Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 27 min ago

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Fri, 11/22/2019 - 08:20

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta:

– knjižničar u Odjelu Korisničke službe.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 22. studenoga 2019.

Fri, 11/22/2019 - 08:16

Na temelju članka 24. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ) te članka 25. Statuta NSK

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

1. Knjižničar u Odjelu Korisničke službe

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca

Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski sveučilišni studij ili specijalistički dodiplomski stručni studij ili VŠS, stečeno stručno zvanje knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima knjižničara, znanje stranoga jezika (prednost engleski jezik).

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslik domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslik diplome)
– dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
– dokaz o položenome stručnom ispitu za knjižničara
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok je za podnošenje prijava 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom „prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnoga mjesta) od 22. 11. 2019.“.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju trebaju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html.

Moguće je provođenje testiranja, o čem će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena se natječajna dokumentacija ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 22. studenoga 2019. appeared first on .

„Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja!“ – sjećanje na Grigora Viteza

Fri, 11/22/2019 - 07:51

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti

Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati

Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja!“ – sjećanje na Grigora Viteza appeared first on .

Otvorena izložba „Najbolje zelene knjižnice“ u Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu

Thu, 11/21/2019 - 15:09

U slovenskoj Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu 20. studenoga 2019. godine otvorena je izložba Najbolje zelene knjižnice koja predstavlja svjetske primjere dobre prakse zelenoga knjižničarstva, čemu je pridonijela dodijeljena nagrada Zelena knjižnica Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) za 2018. godinu – IFLA Green Library Award 2018. njezinu projektu Zeleni festival kao jednomu od šest najboljih svjetskih zelenih projekata knjižnica.

Izložba Najbolje zelene knjižnice u svibnju 2019. godine bila je postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, a u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva te s Radnom skupinom za okoliš, održivost i knjižnice (Environmental, Sustainability and Libraries Special Interest Group) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Autorica je izložbe predsjednica Radne grupe za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Ana Rubić.

Nagrađeni projekti knjižnica predstavljeni su na šest izložbenih panoa koje će zainteresirani posjetitelji u Ormožu moći pogledati do 3. prosinca 2019. godine. Izložba Najbolje zelene knjižnice ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha izobrazba korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje o temi zaštite okoliša i održiva razvoja, uključivanje u određene programe, popularizacija programa s područja zaštite i očuvanja prirode te predstavljanje rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Od utemeljenja Projekta provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Najbolje zelene knjižnice“ u Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu appeared first on .

Poziv za prijavu na natječaj Hrvatska lijepa knjiga 2019.

Thu, 11/21/2019 - 12:55

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst raspisala je ovogodišnji natječaj Hrvatska lijepa knjiga, koji tradicionalno organizira sa svrhom odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati tijekom Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbi posvećenim međunarodnom predstavljanju stvaralaštva likovnih urednika i dizajnera, kao i tiskarskog umijeća.

Svi zainteresirani nakladnici knjige objavljene tijekom 2019. godine na natječaj mogu prijaviti njihovim slanjem do 12. prosinca 2019. godine na adresu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga, uz slanje ispunjenog mrežnog obrasca na adresu elektroničke pošte marketing@nsk.hr.

Knjige se na natječaj mogu prijaviti u sljedećim kategorijama: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska izdanja i pretisci; katalozi.

Stručni ocjenjivački sud tijekom prosinca odabrat će najljepše oblikovane naslove pristigle na natječaj, a javnost će o odabranim naslovima biti obaviještena na Portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te preko sredstava javnog priopćavanja.

U 2018. godini na natječaj je pristiglo 147 naslova, od čega je ocjenjivački sud odabrao 25 knjiga koje su u sklopu spomenutog međunarodnog natječaja i izložbe predstavljale Hrvatsku.

Odabrane knjige nakon sajmova u Leipzigu i Frankfurtu postaju dio fonda Njemačkog muzeja za knjigu i pismo (Deutsches Buch- und Schriftmuseum) u Leipzigu koji djeluje u sklopu Njemačke nacionalne knjižnice.

 

The post Poziv za prijavu na natječaj Hrvatska lijepa knjiga 2019. appeared first on .

Trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Božica Brkan

Thu, 11/21/2019 - 08:21

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u utorak 26. studenoga 2019. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, trideset šestu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gošća je hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan.

Na trideset šestoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o novinarskome i književnome radu Božice Brkan, studiju komparativne književnosti i polonistike, pisanju na standardnome hrvatskom jeziku te na kajkavskome, odnosno moslavačkoj kekavici. Bit će riječi o i njezinu uredničkom i autorskome radu povezanome s mrežnim magazinima, kulinarstvu, nagradama, prijevodima njezinih djela na strane jezike, novim knjigama, putovanjima, planovima i dr.

Hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan rođena je 1955. godine u Okešincu u Moslavini. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i kajkavskim – moslavačkom kekavicom. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost, a diplomantica je i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, kolumnistica i urednica u Vjesniku i Večernjem listu. Osobito su je zanimale teme povezane s komunikacijom, tržištem i baštinom. Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na Hrvatskim studijima od 2009. do 2011. godine. Utemeljiteljica je, urednica i autorica mrežnih magazina Oblizeki i Živi selo, koji su joj, zajedno s knjigama i akcijama, priskrbili naziv čuvarica baštine. Dobitnica je nagrade novinske kuće Vjesnik za mlade novinare Zvonimir Kristl za reportažu 1980. te godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. godinu – Vrt Večernjega lista.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva te suutemeljiteljica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i Hrvatske udruge potrošača.

Božica Brkan objavila je samostalne knjige, i to zbirku kajkavskih pjesama Vetrenica ili obiteljska arheologija (1990.), izbor novinskih feljtona Enciklopedija špeceraja (1990.), roman Lift ili politička melodrama (1993.), zavičajnu čitanku Oblizeki – Moslavina za stolom (2006.), knjige pjesama Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme (2011.) i To Toni – Molitva za tihu sućut (2011.), zbirku kajkavskih pjesama Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu) (2012.) nagrađenu nagradom Katarina Patačić za najbolju knjigu objavljenu na kajkavskome u 2012., roman Rez / Leica-roman u 36 slika (2012.) te knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom Kajkavska čitanka Božice Brkan (2012.). Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske taj je autorski zbornik književnih tekstova s rječnikom s više od 6000 riječi prihvatila kao pomoćno sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama zbog tematsko-motivske raznolikosti te jezično-stilske razine tekstova, posebno leksika. Objavila je i roman Ledína (2014.), zbirku pjesama Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013. (2014.), zbirku priča Umrežena (2017.), zbirku kajkavskih priča Život večni (2017.) te zbirku pjesama Nemoj mi to govoriti (2019.). Tekstovi su joj prevođeni na engleski, njemački, španjolski, esperanto, bugarski i čakavski.

Poezija i proza višekratno su joj nagrađivane i objavljivane u različitim časopisima, zbornicima i antologijama od 1968. godine. Uz to, dr. Joža Skok više joj je pjesama uvrstio u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća Rieči sa zviranjka (1999.), a prof. dr. Miroslav Šicel u Antologiju hrvatske kratke priče (2001.) uvrstio je priču Kak su trojica pesmu nosili. U Kajkavsku liriku Moslavine (2009.) dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama. Ernest Fišer u prijevodu Borisa Perića uvrstio joj je dvije pjesme u Moderne kroatische kajkavische Lyrik (2015.), a Željka Lovrenčić objavila je više pjesama u više izbora na španjolskome jeziku iz knjige Encuentros (Susreti) u časopisu Most (2015.) te u Španjolskoj i Kolumbiji 2018. godine.

Urednica je i knjige Ah, taj hrvatski! / Jezični savjetnik za svakoga Maje Matković (2005.) te je suradnica na projektima Hrvatski leksikon (Naklada Leksikon i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1997.), Hrvatska: turistički vodič na hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku (Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Masmedia, 1998.) i Croatie/Hrvatska, vodič na francuskome i hrvatskome jeziku, (Gallimard i HIKZ, Paris i Zagreb, 1999.)).

Autorica je, suautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalima i četrdesetak visokonakladnih i na engleski, njemački, talijanski i poljski jezik prevedenih kuharica, kao što su Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, Slastice u Hrvata i dr., te drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa, kao i mrežnih portala koji promiču svakidašnju kulturu stola. Deset godina bila je scenaristica Vegetina televizijskog serijala Male tajne velikih majstora kuhinje. Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih ljubavnih romana.

Redovito objavljuje blogove Umjesto kave na svojoj stranici te u mrežnome magazinu Oblizeki.

The post Trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Božica Brkan appeared first on .

Doneseni zaključci stručno-znanstvenog seminara NSK o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima

Wed, 11/20/2019 - 14:00

U sklopu dviju panel-rasprava održanih 7. studenog 2019. godine kao dio stručno-znanstvenog seminara Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima doneseni su krajnje značajni zaključci o ulozi sustava civilne zaštite u zaštiti kulturne baštine u odnosu na sve vrste ugroza vrijedne kulturne građe.

Seminar je organizirao odjel Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Zaštita i pohrana, u suradnji s Međunarodnim institutom za klimatske aktivnosti i Centrom za inovacije u kulturi, uz donošenje sljedećih zaključaka navedenih panel-rasprava:

1. Sustavni, za znanstvenim spoznajama utemeljeni i interdisciplinarni pristup zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima nužan je za uspješnost i učinkovitost sustava;

2. Republika Hrvatska od 1990-ih do danas postepeno razvija nacionalni sustav zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima, a posljednjih godina sve je snažnija međusektorska suradnja;

3. Osobit pomak učinjen je uspostavom Odjela za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, što otvara nove prilike za unapređenje interoperabilnosti i međusektorske suradnje;

4. U smislu zaštite od požara, kao i drugih ugroza, ključno je provođenje preventivnih mjera te omogućivanje imateljima baštine, odnosno baštinskim ustanovama i njihovim djelatnicima, izrade procjene rizika, uspostave i održavanja spremnosti tehničkog i organizacijskog sustave zaštite, kao i trajne komunikacije, razmjene informacija i proaktivne suradnje sa službama za djelovanje u kriznim uvjetima (vatrogasne i policijske postrojbe, postrojbe civilne zaštite i dr.);

5. U sklopu sustava civilne zaštite na razini grada Zagreba, kao i na razini države, kulturna baština uključena je kao jedan od ključnih segmenata pod nadležnošću službi civilne zaštite, međutim, podrazumijeva se da kulturne ustanove razvijaju vlastite sustave zaštite, provode preventivne mjere, razvijaju svoju otpornost na sve oblike ugroze, te budu spremne na aktivno djelovanje u kriznim uvjetima, kao i na naknadne mjere oporavka po prestanku kriznih uvjeta, a s obzirom na prioritete i povećane potrebe društva za djelovanjem službi civilne zaštite u kriznim uvjetima;

6. Klimatske promjene već su nastupile i s njima povezana klimatska kriza za kulturnu baštinu predstavlja stvarnu ugrozu. Budući da je u načelu poznato na koji će se način mijenjati lokalna klima te kako će te promjene utjecati na topologiju vremenskih ugroza na području Republike Hrvatske, ima dovoljno vremena za razvoj sustavnog pristupa zaštiti građe kojim bi se kulturnim ustanovama omogućilo da na odgovarajući način odgovore izazovima povezanim s ovom vrstom kriznih uvjeta te osiguraju kontinuitet poslovanja i dostupnost svojih usluga pod novim uvjetima;

7. U idućem razdoblju kulturnim ustanovama na području grada Zagreba bit će dostupna znatna sredstava novčanog potpomaganja za pokretanje projekata vezanih uz zaštitu kulturne baštine u kriznim uvjetima, bolje međuinstitucionalno povezivanje, unaprjeđenje usluga u tom kontekstu za korisnike i zajednicu, kao i postizanje veće razine njihove otpornosti na razne vrste ugroza te energetske neovisnosti i učinkovitosti. U razdoblju od sljedećih nekoliko mjeseci Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije prikupljat će ideje za takve projekte te ih uključiti u svoj budući financijski plan. Pitanja zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima kroz nekoliko kategorija mogu se uklopiti u provedbu ključnih projekata vezanih uz zaštitu kulturne baštine na području grada Zagreba u kojima mogu sudjelovati sve ustanove s područja grada, bez obzira na to jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu;

8. Upravljanje zaštitom i očuvanjem arhivskog gradiva provodi se u okolnostima „kronične krize“, koja se posebno očituje u dugotrajnom nestajanju i krađama građe;

9. Poplava u Gunji 2014. godine uzrokovala je oštećenja na raznim kulturnim dobrima šireg područja. U tom primjeru došla je do izražaja potreba za dijeljenjem potrebnih resursa i razvojem dobro osmišljenog sustava pružanja unutarsektorske pomoći. Također, među prikupljenim iskustvima u ovom primjeru osobito su vrijedna ona koja svjedoče o načinima suradnje tijekom oporavka po prestanku kriznih uvjeta, kako one međusobne muzejskih ustanova, tako i one u sklopu koje su muzejski stručnjaci pružili stručnu pomoć privatnim vlasnicima kulturne građe te pripadnicima šire zajednice zahvaćenima katastrofom;

10. Na krizne uvjete kojima je pogođena jedna ustanova može se uspješno odgovoriti ukoliko postoji već pripremljena strategija usklađena sa zakonskim propisima i stručnim konzervatorsko-restauratorskim smjernicama te sustav potpore u tom kontekstu od strane matičnih ustanova;

11. Digitalna i digitalizirana baština osjetljiva je na napade različitih vrsta te je stoga računalne sustave kulturnih ustanova potrebno osmisliti prema procijenjenim sigurnosnim rizicima. Sukladno važnosti digitalne građe za širu društvenu zajednicu, potrebno je razviti poseban sustav zaštite digitalnih sadržaja u kriznim uvjetima;

12. Upravljanje zaštitom kulturne baštine neizostavno uključuje i upravljanje procesom dokumentiranja kulturne građe na svim razinama planiranja njezine zaštite u kriznim uvjetima;

13. Razmjena znanja i iskustava na međusektorskoj razini ključan je preduvjet za učinkovitu zaštitu kulturne baštine u svim vrstama kriznih uvjeta, osobito prirodnih i društvenih katastrofa.

Seminar je završen pozivom na daljnje unaprjeđivanje suradnje te najavom međunarodne konferencije Solidarnost u kulturi: konferencija o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima (Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis), čije se održavanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu planira u 2020. godini.

 

The post Doneseni zaključci stručno-znanstvenog seminara NSK o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 11/20/2019 - 09:33

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Korisničke službe
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik IV. vrste – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 20. studenoga 2019.

Wed, 11/20/2019 - 09:18

Na temelju članka 24. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ) te članka 25. Statuta NSK

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
 za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

1. Knjižničarski savjetnik u Odjelu Korisničke službe

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno VSS, stečeno stručno zvanje knjižničarskoga savjetnika u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima knjižničarskoga savjetnika, znanje engleskoga jezika.

Napomena: radno mjesto podrazumijeva smjenski rad

2. Viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS, područje računarstvo, elektrotehnika, informatika, informacijske i komunikacijske znanosti, pet godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, znanje engleskoga jezika.

Napomena: PHP programer

3. Stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno VSS, područje elektrotehnika te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, položen stručni ispit, tri godine radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, znanje stranoga jezika (prednost engleski jezik).

4. Namještenik IV. vrste radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od mjesec dana

Uvjeti: NSS, osnovna škola

5. Namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od mjesec dana

Uvjeti: NSS, osnovna škola.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslik domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslik diplome, svjedodžbe)
– dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
– dokaz o stečenome stručnom zvanju za točku 1
– dokaz o položenome stručnom ispitu za točku 3
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok je za podnošenje prijava 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom „prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnoga mjesta) od 20. 11. 2019.“.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju trebaju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html.

Moguće je provođenje testiranja, o čem će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena se natječajna dokumentacija ne vraća.

 

 

 

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 20. studenoga 2019. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 21. studenoga 2019. godine

Tue, 11/19/2019 - 10:05

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u četvrtak 21. studenoga 2019. godine zatvorit će se u 21 sat.

U petak 22. studenoga 2019. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 21. studenoga 2019. godine appeared first on .

V. d. glavne ravnateljice NSK na svečanom obilježavanju stogodišnjice Nacionalne knjižnice Litve

Mon, 11/18/2019 - 15:13

V. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić 14. studenog 2019. godine nazočila je svačanom obilježavanju stote obljetnice litavske Nacionalne knjižnice „Martynas Mažvydas“. Tom je prigodom sljedeći dan, 15. studenog 2019., sudjelovala i na konferenciji posvećenoj važnosti suradnje među knjižnicama 21. stoljeća, osobito onim susjednih zemalja (The 21st Century Libraries: Traditions & Innovations).

Tijekom istog posjeta Petrić je održala nekoliko važnih sastanaka, od kojih svakako valja izdvojiti onaj s veleposlanikom Republike Hrvatske u Litvi Krešimirom Kedmencem.

Kao nastavak dugotrajne i plodne suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i litavske Nacionalne knjižnice „Martynas Mažvydas“ u litavskoj nacionalnoj knjižnici 15. siječnja 2020. godine bit će otvorena izložba pod nazivom Marko Marulić – europski humanist, koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priprema u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Litvi, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post V. d. glavne ravnateljice NSK na svečanom obilježavanju stogodišnjice Nacionalne knjižnice Litve appeared first on .

„Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti…“ – uz Dan sjećanja na Vukovar

Mon, 11/18/2019 - 08:27

O divni moj Vukovaru ti u tebi lijepo je živjet u tebi su moji sni…  Mnogi su iz njega otišli, golem broj njih i protiv svoje volje. Ali to ne znači da će se Vukovar promijeniti, to ne znači da će netko tko to želi od njega moći napraviti nešto drugo. Jer, svi koji iz Vukovara odu, prije se ili poslije onamo vraćaju, čak i onda kad im se to brani. Svima je u Vukovaru ostalo nešto bez čega nikako ne mogu živjeti… Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano, da je tu negdje, u glavama svih onih koji taj grad poznaju. Oni pamte sva različita lica Vukovara, oni su kadri da ih opišu i da ih ponovno stvore. Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti. (…)

(Vukovarski spomenar – Pavao Pavličić)

Vukovarski spomenar autora Pavla Pavličića, suvremenoga hrvatskog pisca i akademika, zapis je sjećanja autora na njegov rodni grad za koji kaže: „Vukovar kakav je ovdje opisan ne postoji… možda je postojao nekad, u doba moga djetinjstva…“ Vukovar koji je ovdje opisan ima dušu, odnosno autor mu je udahnuo dušu i nije ga pustio zaboravu, već ga je oživio sa svime onim što je za njega izrekao…

Jedna od najvećih vrijednosti svakoga grada, a naročito onoga koji je pretrpio bilo koji oblik razaranja i kulturocida, njegovi su ljudi i njihova ostavština.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom, kao i prije 28 godina.
To se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira prigodnu izložbu knjiga iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu pod nazivom Sjećanja na Vukovar iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Osim starih razglednica Vukovara, u fondu Grafičke zbirke NSK nalaze se i grafike s motivima Vukovara autora Dragutina Renarića i Adolpha Friedricha Kunike, koje su dostupne i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine izražavamo svima njima duboko poštovanje i zahvalnost.

… Ima jedan grad
koji je hrabrošću nadmašio sebe
i sve naše snove
zbog njega se sloboda
Vukovar zove.

(Tin Kolumbić – Vukovar 1991.)

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

 

The post „Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti…“ – uz Dan sjećanja na Vukovar appeared first on .

„Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajo od zvijezda!“ – u spomen na Antuna Branka Šimića

Mon, 11/18/2019 - 08:27

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja, kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajo od zvijezda!“ – u spomen na Antuna Branka Šimića appeared first on .

Dragulju hrvatske barokne književnosti – uz obljetnicu smrti Ane Katarine Zrinski

Fri, 11/15/2019 - 14:21

O obitelji Zrinski, jednoj od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih obitelji s hrvatskoga područja i zrinsko-frankopanskoj uroti pisali su mnogi povjesničari, književnici i drugi autori. U svim je tim radovima Ana Katarina Zrinski središnji lik, a opisuju je kao odlučnu i prodornu ženu koja je do danas ostala jedna od najistaknutijih osoba u hrvatskoj povijesti.

I nestalo je blaga i nestalo je sreće
I nestalo je vas i zemaljske vaše moći
I ostala je spomen i ljubav vam u rodu,
Za tebe, Katarino, osobito kod žena.
Hrvatice se diče sa imenom ti slavnim…

(Krsta Slava Franić)

Ana Katarina Zrinski, sestra Frana Krste Frankopana, a od 1641. supruga Petra Zrinskoga, rođena je 1625. godine u Bosiljevu. Bila je najveća književnica hrvatske književnosti 17. stoljeća, a bavila se i hrvatskom diplomacijom. Poznata je i kao prva žena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem nego je i pisala tekstove.

Njezina jedina za života u Mletcima 1661. godine objavljena knjiga, molitvenik Putni tovaruš ili Prijatelj na putu, koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, hrvatska je knjiga najizrazitije pučke pobožnosti te jedno od najvrjednijih djela hrvatske barokne književnosti. Pretpostavlja se da je djelo prevedeno s njemačkoga jezika. U predgovoru se obraća cijelomu hrvatskom narodu i govori o potrebi da se knjige objavljuju na hrvatskome jeziku. Iza predgovora tiskana je njezina izvorna pjesma Vsakom onomu, ki štal bude ove knjižnice u kojoj su iznesene slične misli. Djelo sadrži molitve upućene pojedinim svecima, litanije, prepjeve pokornih psalama i druge nabožne tekstove. Molitve su u prozi, pune skrbi za život, za dobre odnose s ljudima i s Bogom. Napisana je jezikom ozaljskoga kruga, odnosno kajkavsko-čakavsko-štokavskim amalgamom, kakvim su njegovi pripadnici zamišljali književni jezik. Molitvenik je ukrašen s pet kvalitetnih bakroreza i bio je vrlo omiljen među vjernicima te je ponovno tiskan u Ljubljani 1687. i 1715. godine.

Putni tovaruš zrcalo je njezine vjere i domoljublja. Neki od tekstova iz te knjižice pravi su dragulji hrvatske barokne književnosti. U teškome ratnom vremenu svojega života spoznala je da je uz kruh i vodu za život potrebna i duhovna hrana. Kako bi to čovjeku pružila, pisala je knjižice, kojima je dala ime Putni tovaruš.

Njezini su snovi bili snovi njezine pogažene, porobljene i ponižene Domovine za koju je molila i s kojom se poistovjetila na svojem tragičnom životnom putu, od Bosiljeva, preko Ozlja, Čakovca i Graza, gdje je ispraćena bolešću, patnjama i poniženjima umrla 16. studenoga 1673. godine.

Iako je umrla mlada, za sobom je ostavila veliko djelo i duboki trag u hrvatskoj povijesti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njezino djelo Putni tovaruš iz 1661. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Ti hrabra i postojana ženo,
koja si stajala na hrvatskoj Golgoti i
pod Hrvatskim Križem trpjela
tolika nestajanja Tvojih najmilijih,
zagovori nas, da imamo snage
donijeti svoj Križ na zadnju postaju.

(Névadónkról)

The post Dragulju hrvatske barokne književnosti – uz obljetnicu smrti Ane Katarine Zrinski appeared first on .

„Ritam odrastanja“: održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja

Fri, 11/15/2019 - 13:14

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. studenoga 2019. godine održana je završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja te je ujedno kraju priveden još jedan Mjesec hrvatske knjige. Ove je godine on protekao u znaku glazbe, zahvaljujući obilježavanju 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga.

Svečanosti je nazočio veliki broj učenika, finalista Kviza, koji je nosio naziv Ritam odrastanja. U ime Programskoga i organizacijskoga odbora Mjeseca hrvatske knjige pozdravila ih je Višnja Cej, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, a u ime glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tinka Katić, pročelnica Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo. S obzirom na to da su u Kvizu sudjelovali i učenici iz Subotice, okupljenima se obratila i Bernadica Ivanković, urednica kulturnih programa Gradske biblioteke Subotica. U ime ministrice kulture Republike Hrvatske uvodnu riječ održala je Maja Zrnčić, voditeljica programa Ruksak pun kulture.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Ljeto na jezeru Čiču Jasminke Tihi-Stepanić, Drugačija Ivane Guljašević Kuman i Eva, mala žena Vlaste Golub. Spisateljice su pomagale u izvlačenju dobitnika i dodjeli nagrada, koje su vodile Isabella Mauro, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu, te Anita Spevec, Maela Rakočević Uvodić i Marina Danev s Odjela za djecu i mladež te Medioteke Gradske knjižnice. Izvučeno je dvanaest utješnih nagrada te jedna glavna – bežične slušalice Sony WH-XB700. Glavnu i utješne nagrade osigurao je Microline, dok se za prigodne glazbene darove pobrinuo Dancing bear. Dobitnica je glavne nagrade učenica Osnovne škole Domovinske zahvalnosti iz Knina Jelena Grizelj.

U glazbeno-scenskome dijelu programa nastupio je kvintet Simply Brass.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Ritam odrastanja“: održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja appeared first on .

Izložba knjiga Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara

Fri, 11/15/2019 - 08:36

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira prigodnu izložbu knjiga iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu pod nazivom Sjećanja na Vukovar iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu.

Bitka za Vukovar jedna je od najvažnijih bitaka Domovinskoga rata i novije hrvatske povijesti, a obrana grada ubraja se među najveća herojstva, ali i najveće tragedije Domovinskoga rata.

Nadnevak 18. studenoga postaje Dan sjećanja na žrtvu Vukovara prema Odluci koju je donio Hrvatski sabor 24. listopada 1999. godine.

Završetkom rata i mirnom reintegracijom hrvatskoga Podunavlja počinje rad na obnovi grada i povratku stanovnika te se postupno vraća kulturni i društveni život u grad heroj i simbol rata – Vukovar.

Izložba Sjećanja na Vukovar iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu bit će postavljena u prostoru Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu i može se razgledati od 18. do 29. studenoga 2019. godine. Ulaz je za posjetitelje besplatan, a pojedinci i skupine mogu doći u organizirani razgled izložbe uz prethodnu najavu.

 

The post Izložba knjiga Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara appeared first on .

Poziv za prijavu izlaganja za stručni skup NSK o sistemskom knjižničarstvu u sklopu 4. konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava NSK

Thu, 11/14/2019 - 12:21

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira stručni skup pod nazivom Distribuirani knjižnični informacijski sustavi i integrirane usluge, koji će se, uz novčanu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, održati 17. prosinca 2019. godine, i to u sklopu redovite godišnje otvorene konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Skup je namijenjen informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica, neovisno o knjižničnom programu u upotrebi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja samih knjižnica. Također, u jednakoj mjeri namijenjen je i stručnjacima praktičarima i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike te drugih znanstvenih područja. Program Skupa bit će posvećen području razvoja i primjene informacijskih sustava te digitalnoj transformaciji knjižnica i baštinskih ustanova, uz stavljanje posebnog naglaska na važnost primjene interdisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa u području razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem te razvoja i korištenja informacijskih sustava u kontekstu djelovanja baštinskih ustanova.

Cilj je Skupa usvajanje novih znanja i ideja, razmjena mišljenja i iskustava te predstavljanje znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata i programa, kao i programa i usluga iz područja primjene informacijskih sustava i procesa digitalne transformacije u djelovanju baštinskih ustanova.

Temom ovogodišnjeg Skupa želi se skrenuti posebna pozornost na pitanja interoperabilnosti, primjene standarda u području informacijskih sustava, povezivanja informacijskih sustava, razvoja i novih mogućnosti knjižničnih formata za obradu znanja, sustava za razvoj izvornih povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture, kao i ponovne uporabe baštinskih podataka.

Predložene podteme Skupa:

– knjižnični informacijski sustavi i programi: razvoj knjižničnih sustava i programa, sustavi za pronalaženje informacija (discovery), repozitoriji, API, distribuirani informacijski sustavi, blockchain tehnologija,

– razvoj formata: razvoj i posuvremenjivanje formata, prevođenje metapodataka (metadata crossover), konverzija, izvorni povezani podatci, sheme metapodataka, razvoj i primjena ontologija, interoperabilnost, BIBFRAME,

– povezivanje, razmjena, dijeljenje i trajna uporaba baštinskih podataka: podatkovna pismenost, veliki podatci, istraživački podatci, povezani podatci, otvoreni podatci, digitalna analiza, vizualizacija podataka, mašinsko učenje, duboko učenje, suradnja u području digitalne humanistike,

– digitalna transformacija: sistemsko knjižničarstvo, uklopljeno knjižničarstvo, pametne knjižnice i knjižnične usluge, unaprijeđena i virtualna stvarnost (AV & VR), Internet stvari (IoT) i baštinske ustanove, digitalno transformirano pretraživanje, BYOD pristup.

Prijavljuju se izlaganja (15 min., uz predviđeno dodatno vrijeme za raspravu), radionice (30 min.), predstavljanja programa i usluga (10 min.) te posterska izlaganja (5 min.), a sažetke za sve oblike sudjelovanja u programu Skupa potrebno je sastaviti prema strukturiranom predlošku te poslati do 29. studenog 2019. godine preko mrežno dostupnog sustava prijave. Kod svih vrsta izlaganja posebno će se vrednovati primjena interdisciplinarnog te transdisciplinarnog pristupa obradi tema te suradnja među predavačima. Nakon provedbe recenzentskog postupka, autori će o ishodu prijave sažetaka biti obaviješteni do 2. prosinca 2019. godine.

Cjeloviti radovi s održanog programa Skupa poslani do 31. ožujka 2020. godine bit će objavljeni pod licencijom Creative Commons te biti dostupni u otvorenom pristupu na mrežnim stranicama Skupa.

Organizacijskim odborom predsjeda knjižničarska savjetnica za knjižnični informacijski sustav u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo i predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, a njegovi ostali članovi su v. d. glavne ravnateljice NSK dr. sc. Tatijana Petrić, pročelnica Zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Tinka Katić, voditeljica Odjela NSK Obrada prof. Tanja Buzina, knjižničarska savjetnica dr. sc. Zagorka Majstorović, rukovoditelj Odjela NSK IT dr. sc. Marko Orešković i viša savjetnica za odnose s javnošću Odsjeka NSK Marketing i komunikacije Maja Priselac.

Članovi su Programskog odbora, uz predsjednicu dr. sc. Dijanu Machalu, prof. Tanju Buzinu i dr. sc. Marka Oreškovića, stručna suradnica za standarde NSK dr. sc. Ana Vukadin, rukovoditelj Odjela NSK Bibliografsko središte dr. sc. Lobel Machala, rukovoditeljica Odjela NSK Nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesna Golubović, dr. sc. Tamara Krajna (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Helena Markulin (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), mr. sc. Tomislav Murati, (Hrvatsko katoličko sveučilište), univ. spec. oec. Vesna Novosel (Filozofski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof. Marijana Glavica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i mag. bibl. Branka Marjanović (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu).

The post Poziv za prijavu izlaganja za stručni skup NSK o sistemskom knjižničarstvu u sklopu 4. konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava NSK appeared first on .

Predstavljena zbirka pripovijedaka „Troje iz plemena“ spisateljskoga trojca Mimica iz Čilea u NSK

Wed, 11/13/2019 - 12:50

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 11. studenoga 2019. godine u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2019. predstavljena je zbirka pripovijedaka Troje iz plemena spisateljskoga trojca Mimica, čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla – akademika Eugenija Mimice, Guillerma Mimice i Vesne Mimice.

Zbirku pripovijedaka Troje iz plemena priredila je Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika u izdanju nakladničke kuće Naklada Bošković iz Splita, a za prijevod je zaslužna Dora Jelačić Bužimski.

Poveznica je među troje čileanskih pisaca hrvatsko prezime Mimica iz istoimenoga mjesta Mimice blizu Omiša odakle su se prije više od stotinu godina na područje juga Čilea iselili njihovi predci, utemeljivši po dolasku u novi kraj gradić Porvenir. U knjizi Troje iz plemena autori žele istaknuti svoj identitet i povezanost sa zemljom iz koje potječu njihovi predci. Osim podrijetlom, povezani su i kratkim pričama raznolika sadržaja – od realističkoga do fantastičnoga  – u kojima se, između ostalih tema, bave i sudbinom čovjeka u suvremenu svijetu.

Autore i zbirku pripovijedaka Troje iz plemena predstavili su dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika, dr. sc. Josip Lasić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zoran Bošković iz nakladničke kuće Naklada Bošković.

Gostovanje zanimljiva i po mnogočem jedinstvena spisateljskoga trojca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirali su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Naklada Bošković iz Splita i splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika. Njihovo predstavljanje hrvatskoj javnosti nakon Zagreba nastavlja se u Splitu 12. studenoga, Kaštelima 13. studenoga, Supetru 14. studenoga i završava svečanim programom u Omišu i Mimicama 15. studenoga 2019. godine.

 

Vesna Mimica rođena je u glavnome gradu Čilea, u Santiagu de Chileu, a potomkinja je hrvatskih doseljenika iz omiškoga mjesta Mimice u čileanski Porvenir. Od 1990. živi i radi u Španjolskoj. Višestruko je nagrađivana likovna umjetnica, a aktivno se bavi i književnim radom. Autorica je triju romana, od kojih su dva prevedena na hrvatski jezik i nalaze se u tisku. Posebno je zanimljiv njezin predzadnji roman Labudovi crnog vrata, čija je fabula utemeljena na istinitim pričama o životu Hrvata na jugu Čilea.

Eugenio René Mimica Barassi (Punta Arenas, Čile,  4. studenoga 1949.) čileanski je akademik, pisac hrvatskoga podrijetla. Potomak je hrvatskih doseljenika iz omiškoga mjesta Mimice. Piše novele i kratke priče te je član Čileanske akademije. Od 1990. godine redoviti je član razreda za jezik, a od 1985. do 1987. predsjedavao je Društvom pisaca pokrajine Magallanes.

Guillermo Mimica Cárcamo čileanski je umirovljeni diplomat hrvatskoga i francuskoga podrijetla. Rođen je i odrastao u regiji Magallanes na jugu Čilea. Po struci je pravnik, a kao profesionalni diplomat obavljao je visoke dužnosti u desetak zemalja svijeta. U Francuskoj je živio gotovo 40 godina, a danas živi u Santiagu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena zbirka pripovijedaka „Troje iz plemena“ spisateljskoga trojca Mimica iz Čilea u NSK appeared first on .

Predstavnica NSK na Međunarodnom sajmu knjiga u Beču

Wed, 11/13/2019 - 10:51

Voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Željka Lovrenčić u sklopu zajedničkog projekta Odjela za nabavu i izgradnju zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i programa međunarodne kulturne suradnje Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 6. do 9. studenog 2019. godine posjetila je Međunarodni sajam knjiga u Beču (Buch Wien).

Program Sajma, u sklopu kojeg se ujedno održava i najveći austrijski književni festival, okupio je više od 350 izlagača te 500 autora, među kojima se predstavio i hrvatski književnik Damir Karakaš. Za posjetitelje Sajma organizirano je 480 manifestacija – čitanja, rasprave, predavanja, predstavljanje novih knjiga te razgovori s autorima, kao i radionice i seminari namijenjeni djeci i mladima.

Osobitu pozornost privukli su slovenski književnici Drago Jančar, Mirt Komel, Mojca Kumerdej i Aleš Šteger, a posebno su predstavljeni autori iz Bugarske, Ukrajine i Češke.

Među nekoliko predstavljanja knjiga kojima je nazočila Lovrenčić valja istaknuti ono posvećeno bosansko-hercegovačkom književniku Admiralu Mahiću (1948. – 2015.), koji je za života bio član Društva hrvatskih književnika. Također, Lovrenčić je posebnu pozornost posvetila predstavljenim slovenskim nakladnicima te izdanjima i aktivnostima Instituta Cervantes.

The post Predstavnica NSK na Međunarodnom sajmu knjiga u Beču appeared first on .

Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja u NSK

Wed, 11/13/2019 - 08:09

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 14. studenoga 2019. godine u 12 sati održat će se završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja pod nazivom Ritam odrastanja. Ovim događanjem kraju će se privesti još jedan Mjesec hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen glazbi i odvija se pod geslom U ritmu čitanja!.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Ljeto na jezeru Čiču Jasminke Tihi-Stepanić, Drugačija Ivane Guljašević Kuman i Eva, mala žena Vlaste Golub. Na završnoj svečanosti Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja bit će upriličeno javno izvlačenje i dodjela nagrada.

U glazbeno-scenskome dijelu programa nastupit će Kvintet Simply Brass.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom. Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja ujedno je i završetak Mjeseca hrvatske knjige 2019., manifestacije koja više od dvadeset godina promiče hrvatsku knjigu, čitanje i čitatelje.

Mjesec hrvatske knjige 2019. održava se u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, a pokrovitelj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

The post Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja u NSK appeared first on .

Pages