Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 38 min ago

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. studenoga 2022.

Wed, 11/09/2022 - 10:05

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– konzervator za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte (Proces identifikatori)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– viši restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. studenoga 2022. appeared first on .

Događanje „Mlade sanjalice“ u sklopu Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ u NSK

Tue, 11/08/2022 - 09:59

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 9. studenoga 2022. godine u 12 sati održat će se događanje Mlade sanjalice u suorganizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva, Ureda pravobraniteljice za djecu i Knjižnice.

Predstavljanje manjega dijela školskoga mjuzikla Hej, sanjalice izvest će učenici Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Radnja mjuzikla prati jedan razred tijekom svih četiriju srednjoškolskih godina. U mjuziklu se progovara o važnim društvenim temama poput anksioznosti, perfekcionizma, stresa, ovisnosti te nošenja s teškim obiteljskim situacijama.

U drugome dijelu događanja pod nazivom Idemo se zabaviti glumica Ana Vilenica predstavit će glumačku radionicu s djecom i mladima. Poruka je radionice kako u vremenu izazovnoga odrastanja možemo mladima omogućiti aktivnosti u kojima su kreativni te imaju priliku predstaviti literaturu na osobiti način. Događanje je ostvareno u suradnji s Narodnom čitaonicom i knjižnicom Novi Vinodolski.

Program Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ organiziran je u sklopu manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2022.

 

The post Događanje „Mlade sanjalice“ u sklopu Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ u NSK appeared first on .

Predstavljena pjesnička zbirka „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića

Tue, 11/08/2022 - 08:47

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u petak 4. studenoga, predstavljena je zbirka poezije „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića, objavljena u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika. Riječ je o četvrtoj zbirci u biblioteci Anđelko Novaković, koja okuplja laureate istoimene pjesničke nagrade.

Okupljene je najprije pozdravila Jasna Kovačević, predsjednica Zakladne uprave i ravnateljica Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. O zbirci su govorili urednica Dobrila Zvonarek, pjesnik i kritičar Ervin Jahić i sam autor.

Nagrada Anđelko Novaković Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljivala se od 2014. do 2017. godine s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih, a u spomen na hrvatskoga književnika, esejista i književnoga kritičara Anđelka Novakovića, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zahvaljujući ovoj nagradi, u Biblioteci Anđelko Novaković objavljene su pjesničke zbirke „Moja pjesma/Mein Gedicht“ Frančeske Liebmann (2015.), „Ptica na ušću smoga“ Marine Katinić (2016.), „Paralaksa“ Ivane Čagalj (2017.) i „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića (2019.).

Posebnu vrijednost pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ čini grafika „Grad“ akademske slikarice i grafičarke Zdenke Pozaić, koja se nalazi u prvih 25 primjeraka knjige, a čiji je detalj pronašao mjesto i na koricama ovoga izdanja.

Predstavljanje ove zbirke dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Grad

apostrofirajuća stvarnost
lebdi nad našim Gradom
gibamo se nesvjesni.
u parkovima. kroz stoljeća.
glupi. ulicama. uporni.
parabolama. bešćutni.
kružnicama. tragični.
ovaj je Grad perpetualna
talionica pokušaja svijesti
(krute ostatke pomno skrivamo)
iz koje netko ne može pobjeći
pluća mu nadima uvijek
svjež holokaust i njegovi su grijesi
počinjeni našim skrštenim rukama

Željko Božić, “Mir utrobe i neki promišljaji”

Ervin Jahić, Željko Božić i Dobrila Zvonarek na predstavljanju zbirke “Mir utrobe i neki promišljaji” u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Fotografije: Sandi Antonac.

The post Predstavljena pjesnička zbirka „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića appeared first on .

Predstavljanje novonabavljene Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma

Mon, 11/07/2022 - 13:14

U ponedjeljak 14. studenoga 2022. godine u 13 sati u CroAtriumu – novouređenome prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bit će predstavljena vrijedna zbirka pisama Ivana Lučića Trogiranina (1604. – 1679.), oca hrvatske povijesne znanosti, hrvatskoga povjesničara, pravnika i kartografa, koja je sada prvi put okupljena i dostupna u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U povodu predstavljanja novonabavljene zbirke pisama predstavit ćemo i novu programsku djelatnost CroAtriuma usmjerenu na predstavljanje i interpretaciju djela nacionalne zbirke Croatica u suvremenim multimedijalnim, interaktivnim i digitalnim oblicima.

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže predstavljanju Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma, uz obveznu najavu dolaska na e-adresu marketing@nsk.hr do četvrtka 10. studenoga 2022. godine.

The post Predstavljanje novonabavljene Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Mon, 11/07/2022 - 08:00

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2022. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 10. i 11. studenoga 2022. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2022. appeared first on .

„Sav moj život je u mojim pjesmama“ – uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića

Fri, 11/04/2022 - 06:00

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

Njen pognuti lik i prosjede njene kose
Odavna je već zališe suzama.

Trak lampe s prozora pružen je čitavim dvorištem
Po snijegu što vani pada
U tišini bez kraja, u tišini bez kraja:
Anđeli s neba, nježnim rukama,
Spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju
Pazeć da ne bi zlato moje probudili.

Dugo u noć, u zimsku pustu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

O, majko žalosna! kaži, što sja
U tvojim očima

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć?

(Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 420 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post „Sav moj život je u mojim pjesmama“ – uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Otvorena izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u NSK

Thu, 11/03/2022 - 12:05

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2. studenoga otvorena je izložba pod nazivom Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća koja se može pogledati do 12. studenoga 2022. godine.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak. Izložbu su potom predstavile izv. prof. dr. sc. Vesna Budinski s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autorica izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. U umjetničkome dijelu programa čitanjem odabranih stihova nastupila je dramska umjetnica Mia Anočić Valentić.

Na izložbi su predstavljena djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti.

Zbog svoje tematike izložba je posebno zanimljiva učenicima osnovnih i srednjih škola. Izabrana su se djela na 17 izložbenih panoa predstavila kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe posvećen je povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u NSK appeared first on .

Predstavljanje pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića

Wed, 11/02/2022 - 07:57

U petak 4. studenoga u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, bit će predstavljena zbirka poezije „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića, objavljena u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika. Riječ je o četvrtoj zbirci u biblioteci Anđelko Novaković, koja okuplja laureate istoimene pjesničke nagrade.

O zbirci će govoriti Ervin Jahić, urednica Dobrila Zvonarek i sam autor, a predstavljanje je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Nagradu Anđelko Novaković Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljivala je od 2014. do 2017. godine s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih, a u spomen na hrvatskoga književnika, esejista i književnoga kritičara Anđelka Novakovića, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zahvaljujući ovoj nagradi, u Biblioteci Anđelko Novaković objavljene su pjesničke zbirke „Moja pjesma/Mein Gedicht“ Frančeske Liebmann (2015.), „Ptica na ušću smoga“ Marine Katinić (2016.), „Paralaksa“ Ivane Čagalj (2017.) i „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića (2019.).

Posebnu vrijednost pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ čini grafika „Grad“ akademske slikarice i grafičarke Zdenke Pozaić, koja se nalazi u prvih 25 primjeraka knjige, a čiji je detalj pronašao mjesto i na koricama ovoga izdanja.

 

The post Predstavljanje pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića appeared first on .

Citat 1. studenog 2022.

Tue, 11/01/2022 - 06:00

… mladim ljudima vrijedno je ponuditi knjige koje njih kuže…

The post Citat 1. studenog 2022. appeared first on .

Uz 45. obljetnicu smrti Gustava Krkleca

Sun, 10/30/2022 - 06:00

Blagdan Svih svetih i Dušni dan uvijek su posebni dani u godini kada usporimo korak i posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljamo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Sjećamo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama. Ovo razmišljanje završit ćemo porukom našega poznatog suvremenika i nobelovca Ive Andrića: „Živite i borite se kako najbolje umijete, molite se Bogu i volite svu prirodu, ali najviše ljubavi, pažnje i sućuti, ostavite za ljude, ubogu braću svoju, čiji je život nestalni pramen svjetla između dviju beskonačnosti.“

Uoči blagdana Svih svetih prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je 30. listopada napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i s češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Gustava Krkleca.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi…

(Srebrna cesta)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 45. obljetnicu smrti Gustava Krkleca appeared first on .

U spomen na Silvija Strahimira Kranjčevića

Sat, 10/29/2022 - 07:00

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuBugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

… Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

 

The post U spomen na Silvija Strahimira Kranjčevića appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice – blagdan Svi sveti

Thu, 10/27/2022 - 12:42

Uoči blagdana na koji se zajedno s našim obiteljima prisjećamo najmilijih koji više nisu s nama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu radit će prema posebnome radnom vremenu.

U ponedjeljak 31. listopada Knjižnica će biti otvorena od 8 do 18 sati.

Na sami Blagdan, u utorak 1. studenoga, Knjižnica će biti zatvorena.

U srijedu 2. studenoga otvaramo svoja vrata prema redovnome radnom vremenu.

Svim našim korisnicima, partnerima i suradnicima želimo da ovaj blagdan provedu u zdravlju, miru i zajedništvu.

 

The post Radno vrijeme Knjižnice – blagdan Svi sveti appeared first on .

Predstavljanje projekta “Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja”

Thu, 10/27/2022 - 09:33

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u četvrtak 10. studenoga u 12 sati u malome predvorju Knjižnice organizira predstavljanje pilot-projekta Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja i poziva knjižničare te svu zainteresiranu javnost na predstavljanje.

Projektom se želi povećati svjesnost o važnosti čitanja i pristupačnosti digitalnih sadržaja osobama s teškoćama u čitanju te ukazati na važnost edukacije knjižničara o potrebi i mogućnostima uvođenja različitih praksi prilagodbe digitalnih sadržaja i usluga svim skupinama korisnika.

U sklopu projekta u koji je uključeno više od 150 narodnih i školskih knjižnica, NSK će omogućiti i jednostavnije korištenje dijela sadržaja Knjižnice iz svoje digitalne zbirke osobama s teškoćama u čitanju.

Prema podatcima Hrvatske udruge za disleksiju, čak 20 posto stanovništva Hrvatske suočava se s nekim od oblika govorno-glasovno-jezičnih teškoća, dok osobe s disleksijom čine 8 – 10 posto stanovništva.

Predstavljanje je dio manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2022.

The post Predstavljanje projekta “Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja” appeared first on .

175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnu uporabu

Fri, 10/21/2022 - 12:00

Dana 23. listopada obilježava se 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javne službe.

Prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku u Saboru održao je Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. godine. U svojem rodoljubno nadahnutom govoru pozvao je i na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskome jeziku.

Četiri godine poslije, 23. listopada 1847. godine, na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počinje primjenjivati od 1848. godine.

Uvođenju hrvatskoga kao službenoga jezika prethodila je polustoljetna politička borba, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati štokavski jezik u narodnome životu. Osobita zasluga u ovim nastojanjima pripada Ljudevitu Gaju koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja iz 1830. godine stvorio prvo jezikoslovno djelo u doba hrvatskoga narodnog preporoda.

Prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom u Danici 1835. godine bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će poslije biti prihvaćena kao hrvatska himna. (Izvor informacija: www.sabor.hr.)

Izložbom građe iz bogata fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na prigodnoj izložbi koja će biti postavljena u prostoru Knjižnice tijekom održavanja Prvoga parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u organizaciji Hrvatskoga sabora i ukrajinskoga parlamenta Verhovne Rade 24. i 25. listopada 2022., podsjećamo na jedan od najvažnijih nadnevaka hrvatske povijesti.

 

The post 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnu uporabu appeared first on .

Koliko su nam dostupni stručni i znanstveni radovi o samopomoći i dobrobiti? Pomozite nam istražiti!

Fri, 10/21/2022 - 10:07

Mjesec hrvatske knjige ove se godine održava pod motom Misli na sebe – čitaj!, naglašavajući ulogu knjižnica i knjiga u očuvanju mentalnog zdravlja mladih. U tom povodu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira program Samopomoć i dobrobit u akademskom mrežnom okruženju.

Program će, između ostalog, obuhvatiti i sudjelovanje u istraživanju pod vodstvom dr. sc. Ive Žurić Jakovine, profesorice s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i djelatnika NSK. Cilj istraživanja je doznati u kojoj su mjeri teme samopomoći, dobrobiti i biblioterapije prisutne u znanstvenim i stručnim časopisima Republike Hrvatske u otvorenome pristupu, a izvor pretraživanja bit će Hrčak.

Program će se održati u četvrtak 27. listopada 2022. u 17 sati u računalnoj učionici na polukatu NSK.

Pozivamo sve zainteresirane studente da sudjeluju u prikupljanju istraživačkih podataka kako bismo zajedničkim snagama naglasili važnost samopomoći kao i ulogu časopisa i knjiga u njezinu promicanju. Sudjelovanje u programu je besplatno, a planirana je i objava rezultata istraživanja. Poželjno je znanje engleskog jezika.

Zbog ograničenog broja mjesta na događanju, pozivamo sve zainteresirane da se prijave putem online obrasca.

Program je dio međunarodnog Erasmus+ projekta Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs (CeOS_SE).

The post Koliko su nam dostupni stručni i znanstveni radovi o samopomoći i dobrobiti? Pomozite nam istražiti! appeared first on .

Poziv na online radionicu za knjižničare i znanstvenu i akademsku zajednicu

Fri, 10/21/2022 - 09:39

Pozivamo vas na online radionicu u ponedjeljak 24. listopada 2022. godine u razdoblju od 10 do 11.30 na kojoj će se predstaviti Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, središnje mrežno mjesto za pristup elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija. Radionica je namijenjena knjižničarima i knjižničarkama na visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, pripadnicima hrvatske znanstvene i akademske zajednice te svima ostalima zainteresiranima.

Teme radionice:

Što je Portal e-izvori?
Komu i čemu je namijenjen?
Kako se služiti Portalom?
Što su znanstvene baze podataka i zbirke časopisa?
Opis baza podataka (osvrt na Web of Science i Scopus)
Tko, gdje i kako može pristupiti e-izvorima?
Pitanja i odgovori.

Radionica će se održati preko platforme Zoom, a svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca.

 

The post Poziv na online radionicu za knjižničare i znanstvenu i akademsku zajednicu appeared first on .

Obavijest korisnicima o zatvaranju prostora Knjižnice 24. i 25. listopada 2022. i dostupnim uslugama na daljinu

Tue, 10/18/2022 - 11:23

Poštovani korisnici,

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 24. listopada i u utorak 25. listopada 2022. godine bit će zatvorena radi održavanja Prvoga parlamentarnog sastanka Međunarodne krimske platforme 2022. u organizaciji Hrvatskoga sabora i Verhovne Rade (ukrajinskoga parlamenta).

Knjižnica je tijekom tih dana pripremila niz prilagođenih beskontaktnih usluga te usluga dostupnih na daljinu kao i edukativne videomaterijale o korištenju izvora informacija dostupnih u Knjižnici. Sve prilagođene usluge i edukativne video materijale potražite na e-adresi: https://padlet.com/usluge_na_daljinu/nsk.

Posebno uspostavljenim rasporedom dežurstava djelatnici Knjižnice osigurat će pružanje svih usluga Knjižnice čija se dostupnost može omogućiti na posredan način – elektroničkom poštom, nekim drugim elektroničkim putem ili telefonom.

Tu su uključene usluge ureda za izradu CIP zapisa, ureda za ISBN, ISSN i ISMN te ureda za DOI. Također, Knjižnica će nastaviti s pružanjem stručne i tehničke potpore knjižnicama članicama Integriranoga knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI kao i stručnu i savjetodavnu potporu u poslovanju školskih, narodnih, sveučilišnih, visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica. Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija kao i bibliometrijske usluge.

Građa Knjižnice može se pretraživati korištenjem Kataloga NSK te portala NSK s digitaliziranom i izvornom digitalnom građom – Digitalne zbirke NSK, Stare hrvatske novine, Stari hrvatski časopisi, Hrvatski arhiv weba, Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova, Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova, Glagoljica.hr i Virtualne izložbe.

Rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 26. listopada 2022. godine, što znači da se zakasnine za te dane neće obračunavati.

U srijedu 26. listopada 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Obavijest korisnicima o zatvaranju prostora Knjižnice 24. i 25. listopada 2022. i dostupnim uslugama na daljinu appeared first on .

„Misli na sebe – čitaj!” – svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2022.

Fri, 10/14/2022 - 14:37

U Gradskoj knjižnici Biograd na Moru u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske 14. listopada 2022. godine pod geslom Misli na sebe – čitaj! svečanim je programom otvoren Mjesec hrvatske knjige 2022. Stavljanjem mladih u središte svojega ovogodišnjeg izdanja Mjesec se pridružio obilježavanju Europske godine mladih, a među više od 240 njegovih sudionika kao i uvijek dosad je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz središnje programe Mjeseca, među kojima se ističu Nacionalni kviz za poticanje čitanja Nije lako kad si mlad te obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, ostali od ukupno gotovo 1900 programa odvijat će se širom Hrvatske do 15. studenoga 2022. godine.

Programi NSK u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održat će se prema sljedećem rasporedu:

27. listopada 2022.

Predavanje i radionica: Dobrobit i samopomoć u akademskom mrežnom okruženju

2. – 12. studenoga 2022.

Izložba: Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskog jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća

10. studenoga 2022.

Predstavljanja projekta: Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja

10. i 11. studenoga 2022.

Oprost zakasnina: Knjigu vrati, ništa ne plati!

15. studenoga 2022.

Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja

Okupljajući predstavnike kulturnoga sektora, nacionalni program Mjesec hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba održava se od 1995. godine radi isticanja društvene važnosti knjige i čitanja te u tome kontekstu i važnosti knjižnica, kao nezaobilaznih mjesta u omogućivanju širokoga pristupa knjigama te promidžbi čitanja, pismenosti i svih blagodati koje iz njih proizlaze i za društvo i za pojedinca.

 

 

The post „Misli na sebe – čitaj!” – svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2022. appeared first on .

20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022.

Thu, 10/13/2022 - 14:37

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. listopada otvorena je jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022. na kojoj do 15. listopada 2022. godine možete pogledati više od 200 inovacija i novih tehnologija koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek utemeljenih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Katara, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Moldavije.

Izložbu je otvorio izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i saborski zastupnik Dražen Srpak, a u programu svečanoga otvorenja izložbe okupljenim uzvanicima prigodnim su se riječima obratili i izaslanik ministrice poljoprivrede i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, izaslanica ministra gospodarstva i održivog razvoja te načelnica sektora za inovacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Diana Krčmar, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i voditeljica Odjela za tehničku kulturu u Gradskome uredu za obrazovanje, sport i mlade Madeleine Wolf, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivanka Stričević, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, direktor Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora IFIA Zoran Barišić te predsjednik Hrvatske zajednice inovatora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

U sklopu izložbe održat će se tribina pod nazivom Digitalna transformacija Hrvatske na kojoj će se raspravljati o digitalnoj transformaciji poslovanja i kako ju novčano potpomagati kroz EU fondove kao i tribina o važnosti Nikole Tesle i etičnoga poslovanja. Državni zavod za intelektualno vlasništvo održat će predavanje o temi Zaštita intelektualnog vlasništva, a tijekom triju dana održavanja Izložbe održat će se još niz zanimljivih predavanja za poduzetnike i inovatore kao i radionice STEM za mlade svih uzrasta. Posebna je atrakcija Izložbe i atraktivna muzikalna Teslina zavojnica koja će biti predstavljena danas od 18 sati na platou Knjižnice. Zadnji dan Izložbe bit će dodijeljene i nagrade najuspješnijim izlagačima.

Izložba inovacija ARCA već godinama po uzoru na najutjecajnije svjetske sajmove i izložbe inovacija promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru Međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Organizator je izložbe Hrvatska zajednica inovatora, a suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora IFIA, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska zajednica tehničke kulture. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede te Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022. appeared first on .

Izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u studenome u NSK

Wed, 10/12/2022 - 14:52

U studenome posjetite izložbu Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća na kojoj će biti predstavljena djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti.

Svečano otvorenje izložbe održat će se u srijedu 2. studenoga u 12 sati, a izložbu možete pogledati do 12. studenoga 2022. godine u predvorju Knjižnice.

Zbog svoje tematike izložba je posebno zanimljiva učenicima osnovnih i srednjih škola. Izabrana će se djela na 17 izložbenih panoa predstaviti kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe bit će posvećen povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Autorica je izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a uz nju su i autorice tekstova na izložbenim panoima Iva Perinić i Karolina Tumbas, također djelatnice iz Zbirke.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

The post Izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u studenome u NSK appeared first on .

Paginacija