Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 30 min ago

Hrvatski autori i nakladnici na Međunarodnome sajmu knjiga u Pekingu 2019.

Thu, 09/05/2019 - 09:03

Međunarodni sajam knjiga u Pekingu 2019. (BIBF 2019 – Beijing International Book Fair) održan je od 21. do 25. kolovoza 2019. godine. Nastavljajući tradiciju jednoga od najvažnijih mjesta za nakladnike, autore, prevoditelje i književne agente u Aziji te jednoga od najvećih sajmova knjiga na svijetu, manifestacija predstavlja i mjesto sastajanja stručnjaka iz STEM-područja te društvenih medija. U sklopu manifestacije Hrvatsko-kineska godina kulture i turizma na Međunarodnome sajmu knjiga u Pekingu sudjelovali su hrvatski autori i nakladnici u organizaciji Grupacije nakladnika hrvatske dječje knjige te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Ovogodišnji sajam, s više od 2 500 izlagača, privukao je više od 300 tisuća posjetitelja koji su, izuzev pristupa novim trendovima iz svijeta knjige, uživali u novim dosezima u znanosti, poput 5G-mobilne tehnologije, virtualne stvarnosti te službenog predstavljanja prve kineske taikonautkinje.

Autori Miro Radalj, Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik Huseinović bili su posebni gosti nakladnika Beijing Dongfang WOYE Culture Co. Ltd. u sklopu predstavljanja kineskih prijevoda knjiga „Božić velikih Čuda“ (M. Radalj),  „Waion“ i „Sveznalice“ (K. Huseinović) te „Selina i makovi“ (Ivana Šojat) koje je ilustrirala Andrea Petrlik Huseinović. Organizatori Sajma hrvatske su autore pozvali i kako bi sudjelovali u sklopu međunarodnoga foruma o književnosti za djecu (BIBF 2019 Children’s Book), gdje su predstavili stanje izdavaštva dječje knjige u Hrvatskoj, kao i hrvatsko-kinesku suradnju u polju nakladništva. Predstavljanju Grupacije prisustvovala je i Marija Haramija, prva tajnica Hrvatskog veleposlanstva u Narodnoj Republici Kini.

Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik Huseinović na prošlogodišnjem su Sajmu nagrađeni sa nagradom čitatelja za 2018. godinu (BIBF Reader’s Choice Award 2018., a 2017. godine sudjelovali su u radionici prevođenja i izdavaštva kineske književnosti na druge jezike (Sino-Foreign Literature Translation and Publishing Workshop, SFLTP).

Ove je godine počasni gost bila zemlja Rumunjska koja je s 20 izlagača obilježila 70 godina diplomatskih odnosa s Kinom.

Više pojedinosti o Programu.

The post Hrvatski autori i nakladnici na Međunarodnome sajmu knjiga u Pekingu 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Omogućen probni pristup zbirci elektroničkih časopisa De Gruyter

Wed, 09/04/2019 - 10:33

Probni pristup za zbirku elektroničkih časopisa De Gruyter bit će omogućen od 30. kolovoza do 31. prosinca 2019. godine. Pristup je omogućen sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Zbirka De Gruyter pruža pristup cjelovitim tekstovima više od 900 časopisa u svim znanstvenim područjima, a više od 560 naslova dostupno je u otvorenome pristupu.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama podataka s nacionalnom licencijom te licencijom Sveučilišta u Zagrebu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen probni pristup zbirci elektroničkih časopisa De Gruyter appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sastanku CDNL-a 2019.

Tue, 09/03/2019 - 09:02

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić sudjelovala je na godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries – CDNL), održanome u Ateni, u Grčkoj 27. kolovoza 2019. godine, u sklopu Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019.

Ovogodišnja je tema sastanka bila Novi naraštaj (The Next Generation).

Na sastanku se raspravljalo o budućim ulogama, mogućnostima i partnerstvima IFLA-e, kao i o strateškim uputama za ostvarivanje IFLA-ina vizije i misije u svjetskim nacionalnim knjižnicama.

CDNL je neovisna udruga ravnatelja nacionalnih knjižnica, utemeljena kako bi promicala međusobno razumijevanje, suradnju te zajedničke interese nacionalnih knjižnica širom svijeta. CDNL okuplja ravnatelje jednom godišnje, obično u utorak, u tjednu IFLA-ine konferencije. Sastanak vodi nacionalna knjižnica one zemlje koja je domaćin IFLA-ine konferencije.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sastanku CDNL-a 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na oca hrvatskoga stripa

Mon, 09/02/2019 - 12:01

„Nema više našega Starog Mačka”, rečenica je kojom je otac hrvatskoga stripa ispraćen na vječni počinak … On i njegov najdraži lik iz stripa – postali su jedno.

Andrija Maurović, jedan od najvećih autora stripa u svijetu koji je umijeće stripovnih crteža uzdigao do najviše razine tehničke vještine i estetske vrijednosti, preminuo je 2. rujna 1981. godine u Zagrebu.

Otac hrvatskoga stripa rođen je 29. ožujka 1901. godine u Boki kotorskoj. Nakon godine dana provedene na Akademiji likovnih umjetnosti Andrija Maurović prekida školovanje i započinje suradnju s različitim naručiteljima i izdavačima. Radio je ilustracije, crtao karikature, izrađivao plakate, a od 1935. godine i stripove.

Osebujna stilizacija, sekvence iscrtane lakim, virtuoznim potezom, sugestivno prikazani protagonisti i ozračje pojedi­nih zbivanja, slika prožeta ekspresivnim nabojem, slijed kadrova u kojima se gotovo filmskom dinamikom smjenju­ju različiti prostorni planovi i rakursi – sve to čini Maurovićeve stripove prepoznatljivima na prvi pogled te ih se ni zabunom ne može pripisati nekomu drugom, bilo kojemu autoru u povijesti devete umjetnosti.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku stripovnih crteža Andrije Maurovića, njih više od pet stotina: stripove Vjerenica mača, Podzemna carica, Knez Radoslav, Ahura Mazda na Nilu, Tomislav, Mrtvački brod, Opsada, Plantaža Beranda, Brodolomci na otoku Mega, Grička vještica, Rankov odred, Zlatni otok, Crni jahač i Ilustracije iz Zabavnika. U Knjižnici je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem, te neki od njegovih brojnih plakata.

U sklopu programa Dani otvorenih vrata NSK 2019. godine Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Grafičkom zbirkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja ove godine slavi stotu obljetnicu svojega postojanja, organizirao je radionicu pod nazivom U svijetu stripa, posvećenu velikanu hrvatskoga stripa Andriji Mauroviću. U sklopu radionica polaznici su se upoznali s bogatom zbirkom stripovnih crteža Andrije Maurovića koje čuva Grafička zbirka NSK, kao i s postupcima njihove zaštite. Građani, učenici i studenti koji su sudjelovali na radionicama mogli su se okušati i u tehnici visokoga tiska na temu stripa.

Godine 2011., u povodu obilježavanja 30. godišnjice smrti Andrije Maurovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila je neke od brojnih stripovnih crteža koje čuva u svojem fondu. Bile su izložene table stripa otkupljene iz privatnih zbiraka koje su pomno restaurirane.

Andrija Maurović nije više među nama, ali njegovi radovi poslužit će kao uzor i poticaj sadašnjim i budućim naraštajima stripovnih crtača.

The post Sjećanje na oca hrvatskoga stripa appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Objavljen redizajnirani portal projekta Središnji sustav narodnih knjižnica

Mon, 09/02/2019 - 09:05

Predstavljen je redizajnirani portal projekta Središnji sustav narodnih knjižnica.

Portal je namijenjen knjižničarima, ali i ostalim stručnjacima AKM zajednice s interesom za digitalne tehnologije, upravljanje sadržajem na internetu te digitalni marketing. Na portalu surađuju stručnjaci iz područja digitalnih tehnologija te kolege iz struke.

Projekt Središnji sustav narodnih knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi od 2014. godine s glavnim ciljem povećanja prisutnosti narodnih knjižnica Republike Hrvatske na internetu čime zajedno s vanjskim suradnicima kontinuirano radi na pružanju tehničke, sadržajne i edukativne potpore knjižnicama.

Knjižnice se u Sustav mogu uključiti na dva načina – besplatnim otvaranjem mrežne stranice preko projekta, ili preko RSS-a ukoliko već posjeduju vlastitu mrežnu stranicu .

Dodatne informacije kao i uvjeti korištenja nalaze se na mrežnoj stranici portala.

Projekt Središnji sustav narodnih knjižnica financijski je podržan od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

The post Objavljen redizajnirani portal projekta Središnji sustav narodnih knjižnica appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 2. rujna 2019.

Mon, 09/02/2019 - 08:48

Tehnološki najučinkovitiji stroj koji je čovjek ikad izumio jest knjiga.

The post Citat 2. rujna 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu rođenja književnoga tate Koka i Melite

Fri, 08/30/2019 - 08:47

…Koko je još htio svašta pitati, ali se nije usudio, jer bi ga stariji drug žestoko napao radi svakog suvišnog ili smiješnog pitanja. Zato, kad su došli do ugla Ulice Bretonneau, samo je duboko uzdahnuo. Mučilo ga je jedno vrlo važno pitanje, ali ga je zadržao za sebe: slikar Poklepović oprezno, četverostruko zaključava ulaz u potkrovlje u kome skriva „Mona Lizu“, a zaboravlja da se do nje može doći i s druge strane preko susjednog krova i terase s koje su poslije podne gledali Pariz. Kada dođe vrijeme, Koko će se usuditi i to spomenuti.
– Idemo gore da vidim je li ujo kod kuće. Rekao je da će možda prošetati ako se brzo ne vratimo. Ako ga nema, pričekat ćemo ga, pa ćemo onda svi zajedno u grad – reče Zlatko. – Hajde, penji se, što si se zamislio?…

(Iz romana Koko u Parizu)

Ako se bilo gdje spomenu imena Koka i Melite, svatko će se, od djetinjstva do zrelih godina, odmah sjetiti književnika Ivana Kušana. Književni tata Koka i Melite rođen je 30. kolovoza 1933. godine u Zagrebu.

Već se u naslovima Kušanovih romana često pojavljuje Koko (Koko i duhovi, Koko u Parizu i Koko u Kninu). I ne samo u naslovima romana, Koko je najčešći gost na stranicama Kušanovih knjiga. Koko nije postao samo junak Kušanovih romana već i junak hrvatske dječje književnosti. On je tu među nama, zajedno s Hlapićem, Perom Kvržicom, Grgom Čvarkom i dr. Ni u jednome romanu Koko se ne izdvaja iz sredine u kojoj se nalazi i s kojom živi. Bez obzira na to što se ne nameće čitatelju, on se svojom pojavom u nekoliko romana i svojim imenom na naslovnoj stranici doima kao središnji lik u cjelokupnome Kušanovu romansijerskom opusu. Bitno je naglasiti kako je roman Koko u Parizu zasićen dijalozima, što je iskoristio kazališni redatelj Miro Međimorec i preradio roman u dramsko djelo. Bitno je naglasiti kako je Koko u Parizu nagrađen 1972. godine nagradama Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić.

Iako je ime Ivana Kušana čvrsto povezano uz dječju knjigu, ni u kojem slučaju ne može se zaobići ni ono književno stvaralaštvo koje je književnik posvetio i odraslijem čitatelju. Razapet između, Zidom zazidani, Prerušeni prosjak, a ponajviše Toranj, samo su dio onoga što je Kušan još napisao. Brojne kazališne, radijske i televizijske drame, također su dio bogata književnog stvaralaštva ovoga svestranog pisca.

Rođen je u Sarajevu, a od šeste godine živio je u Zagrebu, gdje je završio studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Vraćajući se u Kušanovo djetinjstvo, vraća nam se i sjećanje na Melitu, a to znači i na najkraći Kušanov roman Lažeš, Melita. Dakle, i ne samo Koko! Melita je osebujna junakinja Kušanova opusa. Ona izmišlja, i to uporno. Njezina bujna mašta stvara mnogo problema, ali istodobno zbunjuje, ponajprije roditelje, a ni drugi ne ostaju hladni i neizainteresirani. U romanu Lažeš, Melita nema izrazito dobrih ni izrazito loših. Sva ta djeca, ali i odrasli, nikada ne čine zla djela.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je knjiga Koko i duhovi. Na temelju toga uzbudljivog romana 2011. godine snimljen je igrani film u režiji Danijela Kušana.

… Što god je rekla… Zapravo, što god je izmislila, što god je slagala, ostvarilo se, obistinilo se. Tek sad je shvatila koliko je mnogo lagala.
– Ja sam lažljivica! – protisnu ona bijesno kroza zube i udari nogom o pod. (…)

(Lažeš, Melita)

Izvor naslovne fotografije: Matica hrvatska.

The post Uz obljetnicu rođenja književnoga tate Koka i Melite appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Hoteli knjižnice i kafići knjižare

Thu, 08/29/2019 - 09:08

Budući da je čitanje kao razonoda oduvijek bilo popularno tijekom ljetnih mjeseci, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u zadnjem tjednu kolovoza podsjeća na primjere koji sjedinjuju hotele i knjižnice, odnosno kafiće i knjižare, povezujući tako ljubitelje knjige, čitanja, knjižnica, turiste i dr., među kojima su portugalski hotel The Literary Man te japanski lanac hostela Book and Bed.

Portal Huffington Post objavio je članke o ustanovama koje svojim posjetiteljima nude mnogo više od uobičajena kratkotrajnoga smještaja – riječ je o hotelu The Literary Man u gradu Obidosu u Portugalu te lancu hostelu Book and Bed, od kojih se najviše ističe onaj u gradu Tokiju u Japanu. Zanimljiv primjer združivanja knjižnica i knjižara s kafićima širom svijeta dostupan je i u video-zapisu.

Hotel The Literary Man jedinstven je spoj hotela i knjižnice u kojem je gotovo svaki zid ispunjen policama knjiga o raznovrsnim temama. Korisnicima su dostupne svjetske uspješnice, knjige za djecu, kuharice, kao i knjige iz područja prirodnih i tehničkih znanosti. Ukupan se fond knjiga redovito mijenja budući da je građu moguće posuditi, kupiti ili darovati te on iznosi između 45 i 50 tisuća primjeraka. Osim u sobi i dvorištu hotela, korisnicima je za čitanje dostupan i prostran salon-čitaonica.

Japanski se hostel Book and Bed u Tokiju ne predstavlja kao hostel, već kao knjižara u kojoj je moguće noćiti. Cijeli je prostor osmišljen kao velika prostorija s policama knjiga iza kojih se nalaze jedinstveni kreveti te hostel posjetiteljima pruža iskustvo jedinstvenoga noćenja uz knjige iz fonda od više od tri tisuće knjiga.

The post Hoteli knjižnice i kafići knjižare appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Novi Statut Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Tue, 08/27/2019 - 13:30

Upravno vijeće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donijelo je 31. srpnja 2019. godine Odluku o usvajanju Statuta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Vlada Republike Hrvatske 1. kolovoza prihvatila je Statut Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je službeno počeo vrijediti 3. kolovoza 2019. godine.

Statut Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Novi Statut Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pretkonferencija uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019. održana u NSK

Mon, 08/26/2019 - 13:47

Satelitski sastanak Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu (Continuing Professional Development and Workplace Learning Section) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (The International Federation of Library Associations and Institutions – IFLA) na kojem je sudjelovalo približno 160 sudionika iz cijeloga svijeta održao se 20. i 21. kolovoza 2019. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao pretkonferencija uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019 koji se održava od 24. do 30. kolovoza 2019. godine.

Tema sastanka bila je posvećena ulozi knjižničara i informacijskih stručnjaka u promicanju i uspostavi pametnih društava u sklopu globalne digitalne preobrazbe (Librarians and information professionals as (pro)motors of change: immersing, including and initiating digital transformation for smart societies) radi poticanja rasprave o utjecaju digitalnoga okruženja na postojeće i buduće vještine informacijskih stručnjaka i knjižničara.

Satelitski sastanak otvoren je 20. kolovoza 2019. godine pozdravnim govorima dr. sc. Dijane Machale, predsjednice Hrvatskoga knjižničarskog društva i knjižničarske savjetnice za knjižnični informacijski sustav u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK, te dr. sc. Gillian Hallam, supredsjednice Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu, na čiji je poticaj organizirana Pretkonferencija u Zagrebu. Tada je sudionicima predstavljeno 15 posterskih izlaganja.

Dana 21. kolovoza 2019. nakon pozdravnih govora dr. sc. Dijane Machale i dr. sc. Gillian Hallam dobrodošlicu je sudionicima Pretkonferencije uputila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Toga su dana održana tri pozvana predavanja, 21 izlaganje te dvije radionice. Pozvana su izlaganja održali dr. sc. Philip Schreur, pomoćnik za tehničke usluge i pristup Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Stanford  u Kaliforniji, izv. prof. dr. sc. Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i knjižničarstvo na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Sarajevu te Tatjana Aparac-Jelušić, umirovljena redovita profesorica i pročelnica Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Osijeku. Izlagači na Pretkonferenciji bili su knjižničarski i informacijski stručnjaci iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kine, Finske, Švedske, Norveške, Francuske, Njemačke, Italije, Turske, Slovenije i Hrvatske.

Izlaganja Satelitskoga sastanka, odnosno prikazana iskustva i primjeri prakse knjižničarskih i informacijskih stručnjaka, i tom su prigodom potvrdila zaključke Svjetskoga kongresa IFLA-e 2018. godinetemeljne ideje IFLA-ine Globalne vizije prema kojima je svrha digitalnoga društva osiguravanje ravnopravna i slobodna pristupa informacijama i znanju, pri čem knjižničari i informacijski stručnjaci kao sudionici u stvaranju digitalnih društava proces digitalne preobrazbe trebaju sagledati temeljito, pomnjivo te kritički pristupati promjenama na svjetskoj razini, kao i tijekom razvoja i pružanja usluga. Nadalje, slijedeći poslanje IFLA-ine Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu koja je svojim djelovanjem usmjerena na sve oblike profesionalnoga razvoja i učenja knjižničara, na Pretkonferenciji je potvrđena nužnost izobrazbe, stjecanja novih kompetencija te razmjene iskustava i suradničkoga učenja među članovima stručne zajednice, a sve radi podizanja društvene svijesti, osnaživanja zajednica te održivosti knjižnica i drugih baštinskih ustanova.

Sekcija za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu dodijelila je 13 stipendija za sudjelovanje na Pretkonferenciji te troškove prijevoza i smještaja. Stipendije su dodijeljene studentima i stručnjacima knjižničarstva i informacijskih znanosti te srodnih područja, kao i članovima nacionalnih knjižničarskih društava ili IFLA-e iz Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Argentine, Indije, Italije, Turske, Bugarske i Hrvatske.

Satelitski sastanak bio je za sudionike prigoda za upoznavanje zgrade, usluga i fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali i srodnih ustanova poput Hrvatskoga državnog arhiva, glavne zgrade Knjižnica grada Zagreba te Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz stručni program sudionicima je predstavljena hrvatska kulturna baština zaštićena UNESCO-om, kao što su izvedbe klape Punti, jela mediteranske kuhinje, licitar i tradicionalne drvene igračke. Tijekom dvaju turističkih obilazaka, sudionike je s Gradom Zagrebom upoznala kostimirana Marija Jurić Zagorka, kao i njegove tajne, usput kušajući vina i sireve, a u stanci Pretkonferencije mogli su susresti i upoznati kostimirane znamenite osobe koje su obilježile povijest Zagreba.

Satelitski sastanak organizirala je IFLA-ina Sekcija za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu (IFLA CPDWL) u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu te Knjižnicama grada Zagreba.

IFLA-in CPDWL programski odbor činili su dr. sc. Gillian Hallam, Ray Pun, prof. dr. sc. Sandy Hirsh, Loida Garcia-Febo, Matilde Fontanin, Vivian Lewis, dr. sc. Almuth Gastinger, Catharina Isberg i  Ulrike Lang, dok su lokalnoj razini organizaciju vodili dr. sc. Dijana Machala, izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić i Jasenka Pleško. Članovi su Lokalnoga programskog odbora dr. sc. Dijana Machala, izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof. dr. sc. Boris Badurina, doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski, dr. sc. Tinka Katić i Jasenka Pleško, a članovi su Lokalnoga odbora bili Jasenka Zajec,  mr. sc. Irena Pilaš, dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, Antonija Filipeti, Dorja Mučjak, Nela Načinović, Jasenka Pleško, Milka Šupraha-Perišić, Iva Klak-Mršić i doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski.

Pokrovitelji i podupiratelji Konferencije bili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Hrvatski državni arhiv, Eko-Monitor d.o.o., Turistička zajednica Grada Zagreba, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Hrvatska turistička zajednica, Kraš prehrambena industrija d.d., Rijeka  – europska  prijestolnica kulture 2020., Press Clipping, a svoje su usluge predstavili Kolding d.o.o. i Info kod d.o.o.

Uspješno održan Satelitski sastanak Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao pretkonferencija uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019. godine koji je oko najsuvremenijih tema iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti okupio sudionike iz cijeloga svijeta, potvrda je snažne i stručne zajednice knjižničarskih i informacijskih stručnjaka u Hrvatskoj te poticaj za organiziranje stručnih skupova na svjetskoj razini i u budućnosti.

Pojedinosti o Satelitskome sastanku.

Popis prihvaćenih sažetaka izlaganja.

Cjeloviti program Satelitskoga sastanka.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Pretkonferencija uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019. održana u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu objavljivanja prvoga hrvatskog tiskanog rječnika

Mon, 08/26/2019 - 08:44

Faust Vrančić sastavio je i 25. kolovoza 1595. godine objavio u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika – Rječnik pet najuglednijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae (!), & Ungaricae) koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Vrančić hrvatski jezik smatra jednim od pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. U Dictionariumu se u polaznome  stupcu nalazi latinski (Latine) jezik, a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Na naslovnici piše Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmati[c]ae et ungaricae. Cum privilegiis. Venetiis, Apud Nikolaum Morettum, 1595. Zatim dolazi s velikim naslovom posveta s nadnevkom 25. VIII. 1595.: Admodum reverendo viro, D. Alfonso Carrillio autor salutem. U njoj Faust Vrančić svoj petojezični rječnik posvećuje svojemu prijatelju španjolskomu isusovcu Alfonsu Carrillu, koji ga je potaknuo na objavljivanje.

Osim petojezičnoga rječnika, Vrančić u Dictionarium uvrštava i dvostupčani popis hrvatskih riječi koje su prihvatili Mađari, a u završnome poglavlju kršćanskog nauka (Institutio christiana) na pet jezika donosi Deset zapovijedi Božjih, Vjerovanje apostolsko te Oče naš i Zdrava budi Maria.

Faust Vrančić čakavsko narječje naziva dalmatinskim jezikom koje je u ono vrijeme bilo književnim jezikom i njime se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas. Rasprostiralo se ne samo po otocima nego i u velikome dijelu dalmatinskoga područja, dopiralo je do Like, porječja Kupe, Slavonije i dijela Bosne, a nekolicina stručnjaka smatra kako se njime govorilo i u Dubrovniku. Ono je Vrančiću kao Šibenčaninu bilo najbliže i on ga je držao najljepšim među trima hrvatskim narječjima. Svoj procvat i vrhunac doživljava u 16. stoljeću. U njem svoju Juditu piše i otac hrvatske književnosti Marko Marulić.

Vrančićevim rječnikom poslužili su se u sastavljanju svojih rječnika Thesaurus Polyglottus i Hieronymus Megiser te hrvatski leksikografi Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Ivan Belostenec i Ardelio Della Bella.

Uz Vrančićevo dopuštenje češki benediktinac Petr Loderecker 1605. godine u drugome izdanju, koje je također dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, pridodaje još dva jezika, češki (Bohemice) i poljski (Polonice), koji su, kao i njemački stupac, otisnuti goticom.

Treće izdanje Vrančićeva rječnika pod naslovom Dictionarium pentaglottum priredio je i u Bratislavi 1834. objavio mađarski liječnik i leksikograf József Török, četvrto izdanje 1971. godine bibliofilski je pretisak Libera, nakladničke kuće Instituta za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Češki slavist Antonín Měšťan pretisnuo je 1984. Lodereckerovo sedmojezično izdanje, a Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu 1990. objavilo je šesto izdanje, dok je Novi Liber 1992. godine priredio sedmo izdanje, što je zapravo vjeran pretisak prvoga. Godine 2005. Novi Liber pretisnuo je i izdanje iz 1605. godine.

The post Uz obljetnicu objavljivanja prvoga hrvatskog tiskanog rječnika appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Aleph – uz 120. obljetnicu rođenja Jorgea Luisa Borgesa

Fri, 08/23/2019 - 09:58

Raj sam uvijek zamišljao kao neku vrstu knjižnice!

(Tvorac)

U povodu 120. obljetnice rođenja Jorgea Luisa Borgesa koja se obilježava 24. kolovoza 2019. godine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svoje korisnike podsjeća na stvaranje grafičke mape „Aleph: Ex Libris: Hommage á Jorge Luis Borges 1899.-1986.“ koja je objedinila radove 14 hrvatskih uglednih grafičara 2011. godine. Grafička mapa, koja je dio fonda NSK, sastoji se od 14 grafičkih listića, ex librisa koje su, tijekom Noći muzeja 2010. godine te u povodu 90. obljetnice Grafičke zbirke NSK kada je organizirana izložba Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, različitim grafičkim tehnikama od bakropisa i suhe igle do linoreza, izradili istaknuti hrvatski umjetnici, kao što su Tomislav Buntak, Maja S. Franković, Siniša Reberski, Anita Kuharić, Igor Konjušak, Josip Zanki, Duje Medić, Ksenija Palameta, Marko Pašalić, Hrvoje Šercar, Zdenka Pozaić, Martina Vrbanić, Nevenka Arbanas i Hamo Čavrk.

Tom su prigodom akademik Tonko Maroević i dramski umjetnik Goran Matović izveli ulomak iz predstave Ogledala.

Jorge Francisco Isidoro Luis Borges Acevedo, kojega čitatelji uglavnom zvati Borges, jedan je od najslavnijih i najutjecajnijih književnika 20. stoljeća, ključnoga imena kada je riječ o književnosti španjolskoga govornog područja. Taj argentinski pisac, pjesnik i esejist koji je, prema osobnome priznanju, raj zamišljao kao svojevrsnu knjižnicu, knjižnice širom svijeta ispunio je svojim djelima prevedenima na brojne jezike. Iz dobro obrazovane obitelji, neprijeporno talentiran, već s devet godina preveo je Wiledova Sretnoga princa na španjolski jezik. Engleski obiteljski korijeni i utjecaj bake na njegov odgoj otvorili su vrata njegovu budućem kozmopolitizmu, baš kao i selidba u Europu 1914. godine, nakon koje je živio i obrazovao se u Švicarskoj i Španjolskoj. Upravo je u Španjolskoj napisao i svoju prvu pjesmu Himna moru objavljenu u časopisu Grecia te se kretao u avangardističkim krugovima, što je imalo velika utjecaja na njegov daljnji rad.

Nakon sedam godina provedenih u Europi Borges se 1921. godine s obitelji vraća u Buenos Aires, gdje objavljuje svoju prvu zbirku pjesama Fervor de Buenos Aires 1923. godine, kada postaje i urednik literarnoga dodatka novina Critica. U njem se pojavljuju dijelovi priča koji će poslije biti objavljeni u djelu Opća povijest gadosti, u kojima će koristiti elemente fikcije kako bi ispričao istinite priče, pseudoprijevode, pseudocitate i sl. Nakon još dviju zbiraka pjesama i zbirke eseja 1937. godine zapošljava se u ogranku knjižnice Buenos Airesa Miguel Cané. Svoj prepoznatljiv stil usavršio je nakon očeve smrti i teške ozljede glave 1939. godine. Godine 1941. objavljuje prvu zbirku kratkih priča Vrt razgranatih staza. Čuvenu pripovijest Aleph objavio je 1945. godine. Kada je 1946. godine na vlast u Argentini došao Juan Perón, Borges je dobio otkaz.

Bez posla i oslabljena vida Borges počinje raditi kao predavač. Unatoč političkoj nepodobnosti u razdoblju diktature postaje ugledna javna ličnost, predsjednik Argentinskoga društva pisaca te profesor američke i engleske književnosti u Argentinskome udruženju engleske kulture. Započinje pisati i scenarije za filmove, a 1955. godine biva imenovan i ravnateljem nacionalne knjižnice. Šezdesetih godina 20. stoljeća međunarodna je slavna ličnost, osobito zahvaljujući nagradi Formentor Prize koju je podijelio sa Samuelom Beckettom. Njegovi radovi tada se počinju prevoditi i na engleski jezik. Izrazito oslabljena vida, svoje misli diktira majci koja postaje njegove oči i ruke. Među djelima objavljenima u tome razdoblju su i Knjiga izmišljenih stvorenja (1967.), Brodijev izvještaj (1970.) te Knjiga od pijeska (1975.). Dobitnik je niza međunarodnih priznanja i počasnih doktorata te je bio ravnatelj Nacionalne knjižnice Argentine „Mariano Moreno“ od 1955. do 1973. godine.

Borges se u svojim djelima bavio prirodom vremena, labirintima, zrcalima, ispreplićući često stvarnost i fikciju, što je postalo osobito prepoznatljivim svojstvom njegova književnog stvaralaštva. Umro je u Ženevi 14. lipnja 1986. godine.

U povodu obilježavanja 120. obljetnice njegova rođenja na Blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donosimo članak o pričama Aleph i Zafir.

Vrijedno je spomenuti kako Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koristi integrirani knjižnični sustav istoga naziva – Aleph.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Aleph – uz 120. obljetnicu rođenja Jorgea Luisa Borgesa appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 08/21/2019 - 08:32

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist – informatičar u Odjelu Informacijske tehnologije
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 21. kolovoza 2019.

Wed, 08/21/2019 - 08:16

Na temelju članka 24. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ) te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

1. Viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS, područje računarstvo, elektrotehnika, informatika, informacijske i komunikacijske znanosti, pet godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, znanje engleskoga jezika.

2. Specijalist – informatičar u Odjelu Informacijske tehnologije

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili stručni studij u trajanju kraćem od tri godine ili VŠS, područje računarstvo, elektrotehnika, informatika, informacijske i komunikacijske znanosti ili ekonomija, znanje engleskoga jezika.

3. Pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od dva mjeseca (zamjena za duže bolovanje)

Uvjeti: završena četverogodišnja srednja škola, položen stručni ispit za pomoćnoga knjižničara, jedna godina radnoga iskustva na poslovima pomoćnoga knjižničara.

U skladu s člankom 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslik domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslik diplome)
– dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
– dokaz o stečenome stručnom zvanju za točku 3.
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok je za podnošenje prijava 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom „prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnoga mjesta) od 21. 8. 2019.“.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju trebaju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html.

Moguće je provođenje testiranja, o čem će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena se natječajna dokumentacija ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 21. kolovoza 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održavanje pretkonferencije u suorganizaciji NSK uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019.

Mon, 08/19/2019 - 14:07

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 20. i 21. kolovoza 2019. godine kao pretkonferencija uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019. održava se se satelitski sastanak Sekcije za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu (Continuing Professional Development and Workplace Learning Section) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Tema sastanka posvećena je ulozi knjižničara i informacijskih stručnjaka u promicanju i uspostavi pametnih društava u sklopu globalne digitalne preobrazbe (Librarians and information professionals as (pro)motors of change: immersing, including and initiating digital transformation for smart societies).

Satelitski sastanak organizira IFLA-ina Sekcija za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu (IFLA CPDWL) u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Knjižnicama grada Zagreba. Svrha mu je poticanje rasprave o utjecaju digitalnoga okruženja na postojeće i buduće vještine informacijskih stručnjaka i knjižničara, a organiziran je kao svojevrsna pretkonferencija uoči održavanja ovogodišnjega Svjetskog knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e (IFLA WLIC 2019).

U skladu sa zaključcima prošlogodišnjega svjetskog kongresa IFLA-e i temeljnim idejama IFLA-ine Globalne vizije, svrha je digitalnoga društva osiguravanje ravnopravna i slobodna pristupa informacijama i znanju. Sudjelujući u stvaranju digitalnih društava, informacijski stručnjaci proces digitalne preobrazbe trebaju sagledati temeljito, krajnje pomnjivo i kritički pristupajući promjenama na svjetskoj razini. U svezi s tim IFLA-ina Sekcija za stalno stručno usavršavanje i učenje na radnome mjestu svojim djelovanjem usredotočena je na sve oblike profesionalnoga razvoja i učenja knjižničara radi njihova poticanja, zajedno s ostalim informacijskim stručnjacima, na usvajanje potrebnih vještina i stručno usavršavanje u skladu s ubrzanim razvojem društva, kao i razvoja knjižničarske struke.

Više pojedinosti o pretkonferenciji.

The post Održavanje pretkonferencije u suorganizaciji NSK uoči Svjetskoga knjižničarskog i informacijskoga kongresa IFLA-e 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice

Mon, 08/19/2019 - 08:20

Od ponedjeljka 19. kolovoza 2019. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno je otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu rođenja Marka Marulića

Mon, 08/19/2019 - 08:18

… Splete glavu kosom, vitice postavi
Kontuš s urehom som vazam na se stavi;
S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi
Na nogah napravi čizmice s podvezmi.
S urehami tezmi, ča mi je viditi,
Dostojna bi s knezmi na sagu siditi;
I jošće hoditi na pir s kraljicami
I čtovana biti meju banicami.
Zlatimi žicami sjahu se poplitci,
A trepetljicami zvonjahu uvitci;
Stahu zlati cvitci po svioni sviti
Razlici, ne ritci po skutih pirliti,
Svitlo čarljeni ja rubin na parstih,
Cafir se modriti, biliti na rukavih
Biser i na buštih, i sve od zlatih plas
Sjati se na bedrih prehitro kovan pas…

(Judita)

Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo, kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Marko Marulić (latinski Marcus Marulus), najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. st., nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. godine. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. st. počela se nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Život je proveo u Splitu, putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme boravio u Nečujmu na Šolti. Bio je ovjerovitelj notarskih spisa, sudac i provoditelj oporuka. Zahvaljujući književnomu radu, postao je središnja osoba splitskoga humanističkog kruga.

Marulić je svoja djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Uz duboku religioznost i trajnu sklonost moralnoj pouci, posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Živeći na prijelazu između srednjega i novoga vijeka, preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajprije o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Najvrjednije je Marulićevo hrvatsko djelo Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, 22. travnja 1501., a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez potpisan je slovom M pa se pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.

Pjesničkom obradbom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici, Marulić je želio pokazati kako se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga. Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Djelo je posvetio kumu Dujmu Balistriliću. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

Biblijska poema Suzana, nastala nakon Judite, manjega je opsega (780 stihova) i pjesničke vrijednosti. Ostale pjesme na hrvatskome jeziku uglavnom su nabožne i moralističke (npr. Dobri nauci, Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, dijaloška pjesma Utiha nesriće). Domoljubna i protuturska crta snažno se očituje u Molitvi suprotiva Turkomi Tužen’ju grada Hjerozolima. Svjetovnoj su poeziji bliske zabavno-poučne Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Anka satira i Poklad i Korizma. Dramski tekst (također u stihovima) Prikazan’je historije svetoga Panucija prilagodba je talijanskoga predloška Fea Belcarija.

Hrvatska su prozna djela koja se sa sigurnošću pripisuju Maruliću malobrojna: izvorna su samo dva pisma Katarini Obirtića i prozni tekstovi u Juditi, dok su Oficij Blažene Dive Marije i Od naslidovan’ja Isukarstova (1500.) Marulićevi prijevodi s latinskoga.

Većinu Marulićevih latinskih djela čine prozni spisi religiozno-poučne, moralističke i teološke tematike. Po opsegu i svjetskome odjeku na prvome je mjestu De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), što ga je napisao potkraj 15. stoljeća. Kao kršćanski moralist i teološki pisac, u središte pozornosti stavlja čovjeka, koji je prema njegovu viđenju etičko biće. Čovjek svu svoju vrijednost, smisao i određenje prima od Boga, bez kojega bi uzaludno bilo sve i bez kojega ne bi ničega ni bilo. Misao o istočnome grijehu i Kristova spasiteljska uloga temeljna su polazišta Marulićeve etičko-teološke misli i glavna svrha njegova svjetonazora. Građu je Marulić crpio ponajviše iz Svetoga pisma, potom iz života i djelâ crkvenih otaca i naučitelja (Jeronima, Euzebija Cezarejskoga, Grgura Velikoga i dr.). To ćudoredno-poučno djelo napisano je biranim stilom i razdijeljeno je u šest knjiga sa 71 poglavljem, a u svakome od njih razmatra se o jednoj krjeposti. Ta svojevrsna uspješnica 16. st. tiskana je prvi put 1506. u Veneciji. To izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelo je ubrzo postalo vrlo popularno i doživjelo približno 60 izdanja te bilo prevedeno na najbitnije europske jezike.

Evangelistarium (Evanđelistar, 1480. – 1500?, prvo poznato izdanje 1516.), najvrjednije Marulićevo moralno-teološko djelo, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, utemeljena na obradbi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, na što se, po Maruliću, može svesti čitava Biblija. U raspravi De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj, 1518). na temelju starozavjetnih proroka, a usuprot Židovima, dokazuje da je Krist obećani Mesija.

Marulić je napisao i velik broj manjih spisa. Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (Poslanica gospodina Marka Marulića Splićanina papi Hadrijanu VI o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana, 1522.), poziv je za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka. Dvije godine nakon njegove smrti obistinilo se sve ono na što je Papu upozoravao: na Mohaču su 1526. turske horde do nogu porazile kršćansku vojsku i uništile Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. To vrijedno izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a u digitaliziranome je izdanju dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulić je bio poznat i kao pjesnik na latinskome jeziku. U epu Davidias (Davidijada, 1506. – 1517?, prvo izdanje 1954.), u četrnaest pjevanja s ukupno 6765 heksametara, opjevao je djela židovskoga kralja Davida, u potpunosti se držeći Biblije, ali jezikom, stilom i stihom po uzoru na rimske epske pjesnike (ponajviše Vergilija). Sačuvan je vrijedan broj Marulićevih kraćih latinskih pjesama (elegija, epigrama, poslanica, versificiranih sažetaka svetačkih životopisa, himana i dr.).

Neka djela poznata su nam samo po naslovu, i to Psichiologia de ratione animae humanae, u kojem se prema nekim dokazima prvi put u povijesti koristi riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Život i djelo Marka Marulića predstavljeni su i u virtualnoj izložbi Marko Marulić koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izradila u suradnji s udrugom kulturnih radnika, znanstvenika, književnika i ostalih umjetnika Književni krug Split te Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga Marulianum.

Hrvatski književnik Marko Marulić predstavljen je i u sklopu portala Britanske knjižnice.

Otac hrvatske književnosti ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Marko Marulić preminuo je u Splitu 5. siječnja 1524. godine.

The post Uz obljetnicu rođenja Marka Marulića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu rođenja prvoga hrvatskog jezikoslovca

Wed, 08/14/2019 - 09:19

… U srcu ovoga grada gdje je Bartol Kašić ugledao svjetlost svijeta i gdje je s majčinom poukom primio svjetlo vjere, mi ga želimo istaći kao našu povijesnu, kulturnu i crkvenu vrijednost. I svako pokoljenje ima svojih obveza da cijeni, štuje i ne zaboravlja svoje povijesne vrijednosti. I bila bi velika nepravda zaboraviti te vrijednosti jer sadašnjost, ako je baštinila određeno bogatstvo kulture, onda ga je baštinila iz prošlosti…

(dr. Franjo Kuharić)

Pjesnik, pisac, prevoditelj, jezikoslovac i isusovac Bartol Kašić dao je velik doprinos razvoju hrvatskoga jezika. Razvoj pisma i pismenosti u nekome narodu temeljni je uvjet postojanja, a po početcima pismenosti vrlo se često ispisuje i njegova povijest.

U hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, odnosno jezikoslovlja, ostat će upamćen, ponajprije, kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbog čega ga se u literaturi često naziva ocem hrvatskoga jezikoslovlja.

Bartholomeus Cassius, kako se potpisivao na svojim knjigama, rođen je 15. kolovoza 1575. godine na otoku Pagu.

Već tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze. Pjesnički je talent iskazao, ponajprije, prepjevom prvih 50 psalama u zbirci Pjesni duhovne. Psalme, koji se sastoje od biblijskih verseta ili pak redaka u slobodnome stihu, Kašić u svojem prepjevu prenosi u savršenijoj pjesničkoj formi dvanaesterca s dvostrukom rimom, rimom poslije 6. i 12. sloga.

U stihovima je Kašić napisao i svoju izvornu tragediju Sv. Venefrida. Riječ je o prvoj tragediji u povijesti hrvatske književnosti koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. godine kada i Dubravka Ivana Gundulića.

Bartol Kašić u jezikoslovnome je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebno Biblije. Izdvajamo Bellarminov katekizam Nauk krstjanski (Rim 1617. ili 1622. – 1623.) te ponovljeno izdanje iz 1633. godine koje je sačuvano u Nacionalnoj biblioteci u Parizu s prvotnim pečatom Kraljevske biblioteke. Novi zavjet Biblije preveo je u razdoblju od 1622. do 1625. godine pa ponovno na općenitiji jezik od 1625. do 1631. godine. Cijelu Bibliju preveo je sâm u razdoblju od 1631. do 1636. godine.

Posebno mjesto u njegovu prevoditeljskom opusu zauzima Ritual rimski (Rituale Romanium, 1640.). Ritual rimski plod je Kašićeva zrelog stvaralaštva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova posljednjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti – po njem se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje Rituala rimskoga tiskano je u 2500 primjeraka, a čak šest izdanja doživio je do 1929. godine, prije Rimskoga obrednika koji ga je zamijenio.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuvaju se dva rukopisna i deset tiskanih djela Bartola Kašića, dijelom njegovih izvornih radova, dijelom prijevoda. U povodu Godine Bartola Kašića, Dana državnosti i 4. obljetnice otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 1999. godine otvorena je izložba. Na izložbi, uz djela Bartola Kašića, mogle su se razgledati i publikacije o jezikoslovcu, leksikografu, teologu, pjesniku, misionaru i prevoditelju Svetoga pisma na hrvatski jezik – ukupno stotinjak naslova. Izložba je popraćena i katalogom u kojem su objavljeni tekstovi dr. fra Petra Bašića, dr. Darije Gabrić-Bagarić, dr. Vladimira Horvata, dr. Valentina Putanca, akademika Josipa Vončine i dr. sc. Ivana Kosića.

Bartol Kašić preminuo je u Rimu 28. prosinca 1650. godine u Maronitskome zavodu. Zanimljivo je da se nakon svojega odlaska iz Paga, s petnaest godina, nikada nije vratio, iako je vrlo često prolazio pokraj njega. Radilo se o tome da je Kašić bio član jezuitskoga reda, čiji je rad Mletačka Republika branila.

… Tako je u Rimu zaklopio svoje oči čovjek koga treba izvući iz zaborava. Njegov život treba još dobro proučiti. 1 njegovo djelo treba proučiti, mirno, objektivno i pošteno da se uvidi kako je bio dalekovidan, kako je znao slušati i svoje vrijeme i potrebe svoga naroda. I pretekao je svojim mislima i djelima mnoge koji su kasnije iza njega došli, možda 200 godina kasnije, a koji se danas spominju kao zaštitnici i veliki ostvaritelji naše hrvatske kulture, dok je on već davno prije njih zaorao prve i velike brazde…

(dr. Franjo Kuharić)

The post Uz obljetnicu rođenja prvoga hrvatskog jezikoslovca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice od 14. do 19. kolovoza 2019.

Tue, 08/13/2019 - 11:52

U srijedu 14. kolovoza 2019. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati.

U četvrtak 15. kolovoza, petak 16. kolovoza i subotu 17. kolovoza 2019. Knjižnica će biti zatvorena.

Od ponedjeljaka 19. kolovoza 2019. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 14. do 19. kolovoza 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – sjećanje na Ivana Mažuranića

Mon, 08/12/2019 - 11:10

Nije visok tko na visu stoji,
Nit je velik tko se velik rodi,
Već je visok tko u nizu stoji
I visinom nadmaša visine,
A velik je tko se malen rodi,
A kad pane, golem grob mu treba!

 (Javor)

Obljetnica rođenja prava je prigoda da se snažnim stihovima o životnim vrijednostima i prolaznosti života iz pjesme Javor prisjetimo njihova autora, bana pučanina i pjesnika Ivana Mažuranića.

Ivan Mažuranić rodio se u Novome Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. U rodnome gradu polazio je narodnu (pučku) školu, s njemačkim kao nastavnim jezikom. U gimnaziji, koju je polazio u Rijeci, nastavni je jezik bio latinski. U Rijeci je učio talijanski i mađarski, a naknadno je naučio francuski i engleski. U Zagrebu je studirao i završio pravo. Od 1848. godine vrlo je aktivan u političkome životu. Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru, a određeno vrijeme i predsjednik. Godine 1873. postaje prvi hrvatski ban pučanin. Na banskoj dužnosti ostaje do 1880. godine, a nakon toga napušta svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Za vrijeme banovanja provedena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. godine utemeljeno je Sveučilište u Zagrebu, prvo u južnih Slavena.

Ivan Mažuranić smatra se najkreativnijom ličnosti hrvatskoga narodnog preporoda. Od prvih stihova koje piše kao šesnaestogodišnji učenik bio je dug i strm put. Kao jezikoslovac objavio je moderan hrvatski rječnik s Josipom Užarevićem s kojim je sastavio djelo od 40 000 riječi. Kao pjesnik bio je već tada cijenjen, što dokazuje odluka Matice ilirske da za njezino prvo inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva Osmana. U razdoblju od 1835. do 1841. godine bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1846. objavio je svoje najveće i najvrjednije djelo – ep Smrt Smail-age Čengića, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a čiji se izvorni rukopis čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2014. godine bila je organizirana izložba pod nazivom Blago Ivana Mažuranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Hrvatski književnik Ivan Mažuranić preminuo je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine.

Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 kuna. Mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime, a u zagrebačkome parku Zrinjevac postavljena mu je i spomen-bista.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – sjećanje na Ivana Mažuranića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages