje su vrijednosti koje knjižnice promiču i zagovaraju, pa je stoga neutralnost interneta, kao preduvjet slobodi pristupa informacijama u internetskom okruženju, osobito važna za njihovu suvremenu djelatnost.

Program okruglog stola.

The post 19. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: „Neutralnost interneta, „zero-rating“ i slobodan pristup informacijama“ appeared first on .

Tijekom prosinca omogućen slobodan pristup odabranim bazama tvrtke Ovid Technologies

Mon, 12/09/2019 - 13:45

Tijekom prosinca 2019. godine tvrtka Ovid Technologies omogućila je slobodan pristup sljedećim odabranim e-izvorima:

Joanna Briggs Institute EBP Database je sveobuhvatna baza podataka koja sadrži istraživanja utemeljena na dokazima te pruža pristup različitim informacijama u području biomedicine i zdravstva koje analiziraju, ocjenjuju i pripremaju stručni recenzenti Instituta Joanna Briggs. Taj Institut smatra se jednim od vodećih svjetskih pružatelja informacija i pomagala koji pomažu zdravstvenim djelatnicima u provedbi učinkovita praktičnog programa utemeljena na dokazima te pružanju najbolje moguće njege pacijentima.

Global Infectious Diseases & Epidemiology Online Network (GIDEON) je baza podataka koja sadrži sveobuhvatne podatke o zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Posuvremenjuje se na dnevnoj razini s informacijama o najnovijim epidemijama, a korisna je kao pomoć u dijagnosticiranju bolesti i identifikaciji različitih organizama. Baza obuhvaća više od 30 000 grafova i slika.

Academic Medicine je časopis Udruge američkih medicinskih koledža (Association of American Medical Colleges) koji služi kao međunarodni forum za razmjenu ideja, informacija i strategija u rješavanju glavnih izazova s kojima se suočava akademska medicinska zajednica. Časopis obuhvaća teme u sklopu obrazovanja i profesionalnoga usavršavanja, poslovnika u sklopu znanosti i zdravstva, institucionalne politike i upravljanja te istraživačke i kliničke prakse u akademskim sredinama.

Obstetrics & Gynecology službeni je časopis Američkoga koledža za opstetričare i ginekologe (American College of Obstetricians and Gynecologists – ACOG). Časopis se objavljuje od 1953. godine, a obuhvaća sadržaje na temu promicanja izvrsnosti u kliničkoj praksi u sklopu opstetricije i ginekologije te usko povezanih područja.

Upute za pristup navedenim izvorima.

Pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Tijekom prosinca omogućen slobodan pristup odabranim bazama tvrtke Ovid Technologies appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Ivana Gundulića

Mon, 12/09/2019 - 08:13

Ah, čijem si se zahvalila,
tašta ljudska oholasti?
Sve što više stereš krila,
sve ćeš paka niže pasti! (…)

(Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u Gradu, koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći, te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov Oslobođeni Jeruzalem, remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan: nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća poslije napisao svoje najvrjednije djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621.), do Osmana, njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) Suze sina razmetnoga, za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz Evanđelja po Luki. Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću (Mandalijena pokornica) te Ignjatu Đurđeviću (Uzdasi Mandalijene pokornice). Djelo Suze sina razmetnoga u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dubravka, djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep Osman u tome je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, Osman je povijesno-romantični ep u 20 pjevanja kojem nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva najstarije sačuvane rukopise Gundulićeva Osmana, iz 1650., 1689., 1727., 1765. i 1773. godine te s početka 19. stoljeća. Rukopis iz 1689. godine dostupan je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od 15. svibnja do 15. srpnja 1989. godine, četiristo godina nakon Gundulićeva rođenja, u Muzejskome prostoru na Jezuitskome trgu u Zagrebu, današnjim Klovićevim dvorima, priređena je izložba Gundulićev san, naslovljena kao i poznato djelo hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tada još Nacionalna i sveučilišna bibilioteka, ustupila je kao suorganizator izložbe velik broj vrijednih djela iz svojega fonda vezanih uz dubrovačkoga autora i vrijeme u kojem je stvarao. Uz izložbu je objavljen i bogat katalog.

Gundulićeva djela Osman i Suze sina razmetnoga predstavljena su na portalu Europske knjižnice te njezinu profilu na Facebooku i profilu na Twitteru tijekom srpnja 2013. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice koja obuhvaća 48 nacionalnih i većinu bitnih europskih znanstvenih knjižnica.

Pjesnik epskoga zamaha, istančanoga baroknog izričaja te plodni pisac baroknih drama, od kojih su nam neke danas poznate samo po naslovu, Ivan Gundulić klasik je starije hrvatske književnosti, ali i nezaobilazno ime europskoga baroka u cjelini.

The post Uz obljetnicu smrti Ivana Gundulića appeared first on .

Ne zaboravimo učiniti svoj život darom za druge – u povodu najdražega dječjeg blagdana

Fri, 12/06/2019 - 09:42

… I tako je to i danas. Uvijek ima jedan dan kad se dijete probudi i još boso i pospano otkrije da ga netko voli i misli na njega…

(Gabelica Šupljika, Maja; Mirjana Milanović – Blagdani djetinjstva)

Dana 6. prosinca slavimo blagdan svetoga Nikole, blagdan za koji se djeca najviše pripremaju, čisteći svoje čizmice i stavljajući ih u prozor, kako bi ih sv. Nikola u noći, dok spavaju, mogao napuniti različitim darovima. To su lijepi običaji, ali ne smijemo nikada zaboraviti kako ne bi trebalo sve ostati samo na darovima i običajima, nego treba posebno razmisliti o onome dubljem što obično nikada ne vidimo na taj dan, a trebalo bi vidjeti. Sveti Nikola nam je uzor kojega bismo trebali nasljedovati i svakodnevno tako oplemenjivati svoje živote. Zato ovdje donosimo priču Dobri biskup Mire, priču kojom želimo pokazati zbog čega je on bio tako poseban i u čem bismo ga trebali nasljedovati. Podarimo dječjim očima i srcima radost iščekivanja i darivanja sve dotle dok čarolija postoji i traje…

Nikolin dom bijaše skromniji nego ikada. Sve što je dobivao razdavao je siromašnima. Ni novčić se nije zadržavao na njegovu dlanu. U susjedstvu mu je stanovao Andrija, vrlo pobožan plemić. Imao je tri kćeri. Najstarija Agata bijaše dobra kako joj i ime kaže. Amata, druga po redu, očeva ljubljena kći, a najmlađa Beata doista bijaše blažena među dvjema starijim sestrama. Prosaca mnogo, ali čim bi čuli kako je Andrija siromašak te ne posjeduje ništa osim prazne kuće i plemićke titule, mladići bi se pokunjeno pokupili. Samo jedan, bogati trgovac Filip, bijaše uporan. Nije mario za miraz, već samo za Beatu. Sjećaš li me se, oče? – upita Nikolu čim ga ugleda. – Ja sam onaj  kojemu si darovao vrećicu zlatnika pošto mi umrije mati. S tim sam blagom započeo i, evo, sad sam bogat čovjek. Nikola odmah prepozna mladića, te se zagrliše i do kasno u noć razgovarahu…

… Noćas ćeš ti, Beato, probdjeti u ovoj sobi – zapovijedi otac. – Čuješ li, ili spaziš, nešto sumnjivo, zovi me! Na Miru se slegli tama i mir. Nešto šušne na prozoru, a onda neki teški predmet potmulo pljusne na pod. Beata kresne kremenom, pripali svjetiljku i prigušeno krikne: Preuzvišeni? – Pssst – odgovori muškarac – ne viči da ne razbudiš sestre i oca! – Ali preuzvišeni – uzbuđeno prošapće Beata. – Što to znači? – Ništa osobito, kćeri! – odgovori Nikola. – Dobri je Bog naumio pomoći tebi i tvojim sestrama da se udate s mirazom kako se i pristoji kćerima takva oca. Ništa me više ne pitaj i nikome u Miri ništa ne govori! Obećaj mi!
Da, preuzvišeni – šapne djevojka, pograbi mu ruku i utisne poljubac na njegovu nadlanicu. Biskup je blagoslovi pa iščezne u tihoj noći. Ujutro Beata ispripovjedi ocu i sestrama sve po istini i prenese biskupovu molbu da događaj zadrže u tajnosti… O, sestre, oče moj, čini mi se kao da vidim vjekovima u budućnost… Doći će vrijeme kad će svi maleni na svijetu u ovu noć bivati darivani u spomen Nikoli, dobrom biskupu Mire.

(Sonja Tomić – Dobri biskup Mire)

Sveti Nikola shvaćao je kako je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjem.
S tom je ljubavi činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Brojne su legende obavijene oko biskupa i sveca Nikole, ali sve one imaju duboko značenje za naš život. Prema jednoj od njih u blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je nekad bogat čovjek, koji je, izgubivši carsku službu, izgubio i sav imetak. Imao je tri lijepe kćeri, ali ih nije mogao udati. Stoga je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. Kćeri su molile za spas svoje časti i poštenja. Sveti Nikola nekako je doznao za odluku nesavjesnoga oca pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novaca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi i treći put. Međutim, kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer, susjed ga je sustigao i prepoznao Nikolu. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tome događaju, ali je otac razglasio priču po čitavome mjestu i tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.

Prema tome događaju raširila se tradicija Djeda Mraza na dimnjaku i stavljanja darova u čizmicu. Naime, sveti Nikola zlatnike je spuštao kroz dimnjak, a kako su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Odatle potječe običaj ostavljanja darova u čarapama, odnosno čizmicama. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Nizozemskoj Sinterklaas, a u Poljskoj Mikula. Iz Nikoline tradicije, razvila se i tradicija Djeda Božićnjaka, koji se javlja za Božić. Običaj štovanja svetoga Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost.

Noć uoči svetoga Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke. Blagdan svetoga Nikole povezan je s darivanjem, i to uglavnom slatkišima. Nažalost, danas su se slatkiši, naranče, orasi i bademi pretvorili u gomilu igračaka. Ali darivanje slatkišima ima i skriveni smisao darivanja onih koji trpe zbog gorčine svojega života. Zaštitnik je i pomoraca. Uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjem. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine.

Kod nas se zadržao običaj da djeca moraju očistiti čizmicu i u noći uoči blagdana svetoga Nikole staviti je u prozor. Ujutro djecu u čizmici čekaju darovi, a nađe se tu i zlatna ili srebrna šiba, ako je prste umiješao i Krampus. Šiba simbolično pokazuje da kazna stiže uvijek kada pustimo zlu da se razmaše, ali i da nam je uvijek stalo do djeteta takvoga kakvo jest, čak i kada se loše ponaša.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

 

The post Ne zaboravimo učiniti svoj život darom za druge – u povodu najdražega dječjeg blagdana appeared first on .

Predstavnica Europskoga dokumentacijskog centra NSK sudjelovala na međunarodnome godišnjem sastanku i seminaru europskih dokumentacijskih centara

Fri, 12/06/2019 - 09:00

Međunarodni godišnji sastanak i seminar europskih dokumentacijskih centara (Traninig Seminar for European Documentation Centres) održan je u Firenci od 2. do 3. prosinca 2019. godine.

Na sastanku je sudjelovalo sedam djelatnica europskih dokumentacijskih centara iz Hrvatske i djelatnica Informacijskoga centra Europe Direct Osijek, a predstavnica Europskoga dokumentacijskog centra NSK bila je Ivana Kežić Pucketić.

Ove godine okupilo se čak 250 sudionika, što je najveći broj u zadnjih nekoliko godina.

Svrha je sastanka ojačati veze između centara, s posebnim naglaskom na suradnju s akademskom zajednicom i drugim organizacijama, kao i aktivnije uključivanje u komunikaciju s građanima.

Europska komisija pozvala je sve europske dokumentacijske centre da se usredotoče na uključivanje članova akademske zajednice u javne rasprave, a njihovo sudjelovanje bit će ključno u raspravi o novim temeljnim politikama koje utječu na svakodnevni život građana. Te nove inicijative proširuju trenutačnu ulogu europskih dokumentacijskih centara, čiji se dosadašnji rad uglavnom sastojao od prikupljanja, čuvanja i davanja na korištenje građe o Europskoj uniji.

Tijekom sastanka organiziran je i posjet Povijesnomu arhivu Europske unije (Historical Archives of the European Union (HAEU), gdje su, osim obilaska uz  stručno vodstvo, djelatnici Arhiva kratkim izlaganjima predstavili svoj rad.

The post Predstavnica Europskoga dokumentacijskog centra NSK sudjelovala na međunarodnome godišnjem sastanku i seminaru europskih dokumentacijskih centara appeared first on .

Predstavljen zbornik „Verba volant – Scripta manent“ u NSK

Thu, 12/05/2019 - 09:03

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. prosinca 2019. godine predstavljena je knjiga Verba volant – Scripta manent, zbornik posvećen akademiku Stjepanu Krasiću.

Zbornik su predstavili dr. sc. Vinicije B. Lupis, književnik Mate Sušac, mr. sc. Ivan Armanda te ugledni povjesničar i dominikanac, akademik Stjepan Krasić. Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravila je i v. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić.

Zbornik Verba volant – Scripta manent na više od tisuću stranica predstavlja život i rad akademika Stjepana Krasića te donosi radove 27 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva iz područja književnosti, književne kritike i prevodilaštva, povijesti, povijesti glazbe, povijesti umjetnosti, arheologije i djelovanja suvremene crkve. Zbornik je nastao u nakladi Sveučilišta u Splitu u povodu 80. obljetnice rođenja Stjepana Krasića, a priredili su ga dr. sc. Vinicije B. Lupis i Branko Matulić.

Riječ je o jednom od najuspješnijih i najplodnijih hrvatskih povjesničara u nekoliko posljednjih desetljeća ne samo u odnosu na broj objavljenih radova nego i u odnosu na njihovu važnost, o znanstveniku koji svojim znanstvenim otkrićima neprestano „mijenja“ povijest, o čemu bi se mogla napisati cijela knjiga. Njegove brojne znanstvene rasprave otkrivaju ne samo nepoznate nego i neslućene činjenice i ustaljene ili već poznate spoznaje pomiču u prošlost.

(Iz predgovora prof. dr. sc. Branka Matulića i dr. sc. Vinicija B. Lupisa)

The post Predstavljen zbornik „Verba volant – Scripta manent“ u NSK appeared first on .

Obavijest o pristupu internetu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Tue, 12/03/2019 - 11:00

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obavješćuje sve korisnike o mogućnostima i načinima korištenja informatičko-tehnološke programske i sklopovske podrške te računalne mreže (žične i bežične) u prostoru Knjižnice koje je za sve korisnike u potpunosti besplatno. U Knjižnici su korisnicima dostupne bežična mreža (SSID: NSK wireless) te zaštićena bežična mreža Eduroam (SSID: eduroam).

Pojedinosti o korištenju mreža dostupne su na mrežnoj stranici Pristup internetu.

The post Obavijest o pristupu internetu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Zbirci muzikalija i audiomaterijala darovana ostavština nota skladatelja i pijanista Nikole Glassla

Tue, 12/03/2019 - 08:45

Fond Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogaćen je značajnom prinovom, ostavštinom skladatelja i pijanista Nikole Glassla. Građu su darovali nasljednici Nikole Glassla, a sadrži autografe svih djela iz njegova opusa.

U Glasslovu opusu nalaze se instrumentalna i orkestralna djela poput koncerata, varijacija i simfonija. Skladao je i komorna djela, djela za klavir te vokalno-instrumentalna djela.

Nikola Glassl (1920. – 2017.) istaknuti je hrvatski skladatelj i pijanist. Opće i glazbeno školovanje počinje u Osijeku. Godine 1934. seli u Zagreb i nastavlja glazbeno školovanje u Glazbenoj školi Beethoven, gdje kod Antonija Janigra uči kontrabas, a dirigiranje kod Borisa Papandopula. Na zagrebačku Muzičku akademiju upisuje se 1940. godine, gdje kod Mila Cipre i Krste Odaka sluša predavanja iz kompozicije, kod Frana Lhotke harmoniju, kod Antonija Janigra komornu glazbu, a kod Božidara Kunca sviranje partitura. Godine 1951. ponovno upisuje studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, i to kod Stjepana Šuleka kao jedan iz prve generacije Šulekovih studenata kompozicije. Diplomirao je 1957. godine. Godine 1958. djeluje kao pijanist i asistent Milana Horvata u Zagrebačkoj filharmoniji, do 1964. kao korepetitor, kraće je vrijeme radio i kao zborovođa u operi HNK u Zagrebu te je predavao kolegij sviranje partitura na Muzičkoj akademiji. Godine 1964. seli u München, gdje od 1965. radi kao suradnik-pijanist u Simfonijskome orkestru Bavarskoga radija. Primio je nagradu HAZU za skladbu Sinfonietta drammatica 2006. godine.

The post Zbirci muzikalija i audiomaterijala darovana ostavština nota skladatelja i pijanista Nikole Glassla appeared first on .

Tvrtka ProQuest omogućila besplatni pristup digitaliziranim inačicama knjiga iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva

Tue, 12/03/2019 - 08:31

Za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu do 27. prosinca 2019. godine omogućen je besplatni pristup digitaliziranim inačicama knjiga iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva sadržanim u sklopu zbirke Early Modern Books tvrtke ProQuest.

Zbirka sadrži gotovo 200 000 digitaliziranih knjiga iz razdoblja od oko 1450. do 1700. godine, a pokriva područje istraživanja razvoja znanosti, zemljopisna istraživanja, istraživanja o napretku ljudske misli te književna i dramska djela iz navedenog razdoblja, kao i još ranija djela, u izvornom obliku ili prijevodima.

Sadržaj zbirke podijeljen je u dvije podzbirke, Early English Books Online (EEBO) and Early European Books (EEB). Dok podzbirka Early English Books Online (EEBO) nudi pristup digitaliziranim inačicama više od 125 000 naslova tiskanih na engleskom jeziku prije 1700. godine, kao i njihove prijepise, podzbirka Early European Books (EEB) okuplja naslove tiskane u čitavoj Europi početkom novog vijeka iz fondova vodećih svjetskih knjižnica – danske Kraljevske knjižnice, Središnje nacionalne knjižnice u Firenci, Nacionalne knjižnice Francuske, Nacionalne knjižnice Nizozemske i knjižnice Wellcome u Londonu.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Tvrtka ProQuest omogućila besplatni pristup digitaliziranim inačicama knjiga iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva appeared first on .

Citat 2. prosinca 2019.

Mon, 12/02/2019 - 08:51

No vrijeme se kreće (…)
Ko sunce u krugu,
I nosi nam opet ono, što je bilo;
I radost, i tugu.

The post Citat 2. prosinca 2019. appeared first on .

Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ na Jezikoslovnome fakultetu Sveučilišta u Vilniusu

Mon, 12/02/2019 - 08:19

Izložba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvatska glagoljica autora Sandija Antonca otvorena je 27. studenoga 2019. godine na Jezikoslovnome fakultetu Sveučilišta u Vilniusu (Vilniaus universiteto Filologijos fakultetas).

Izložbu su otvorili veleposlanik Republike Hrvatske u Litvi Krešimir Kedmenec i dekanica Jezikoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Vilniusu prof. dr. sc. Inesa Šeškauskienė.

Gostovanje izložbe u Litvi organiziralo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Litvi u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a nastavak je gostovanja te izložbe u Litvi radi promidžbe dragulja hrvatske baštine – glagoljice litavskoj javnosti.

Izložba se sastoji od sedam samostojećih panoa, osam pretisaka glagoljskih knjiga te dvojezičnih, englesko-litavskih kataloga. Tekstove na litavski jezik prevela je Jurga Jozič.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ na Jezikoslovnome fakultetu Sveučilišta u Vilniusu appeared first on .

Predstavljanje zbornika „Verba volant – Scripta manent“

Fri, 11/29/2019 - 14:25

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 4. prosinca 2019. godine s početkom u 17 sati održat će se predstavljanje posebnog izdanja posvećenog akademiku Stjepanu Krasiću Verba volant – Scripta manent.

Riječ je o zborniku objavljenom u 2019. godini u nakladi Sveučilišta u Splitu, a predstavit će ga dr. sc. Vincije B. Lupis, književnik Mate Sušac, mr. sc. Ivan Armanda te povjesničar i dominikanac, akademik Stjepan Krasić.

Zbornik Verba volant – Scripta manent na više od tisuću stranica donosi radove 27 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva čiji sadržaj predstavlja život i rad akademika Krasića.

Zbornik su priredili dr. sc. Vincije B. Lupis i Branko Matulić.

The post Predstavljanje zbornika „Verba volant – Scripta manent“ appeared first on .

Otvorena izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK

Fri, 11/29/2019 - 09:36

Izložba Ovdje sam pronašao slobodu posvećena albanskomu nacionalnom junaku Gjergju Kastriotiju Skenderbegu otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. studenoga, a posjetitelji će ju moći razgledati do 11. prosinca 2019. godine.

Na otvorenju izložbe okupljene su pozdravili vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i ravnatelj Nacionalne knjižnice Kosova Fazli Gajraku. Oboje su istaknuli kako je izložba plod dugogodišnje suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Nacionalne knjižnice Kosova.

Na izložbi je predstavljena odabrana građa koju čine knjige, članci, citati i fotografije posvećene Gjergju Kastriotiju Skenderbegu, a čuvaju se u fondovima Nacionalne knjižnice Kosova i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Spomenuta se građa prvi put predstavlja hrvatskoj javnosti te govori o utjecaju lika i djela Gjergja Kastriotija Skanderbega na europsku kulturnu baštinu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK appeared first on .

„Pero moje tvrđava je mom životu…“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku

Fri, 11/29/2019 - 07:58

… U dnu krčme pojavila se djevojka u ružičastoj haljini. Mlada je i jedra. Lica su joj ruže proljetne, oči dva rosna krasuljka. Zlatokose pletenice sjaju niz ramena kao da ih je splela od zlatnih sunčanih zraka. Sva je mlada i ružičasta kao grančice mlade kajsije kad procvate u proljeće. Iglica se uspravi i s ponosom reče:
– Znate, Grič ima dvije znamenite stvari: Mandušu i moj krasopis. Tomica se nasmije pa odvrati:
– Tvoj krasopis sam vidio, a o Manduši sam čuo. Vele da nitko tako lijepo ne zvoni u Lotrščaku kao ona.
– Da ste Gričanin, već biste se bili rastopili. Pod njezinom rukom zvono u tornju pjeva kao ptica u zraku. A kad zvoni za vatru i đavo bi došao da gasi! Od svoga djetinjstva zvoni ona, umjesto oca. Kad ona u toranj, ljudi je gledaju i šapću: ide kneževica Manduša, pjesmozvonica! (…)

(Ulomak iz romana Kći Lotrščaka)

Čitajući ulomak iz romana Kći Lotršćaka, prisjećamo se jedne je od najčitanijih hrvatskih književnica svih vremena Marije Jurić Zagorke.

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je vezana uz Zagreb, radno i tematski, a u njem je i preminula 29. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

Pero moje tvrđava je mom životu…

Izvor naslovne fotografije.

The post „Pero moje tvrđava je mom životu…“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku appeared first on .

Izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK

Wed, 11/27/2019 - 14:13

Izložba Ovdje sam pronašao slobodu posvećena albanskomu nacionalnom junaku Gjergju Kastriotiju Skenderbegu bit će otvorena u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 28. studenoga u 13 sati, a posjetitelji će ju moći razgledati do 11. prosinca 2019. godine.

Na izložbi će biti predstavljena odabrana građu koju čine knjige, članci, citati i fotografije posvećene Gjergju Kastriotiju Skenderbegu, a čuvaju se u fondovima Nacionalne knjižnice Kosova i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložbu će otvoriti vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i ravnatelj Nacionalne knjižnice Kosova Fazli Gajraku.

Spomenuta se građa prvi put predstavlja hrvatskoj javnosti i govori o utjecaju lika i djela Gjergja Kastriotija Skanderbega na europsku kulturnu baštinu.

The post Izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK appeared first on .

Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti

Wed, 11/27/2019 - 08:38

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti appeared first on .

Održana trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Wed, 11/27/2019 - 08:12

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. studenoga 2019. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gošća je bila hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na trideset šestoj tribini na temu inozemne Croatice govorilo se o novinarskome i književnome radu Božice Brkan, studiju komparativne književnosti i polonistike, pisanju na standardnome hrvatskom jeziku te na kajkavskome, odnosno moslavačkoj kekavici. Bilo je riječi i o njezinu uredničkom i autorskome radu povezanome s mrežnim magazinima, kulinarstvu, nagradama, prijevodima njezinih djela na strane jezike, novim knjigama, putovanjima, planovima i dr.

Više pojedinosti o autorici.

The post Održana trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 25. studenoga 2019.

Mon, 11/25/2019 - 08:14

Zbog izvanrednih okolnosti Knjižnica će 25. studenoga 2019. godine biti otvorena do 16 sati.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 25. studenoga 2019. appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 22. studenoga 2019.

Fri, 11/22/2019 - 08:40

Zbog izvanrednih okolnosti Knjižnica će 22. studenoga 2019. godine biti otvorena do 16 sati.

U subotu 23. studenoga 2019. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu, od 9 do 14 sati.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 22. studenoga 2019. appeared first on .

Pages