Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 3 min 9 sec ago

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na Instagramu – pratite Knjižnicu i osvojite nagrade!

Thu, 02/08/2018 - 15:55

Nakon sedam godina uspješna poslovanja u okruženju društvenih mreža, među kojima su Facebook, Twitter, Pinterest, YouTube i LinkedIn, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se velikoj zajednici korisnika koja se koristi trenutačno najpopularnijom aplikacijom Instagram.

Instagram je aplikacija za društveno umrežavanje, namijenjena, ponajprije, objavljivanju fotografija i videozapisa. Stvorena je 2010. godine, a trenutačno okuplja više od 800 milijuna korisnika iz cijeloga svijeta te se, uz Facebook i Twitter, smatra jednom od najpopularnijih društvenih aplikacija. Njome se dnevno koristi 500 milijuna korisnika. Korisnici u dobi između 18 i 29 godina čine 59 posto ukupnih korisnika, oni između 30 i 49 godina 33 posto, dok je približno je 80 posto korisnika Instagrama izvan Sjedinjenih američkih država. Dosad je na Instagramu objavljeno više od 40 milijardi fotografija. Alikacija je dostupna na mobilnim i računalnim platformama kao što su Apple iOS, Android i Windows, premda se za objavljivanje fotografija i videozapisa potrebno koristiti mobilnim uređajima.

Među europskim nacionalnim knjižnicama samo 26 posto posluje na Instagramu, a među njima brojem se korisnika ističu Britanska knjižnica, Nacionalna knjižnica Francuske i Norveška nacionalna knjižnica. Dosad su se nacionalne knjižnice za objavljivanje vizualnih sadržaja služile Flickrom i Pinterestom. Osim najvećih europskih nacionalnih knjižnica, prednostima se Instagrama u svojem poslovanju koriste Kongresna knjižnica i Nacionalna knjižnica Australije. Tako knjižnice na njihovim profilima prati od nekoliko desetaka tisuća pa sve do 120 tisuća korisnika.

Slijedeći najbolje primjere prakse, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu počela je s objavljivanjem različitih sadržaja na Instagramu, među kojima su fotografije Knjižnice – zbirke građe posebne vrste, čitaonica te drugih prostora, preslike djela znamenitih Hrvata koja se čuvaju u fondu Knjižnice, preslike starih razglednica s motivima hrvatskih gradova, stare hrvatske božićne čestitke iz fonda Grafičke zbirke NSK, a u budućnosti će profil biti obogaćen raznovrsnim sadržajima te pratiti poslovanje Knjižnice.

Stoga, pridruživanje Instagramu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavlja izazov, ali i mogućnost promidžbe svoje građe i usluga na još jednoj mrežnoj društvenoj platformi, gdje je svakodnevno prisutan najveći broj njezinih mlađih korisnika. Osim za stjecanjem novih virtualnih korisnika, prilika je to za nastavak razvoja usluga koje nadilaze statične usluge prve generacije mrežnih usluga, čime se Knjižnica uvrstila u zajednicu nacionalnih knjižnica 2.0 u svijetu te se ističe među europskim nacionalnim knjižnicama.

U povodu pokretanja profila Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, slučajnim će odabirom, suvenirima i promidžbenim materijalima, biti nagrađeno troje korisnika koja će do kraja veljače 2018. godine početi pratiti Knjižnicu na Instagramu.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na Instagramu – pratite Knjižnicu i osvojite nagrade! appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dvadeset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ljerka Car-Matutinović

Thu, 02/08/2018 - 09:04

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 14. veljače 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset šestu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gošća je književnica i prevoditeljica Ljerka Car-Matutinović. Na tribini koja će se održati na Dan zaljubljenih, na Valentino, s književnicom Ljerkom Car- Matutinović razgovarat ćemo o njezinoj, prije svega, ljubavnoj poeziji, ali i o onoj pisanoj na čakavskome narječju, bavljenju književnošću na različite načine, povezanošću s Italijom, prevođenju s talijanskoga jezika, putovanjima u tu zemlju, nagradama, suradnji u časopisu Vijenac, dječjoj književnosti, književnim aktivnostima u rodnoj Crikvenici i dr.

Suvremena hrvatska pjesnikinja, prozaičarka, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica Ljerka Car-Matutinović rođena je u Crikvenici. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je hrvatski i talijanski jezik s književnostima. Članica je Društva hrvatskih književnika (1975.), Zagrebačkoga centra Europskoga društva kulture sa sjedištem u Veneciji te Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Od 1961. u mnoštvu časopisa i novina, kao što su Forum, La Battana, Impegno 80, Most, Republika, Književna republika, Nova Istra, Književna Rijeka, Vijenac, Diwan/BiH/ i dr., objavljuje književne kritike, književne interpretacije i eseje, od 1965. pjesme te pripovijetke od 1975. godine. Objavila je dvadeset zbiraka pjesama, od kojih su tri na čakavskome narječju – Kanat slaji od meda, Čakavske versade, i Meštrija. Od ostalih zbiraka bitno je istaknuti Odiljat se (1983.), La bellezza del respiro Ljepota disanja (1984.), Bezumlje (1994.), Disanje, izabrane pjesme (1997.), Jabuka na glavi (2001.), Versi o nepotrošivoj ljubavi (2005.), Zarobljeno tijelo i drugi soneti (2007.), Jabuka puno krilo (2007.), Uzmi me na oblaku (2010.), Vrijeme punog Mjeseca (2012.) i Kad već postoji planina (2013). Od knjiga za djecu bitno je spomenuti roman MA i LU – dva izdanja u 5000 primjeraka, i to 1988. i 1990., Sve niče iz priče (2000.), Raduj se danu, pjesme (2004.) i Duplići MA i LU (2015.).

Od proza za odrasle vrijedno je istaknuti – Ljubavni jadi Ružice Trnoružice (1986.), Seoba mora (1996.), Opsjenar Galateo i druge srednjovjekovne priče (2002.), Mirakul zvan Ljubav (2006.) te Život bezbrižan i lepršav, izabrane priče (2016.). Od književno-kritičkih proza izdvajaju se Odjeci pjesničke riječi, razgovori s književnicima (1991.), Hrvatski pjesnici (Školska antologija) (2006.), Vijenac odabranih (2013.) i Umjesto samoće (2014.). S talijanskoga jezika prevela je mnoštvo knjiga poznatih pisaca za djecu, i to Nosorog Alberta Moravije, Putovanje plave strijele Giannija Rodarija, Pinokio Carla Collodija i Čipolino Giannija Rodarija, kao i za odrasle Dekameron, izbor, Zagreb, 2002. Giovannija Boccaccia, Ususret renesansi Dantea Alighierija, Francesca Petrarce i Giovannija Boccaccia, Zagreb, 2003., Žena od kamena, izbor iz suvremene talijanske proze, Tuzla, 2005., U moru žive krokodili, Zagreb, 2011. Fabija Gede i Dante, Petrarca, Boccaccio Izbor iz djela koju je prevela i priredila Ljerka Car-Matutinović u Zagrebu 2016. godine.

Dobitnica je brojnih talijanskih nagrada – nagrade San Bartolo, Firenca, 1996., Nagrade Firence, 2001. i nagrade ocjenjivačkoga suda na Međunarodnome natječaju za poeziju i prozu Citta di Salo, 2005. i dr. Od hrvatskih nagrada osobito se ističu nagrada Drago Gervais, 1981. i 1985., Nagrada Ljubo Pavešić za najbolji čakavski tekst, 1995., Nagrada za životno djelo Grada Crikvenice 1996. i nagrada Julije Benešić za najbolju knjigu književnih kritika Vijenac odabranih, Đakovo, 2. srpnja 2013. godine. Pjesme Ljerke Car-Matutinović prevedene su na desetak stranih jezika, dok su pripovijetke prevedene na engleski, talijanski i njemački jezik.

Književnica Ljerka Car-Matutinović živi i radi u Zagrebu.

The post Dvadeset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ljerka Car-Matutinović appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Knjižnica Beinecke – najveća knjižnica bez prozora

Wed, 02/07/2018 - 08:55

Knjižnica rijetkih knjiga i rukopisa Beinecke na Sveučilištu Yale privlači posjetitelje ne samo svojom zbirkom već i svojom arhitekturom. Zidovi knjižnice izgrađeni su od prozirnoga mramora koji propušta prirodno svjetlo i tako štiti knjige, no ipak osigurava dovoljno svjetla za čitanje. Noću, pak, knjižnica obasjana unutarnjim svjetlima, u cijelosti svijetli. U dvorani za javna izlaganja nalazi se šest katova visok stakleni toranj koji u posebnim uvjetima čuva zbirku od približno 180 000 rijetkih knjiga. U prostoru tornja nema zraka kako bi se usporilo starenje građe te je tako građa osigurana od nastanka požara. Knjižnica je izgrađena 1963. godine, a djelo je arhitekta Gordona Bunshafta. Zgrada može primiti više od milijun knjiga te je jedna od najvećih knjižnica u svijetu koje čuvaju jedino rijetke knjige.

Svoju zbirku Knjižnica prikuplja već 300 godina, a u njoj se nalazi i Gutenbergova Biblija tiskana 1455. godine, koja je jedna od najvrjednijih knjiga u svijetu, od koje je dostupno samo 48 primjeraka.

The post Knjižnica Beinecke – najveća knjižnica bez prozora appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na hrvatskoga Turgenjeva

Tue, 02/06/2018 - 07:11

… Kao sakrita od svijeta, u uzahnu jarku, među dosta visokim bregovima, stajala je crna drvena kuća, a tamnoj joj prilici toliko je pristajala gusta dubrava dugovječnih dubova, što se je odmah za njom širila u bregove, podavajući joj u jedan mah i nešto od idile i nešto od onih davnih priča koje smo za mladih dana tako rado slušali…
… Kad se još spomenem onih tmurnih, crvotočnih stijena stare kurije, sivoga joj drvenoga krova, tamnih soba s neravnim, istrošenim podom; crnih svinutih već tramova, pa k tomu još pocrnjelih od starosti portreta nepamćeno dugo već pokojnih ljudi, naslikanih u odorama pradavna, neobična kroja — tad shvaćam onu zamamnu otajstvenost kojom bi me uvijek savladala starodrevna Brezovica…

(Illustrissimus Battorich)

Čitajući odlomak iz pripovijetke Illustrissimus Battorich, prisjećamo se hrvatskoga pripovjedača, romanopisca, kritičara, feljtonista i političara Ksavera Šandora Gjalskoga.

O najhrvatskijem književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu Antun Gustav Matoš, uz čije je uzglavlje, kada je umro, nađen roman Pod starimi krovovi, pisao je: „On je prijelazan tip i otud njegova umjetnička univerzalnost. Njegova umjetnost je psihološka kao Leskovarova, realistična kao Kumičićeva, historijska i romantična kao Šenoina, patriotska i satirična kao Kovačićeva.“ U tim riječima sadržana je bit književne pojave Gjalskoga koji je ujedinio dva razdoblja: realizam i modernu te koji je u književnost ušao sa Starima, a postao jednim od vođa Mladih.

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.
Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je završio pravo. Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku te je 1891. godine bio konačno dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Gjalski se i politički uključio pa je tako 1906. godine izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Godine 1917. biran je za velikoga župana Zagrebačke županije. Od 1909. do 1918. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Godine 1919. član je Privremenoga narodnog predstavništva u novoutemeljenoj državi Kraljevini SHS u Beogradu. Razočaran u novu državu i umirovljen povlači se iz javnoga života na svoje imanje u Gredicama.

U književnosti se prvi put javio 1884. godine pripovijetkom Illustrissimus Battorych te nastavlja književni rad u razdoblju moderne i međuratne književnosti. Glavna je tema njegovih djela život i propadanje zagorskoga plemenitaškog sloja pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, no pisao je on i o suvremenim društvenim prilikama, političkim i povijesnim temama, filozofskim i općeljudskim, a dotaknuo se i mističnih i okultnih tema. U mnoštvu Gjalskijevih djela ističu se zbirke pripovijedaka s motivima iz plemenitaškoga života Pod starimi krovovi, Iz varmeđinskih dana, zatim povijesni romani Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata, filozofski romani Janko Borislavić i Radmilović te politički romani U noći i Pronevjereni ideali.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starimi krovovi (1886.) koje se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Temi pod starim krovovima vraća se on čitavoga svojeg života, pa se može reći da je to djelo pisano tijekom čitavoga njegova stvaralačkog vijeka.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, na kojoj se dodjeljuje i istoimena književna nagrada, nagrada Ksaver Šandor Gjalski.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 175 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski preminuo je 6. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskoga, suvremeni i kasniji kritičari zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.

…Sva prostrana krajina bila obasjana silnim svjetlom, i sve je titralo i blistalo od njega. Čisto da se oči zaklapaju od rasijana sjaja, a sjena i hlad tek gdjegdje-gdjegdje pod najgušćim se drvećem talasaju u jedva vidljivim plavkastim linijama. Lazur se zalijeva tamnom modrinom, i kud okom segneš, nigdje oblačka, svakud vedro i svakud čisto i nedogledno visoko. (…) Zrak u žarkim strujama vrućine ne dahnu ni daškom, niti se miče koji listak nad nama, niti se njiše i najtanja vlas u travi, a niti se vidi ili čuje kebar kakav, ni lastena presijecaju zračnih visina svojim oštrim letom. Sve leži sumorno i bez gibanja u ljetnjem žaru, sve se odmara i počiva. (…) Ah – tako je mirno – mirno bilo, ne sanjivo ni drijemežno – nekako drukčije: bilo je kao začarano, kao obojano …

(Pod starimi krovovi – Perillustris ac generosus Cintek)

 

The post Sjećanje na hrvatskoga Turgenjeva appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Svečano dodijeljena „Nagrada Anđelko Novaković“ za 2017. godinu

Mon, 02/05/2018 - 08:47

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2. veljače 2018. godine svečano je dodijeljena Nagrada Anđelko Novaković mladomu pjesniku Željku Božiću za pjesnički rukopis Mir utrobe i neki promišljaji.

Željko Božić rođen je 1984. godine u Zagrebu. Studirao je filozofiju i religijske znanosti. Piše kratke priče, osvrte, dužu prozu i poeziju, a objavljivao je u Zarezu, RE-u, Književnome peru, UBIQ-u te na portalu Arteist.hr.

Na svečanoj dodjeli Nagrade okupljenima su se obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, članovi Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu Nagrade Dobrila Zvonarek i Davor Šalat te tajnik Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sandi Antonac.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić tom je prigodom istaknula kako je ova nagrada, koju Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljuje četvrtu godinu, promicanje nove hrvatske poezije i mladih pjesnika. Članica Povjerenstva Dobrila Zvonarek, uz čestitku nagrađenu autoru, prisjetila se lika i djela Anđelka Novakovića – književnika i književnoga kritičara, jednoga od najistaknutijih voditelja književnih tribina i promicatelja književne riječi na hrvatskoj kulturnoj sceni, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je svojim predanim radom zadužio hrvatsku književnost i kulturu u cjelini.

Obrazloženje o dodjeli Nagrade Željku Božiću pročitao je član Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu Nagrade Davor Šalat, u kojem, između ostaloga, kaže: „Riječ je o rukopisu koji je u izraznome smislu raznovrstan, a u poetičkome razmjerno koherentan. Sastavljen je, naime, od tri odjeljka u kojima dominiraju, redom, odulje pjesme duljih stihova pripovjedačke i komentatorske intonacije, kraće pjesme vrlo kratkih stihova (koji se često sastoje i od samo jedne riječi) te pjesmoprozni, odnosno mikroesejistički zaključak cijelog rukopisa. Sve su te Božićeve pjesme, međutim, prožete filozofskom terminologijom i (pseudo)filozofskim diskursom koji se kombinira s anegdotalnom narativnošću ili mudroslovnim umovanjima. Tom se pak (pseudo)filozofskom diskursu daju različite funkcije i intonacije, već prema vrstama pjesama u kojima se pojavljuje.“

Na natječaj koji je raspisala Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ove je godine pristiglo čak 90 pjesničkih rukopisa. Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade, u čijem je sastavu, uz Davora Šalata i Dobrilu Zvonarek, bio i Ervin Jahić, osim nagrađenoga pjesničkog rukopisa pohvalilo je i rukopise Inače volim more Branimira Dropuljića, Apofonije kulture Jasmine Bosančić, Razglednica od soli Borisa Kvaternika i Istina, ne laž Kristine Silaj.

Na svečanoj dodjeli Nagrade najavljeno je kako će zbirka pjesama Željka Božića biti predstavljena u Mjesecu hrvatske knjige. Inače, Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dosad je objavila zbirke Moja pjesma Frančeske Liebmann i Ptica na ušću smoga Marine Katinić u suradnji s Društvom hrvatskih književnika te zbirku Paralaksa Ivane Čagalj zajedno s Književnim krugom Split.

Iz pjesničkoga rukopisa Mir utorbe i neki promišljaji

pogledao si preko ruba
rasprsnuo se
pa
iscurio u nešto neodređeno
kao da su ludilo i smrt
dva oka kojima
vidiš i gledaš
dalje od svijeta –
prezrivo, uzvišeno
kao da je kao da je odustajanje od života
neka vrsta plemenitosti

i još stojiš tamo, baš na istom mjestu,
postojano ludiš, trajno umireš i ne kolebaš se
jer u stalnom povratku svih stvari
ništa se zapravo ne mijenja
i svaki je trenutak
vječnost za sebe.

(Ditiramb za Nietzschea – Piazza Carlo Alberto, 3. siječnja 1889.)

The post Svečano dodijeljena „Nagrada Anđelko Novaković“ za 2017. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dubrovačkomu parcu…

Fri, 02/02/2018 - 09:10

Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo; ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a to je: da će, dok traje Dubrovnik, trajati i neograničena ljubav Dubrovčana prema svome milome i svetome Parcu, a ufamo da će i njegova obrana stalna ostati na dobro i na spas svih Dubrovčana.

(kanonik Antun Ljepopili: List dubrovačke biskupije, br. 2, 1916., str. 30)

Uz Dan svetoga Vlaha 3. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Feste svetoga Vlaha odabirom digitaliziranih razglednica s motivima crkve svetoga Vlaha koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sveti Vlaho (Blaž) je biskup, mučenik, liječnik te prijatelj siromaha i bolesnika. Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho nastao je od grčke riječi Vlasios.

Štovanje svetoga Vlaha ostalo je nepromijenjeno tijekom turbulentne dubrovačke povijesti, a zaštita trajna. U ime svetoga Vlaha donosili su se zakoni, kovali se novci s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili su brodovi, njegovi kipovi bdiju na zidinama nad svakim putnikom i došljakom, a njegove slike nalaze se u kućama i sprječavaju mnoge nedaće.

Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-va je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, kao proslava njegova blagdana, neprekidno traje od 972. godine do danas. Svake godine okupi velik broj hrvatskih i inozemnih gostiju te je zasigurno najbitniji crkveno-svjetovni događaj mjesnoga stanovništva, ali i jedinstvena turistička atrakcija.

Osim u Dubrovniku, taj se svetac štuje i u Zagrebu. Tomu svjedoči velebna crkva svetoga Blaža arhitekta Viktora Kovačića, jedno od najvrjednijih ostvarenja sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća.

Tisuću ljeta taj sveti starac
u moćnoj ruci drži naš grad,
on je naš svetac-zaštitnik, parac
spasitelj naš i nekoć i sad.

(Luko Paljetak)

 

 

The post Dubrovačkomu parcu… appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na knjizi „Herbario Nuovo“

Thu, 02/01/2018 - 14:20

Knjiga  Herbario Nuovo, znamenitog liječnika i botaničara Castora Durantea, tiskana 1717. godine u Veneciji, dostavljena je na Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 30. listopada 2017. radi zaštitnog snimanja i izvođenja nužnih konzervatorsko-restauratorskih radova.  Ova knjiga, uz druga brojna i vrijedna djela, pripada fondu Knjižnice Franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu. Konzervatorsko-restauratorski radovi izvršit će se u suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“.

Castore Durante, poznat i kao Castor Durante da Gualdo, rođen je 1529. u mjestu Gualdo Tadino. Nakon završetka studija medicine 1567. u Perugiji, odlazi u Viterbo gdje nastavlja s medicinskim usavršavanjem i izučavanjem botanike. Put ga dalje vodi u Rim gdje postaje profesorom botanike na znamenitom Sveučilištu La Sapienza, zatim i osobnim liječnikom papa Grguria XIII. te Siksta V. Potkraj života povlači se u Viterbo i tu ostaje do smrti 1590. godine. Sahranjen je u franjevačkom samostanu u Viterbu. Castore Durante ostat će zapamćen kao vrstan liječnik i botaničar talijanske renesanse te kao predavač i autor brojnih radova.

Duranteovo djelo Herbario nvovo plod je njegova dvadesetogodišnjeg rada u kojem je na najsretniji način spojio svoje dvije ljubavi – medicinu i botaniku te predstavlja vrijedno djelo o upotrebi ljekovitog bilja u medicini u doba renesanse. Za autorova života Herbar je doživio dva izdanja – 1584. u Mlecima i 1585. u Rimu, da bi zatim s manjim dopunama bio objavljen još pet puta, s time da je posljednje izdanje iz 1717. objavljeno 2000. godine i kao pretisak.

Izdanje iz 1717. godine knjiga je s ukupno 512 stranica, formata 22,5 x 32,5 cm. Na koricama, nakon naslova, iz podnaslova saznajemo da je autor liječnik i rimski građanin, a da Herbar sadrži crteže živih biljaka koje rastu diljem Europe te u Indiji (istočnoj i zapadnoj). U podnaslovu se najavljuju i najnoviji dojmovi o biljkama čaja, kave, arapskom ribizu i čokoladi. Za svaku biljku u knjizi navode se vrsta i oblici, stanište, vrijeme, kakvoća i primjena, te imena na talijanskom i latinskom jeziku, uz naknadno rukom dopisana i hrvatska imena biljaka, čime ovaj Herbar postaje vrijedan izvor hrvatskog biljnog imenoslovlja.

Knjiga je u prilično lošem stanju – mehanička i biološka oštećenja vidljiva su kako na koricama, tako i na knjižnom bloku. Tvrde korice presvučene su pergamenom s otisnutim tekstom. Hrbat nedostaje te su prednja i zadnja korica spojene papirnatom trakom. Knjižni blok onečišćen je prašinom i prljavštinom, a na listovima su vidljiva brojna mehanička oštećenja, rupice i kanalići nastali djelovanjem insekata, kao i mrlje nastale djelovanjem vlage i plijesni.

Laboratorijska istraživanja odgovorit će na pitanja o sastavu papira i tinte, životinjskom podrijetlu pergamene, a također će se provesti komparativna istraživanja s uvezima iz tog perioda. Čišćenjem listova uklonit će se stoljetna prašina i nečistoće, pljesnivi će se listovi dezinficirati, a oštećeni listovi restaurirati metodom klasične ručne restauracije japanskim papirom.

Na uvezu će se provesti detaljni konzervatorsko-restauratorski radovi koji uključuju rekonstrukciju šivanja knjižnog bloka,  spajanje knjižnog bloka i korica te konzervaciju i restauraciju pergamenske presvlake. Za knjigu će se izraditi i zaštitna kutija,  a sve faze konzervatorsko-restauratorskih radova bit će detaljno dokumentirane i fotodokumentirane.

The post Konzervatorsko-restauratorski radovi na knjizi „Herbario Nuovo“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 1. veljače 2018.

Thu, 02/01/2018 - 10:11

Knjige su najtiše i najstalnije od sviju prijatelja; one su najdostupnije i najmudrije od sviju savjetnika, i najstrpljivije od sviju učitelja.

The post Citat 1. veljače 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 01/31/2018 - 10:36

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odsjeku Financijski i računovodstveni poslovi.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 01/31/2018 - 10:35

Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17 ), te članka 26. Statuta

 

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenog sistematiziranog radnog mjesta

STRUČNI SAVJETNIK ZA FINANCIJSKE I RAČUNOVODSTVENE POSLOVE U ODSJEKU FINANCIJSKI I RAČUNOVODSTVENI POSLOVI

  • jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca (zamjena za duže bolovanje)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, polje ekonomija, te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima , znanje engleskog jezika.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb ili osobno predati s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenog radnog mjesta od 31.01.2018.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svom statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Knjižni portal Gradske knjižnice Méjanes

Tue, 01/30/2018 - 08:58

Gradska knjižnica Méjanes u francuskom gradu Aix-en-Provence, u pokrajini Provansa, poznata je po svom neuobičajenom ulazu. Ulaz u ovu knjižnicu tvore tri djela znamenitih francuskih pisaca: Stranac Alberta Camusa, Umišljeni bolesnik Jean-Baptiste Molièrea i Mali princ Antoinea de Saint-Exupéryja.

The post Knjižni portal Gradske knjižnice Méjanes appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ u Noći muzeja 2018.

Mon, 01/29/2018 - 14:48

U petak, 26. siječnja, u okviru manifestacije Noć muzeja 2018., izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča predstavljena je u Gradskom muzeju Drniš.

Velikom broju okupljenih posjetitelja obratio se najprije Joško Zaninović, ravnatelj Muzeja, a potom dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Izložbu je predstavila Dobrila Zvonarek, autorica njezina koncepta, a o značaju i osobitostima rijeke Krke govorio je dr. sc. Drago Marguš, stručni voditelj Službe stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja, korištenja i nadzora Nacionalnog parka „Krka“. Zadovoljstvo činjenicom da je manifestacija Noć muzeja zaživjela i u Gradskom muzeju Drniš iskazao je dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastala je suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Prateći simboliku broja sedam, koji se povezuje s rijekom Krkom, tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen je u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena. Tekstove izložbe potpisuju Sonja Martinović i Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Željko Miletić, izvanredni profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Izložba je prvi puta predstavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige 2017., a potom je nastavila putovanje gradovima uz rijeku Krku.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a velika vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Marija Romulića i Dražena Stojčića.

Uz sâmo predstavljanje, u Gradskom muzeju Drniš prigodno su oživjeli likovi iz 19. i 20. stoljeća, poput cara Franje Josipa I. i njegove odabranice, popularne kraljice Sissi. Glumci odjeveni u raskošne krinoline i frakove, sa šeširima i cilindrima te ostalim modnim dodatcima iz prošlih vremena, posjetiteljima su dočarali neke od značajnih povijesnih posjeta rijeci Krki.

Dio bogatog programa Gradskog muzeja Drniš u Noći muzeja činile su i dječje kreativne radionice, prezentacija o povijesti sporta u Drnišu, nastup benda Dernis JAM, uz fotokutak i gastrokutak.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastavak je suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u okviru projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Do sada su ove dvije institucije suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama: Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke te kreiranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

The post Izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ u Noći muzeja 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Viškomu Voltaieru

Mon, 01/29/2018 - 07:22

Znao je veliki Višanin reći da je svaki čovjek otok, a svako napuštanje otoka odisejska pustolovina. (…) Svaka svjetlost ima sjenu, a sjena je, barem što se čovjeka tiče, njegova vlastita parodija, govorio je Mediteranac šjor Ranko i sve to potvrđivao u Gloriji i Kiklopu, u Zajedničkoj kupki i Pustinji, Pod balkonima i u Poniženju Sokrata, u Neveselim očima klauna, u Never more … I kad nije tematizirao otok, bio je otočanin, u kristalima otočke posebnosti i njegovih arhetipskih zadanosti, zašavši duboko pod kožu podneblja, prepoznavao je paradigmatsko, usud maloga čovjeka u sunčanom krajoliku u kojem se karneval – a šjor Ranko, majstor paradoksa, umro je upravo u dane Poklada – smjenjuje s funeralnošću, a pobožne procesije sa zadirkivačkim i zajedljivim dokonim sjedjeljkama u kakvoj brijačnici ili na šentadi na rivi. (…) I uvijek je neka tiha nježnost i toplina (…) strujala ispod ozbiljne maske nerijetkoga cinizma i ironije, žalca i satire pa i crnohumorne duhovitosti.
(…) Od tog dana početkom veljače 2001. godine, pomiren s otokom, (…) Ranko Marinković počiva u svom insularnom zavičaju, među svojima, nad uvalom u kojoj su putokazi…

(Jakša Fiamengo Velikan hrvatske književnosti i kulture)

Čitajući ulomak iz članka Velikan hrvatske književnosti i kulture, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Ranka Marinkovića, kao i riječi koje je toliko puta ponovio, a glase: „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina.“ Premda je Marinković fizički otišao s otoka, duhovno ga nikada nije napustio…

Viški Voltaire, kako ga je nazvao Tin Ujević, rodio se 22. veljače 1913. godine u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Godine 1943. interniran je u logor Ferramonte na Kalabriji, odakle dospijeva u Bari i do kraja rata boravi u izbjegličkome logoru u El Shattu. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnome zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. godine direktor je Drame zagrebačkoga Hrvatskog narodnoga kazališta. Od 1950. do umirovljenja profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od 1948. godine. U dva je mandata bio vijećnik u Skupštini grada Zagreba.

Bio je poznati prozni i dramski pisac, njegov književni opus raznovrstan je i bogat. Obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane.

Surađivao je u Krležinu Pečatu i manje poznatim časopisima, a u ožujku 1939. u Hrvatskome narodnom kazalištu izvedena mu je prva drama Albatros, koja je poslije tiskana kao sastavni dio njegove prve prozne knjige Proze (1948.). Poslije Drugoga svjetskog rata počinje njegovo glavno stvaralačko razdoblje u kojem će napisati brojne novele, od kojih će se neke poslije naći u njegovoj znamenitoj zbirci Ruke. Zbirkom Ruke, koja je tiskana u tridesetak izdanja, zadobio je pozornost i pohvale kritike. Bliskost s ranijom prozom zamjetljiva je u mediteranskome ozračju te pozornosti usmjerenoj na likove koji pate od nesposobnosti ostvarenja vlastita identiteta. U toj su zbirci objavljene antologijske Marinkovićeve novele, među kojima svakako treba spomenuti naslovnu, priču o stvaralaštvu, u kojoj do izražaja dolazi modernistička gradnja priče i poigravanje pripovjedačkom pozicijom, te Zagrljaj, s naglašenom metaliterarnom dimenzijom koja tematizira sam čin pisanja (proza o pisanju proze) i neizravno problematizira odnos umjetnosti i zbilje. Praizvedba drame mirakula Glorija 1955., u režiji Bojana Stupice, bila je prava senzacija jer se izdigla iznad cjelokupna tadašnjeg hrvatskog dramskog stvaralaštva. Ona problematizira sukob pojedinca s dogmatizmom i krutim društvenim normama. U romanu Kiklop, koji se pojavio deset godina poslije, Marinković ocrtava Zagreb uoči Drugoga svjetskog rata, služeći se analitičkim opisima psihičkih stanja likova, suptilnom ironijom, pa i crnim humorom. Kada je roman prenesen na filmske i televizijske ekrane, njegova su djela postala tražena i čitana kao nikad prije. Na tragu takva pripovjednog oblikovanja nastao je i antiroman Zajednička kupka. Svoj opus zaokružio je 1993. godine djelom simbolična naslova Never more (Nikad više).

Dobitnik je više književnih nagrada. Vjesnikovom nagradom za književno stvaralaštvo Ivan Goran Kovačić nagrađeni su mu romani Kiklop i Never more.
Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 160 zapisa o njegovim djelima. Na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni su plakati Borisa Bućana za predstave Albatros i Glorija, nastale prema istoimenim djelima Ranka Marinkovića.

Ranko Marinković preminuo je 28. siječnja 2001. godine u 88. godini života u Zagrebu, a pokopan je u Komiži na otoku Visu.

Njegov književni opus nije velik, ali mu po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.

 

The post Viškomu Voltaieru appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz rođendan Alessandra Baricca

Fri, 01/26/2018 - 16:00

Uz 60. rođendan Alessandra Baricca (25. siječnja 1958.), proslavljenog talijanskog književnika, glazbenog kritičara i režisera, osnivača škole Holden u Torinu za podučavanje tehnika pripovijedanja, na blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u rubrici Knjiga s police, donosimo kratki osvrt na jedan od njegovih uspješnijih romana, Mr. Gwyn, objavljen 2011. Prijevod koji potpisuje Snježana Husić izišao je u nakladi V.B.Z.-a 2015. godine.

Alessandro Baricco autor je niza proznih uspješnica, od kojih su najpoznatije Kule od bijesa (1991.), Ocean more (1993.), Novecento (1994.), Svila (1996.), City (1999.), Bez krvi (2002.), Ilijada (2004.), Emaus (2009.), Mr. Gwyn (2011.), Triput u zoru (2012.), Smith & Wesson (2014.) i dr. Dobitnik je niza nacionalnih nagrada, kao i međunarodnih priznanja.

Jasper Gwyn naučio me da nismo likovi, da smo priče – reče Rebecca. Ne idemo dalje od zamisli da smo lik upleten u tko zna kakvu pustolovinu, pa makar i u najjednostavniju, ali zapravo bismo trebali shvatiti da smo čitava priča, da nismo samo taj lik. Mi smo šuma kojom on kroči, zlikovac koji ga prevesla, rasulo oko njega, svi ljudi u prolazu, boje oko njega, zvukovi. Možete li to pojmiti?

Mr. Gwyn

The post Uz rođendan Alessandra Baricca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 01/26/2018 - 09:21

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– Namještenik IV. vrste – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 01/26/2018 - 09:20

Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17 ), te članka 26. Statuta

 

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

1. POMOĆNI KNJIŽNIČAR U ODJELU NABAVA I IZGRADNJA ZBIRKI

-jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od dva mjeseca (zamjena za duže bolovanje)

Uvjeti: završena četverogodišnja srednja škola, položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara, 1 godina radnog iskustva na poslovima pomoćnog knjižničara.

2. NAMJEŠTENIK IV. VRSTE –RADNO MJESTO IV.VRSTE NA OPĆIM FIZIČKIM POSLOVIMA

-jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od mjesec dana

Uvjeti:  NSS, osnovna škola

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o položenom stručnom ispitu za točku 1.
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb ili osobno predati s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 26.01.2018.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svom statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje izložbe „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ u Gradskom muzeju Drniš u Noći muzeja 2018.

Thu, 01/25/2018 - 09:14

U petak, 26. siječnja, s početkom u 18 sati, u Gradskom muzeju Drniš bit će predstavljena izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča. Izložbu će predstaviti ravnatelj Muzeja Joško Zaninović, dr. sc. Drago Marguš u ime Nacionalnog parka „Krka“ i Dobrila Zvonarek, autorica izložbe. Predstavljanje i popratne aktivnosti vezane uz izložbu dio su manifestacije Noć muzeja 2018.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastala je suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Prateći simboliku broja sedam, koji se povezuje s rijekom Krkom, tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen je u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena. Tekstove izložbe potpisuju Sonja Martinović i Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Željko Miletić, izvanredni profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Izložba je prvi puta predstavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige 2017., a potom je nastavila putovanje gradovima uz rijeku Krku.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a velika vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Marija Romulića i Dražena Stojčića.

Uz sâmo predstavljanje, u Gradskom muzeju Drniš prigodno će oživjeti likovi s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Glumci odjeveni u raskošne krinoline i frakove, sa šeširima i cilindrima te ostalim modnim dodatcima iz toga vremena, posjetiteljima će dočarati neke od značajnih povijesnih posjeta rijeci Krki.

Dio bogatog programa Gradskog muzeja Drniš u Noći muzeja čine i dječje kreativne radionice, prezentacija o povijesti sporta u Drnišu, nastup benda Dernis JAM, uz fotokutak i gastrokutak kako bi manifestacija posjetiteljima ostala u nezaboravnom sjećanju.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastavak je suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u okviru projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Do sada su ove dvije institucije suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama: Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke te kreiranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

Više o događanju na Facebooku:

https://hr-hr.facebook.com/events/1560375194077253

The post Predstavljanje izložbe „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ u Gradskom muzeju Drniš u Noći muzeja 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Perilica knjiga Bostonske gradske knjižnice

Wed, 01/24/2018 - 09:46

Portal Atlas Obscura prenosi videozapis sustava čišćenja knjiga koji je na Twitteru objavila Bostonska gradska knjižnica (Boston Public Library).

Sustav nazvan Depulvera, u cijelosti je automatiziran, a glavna mu je zadaća čišćenje knjiga od prašine i grinja. Bostonska knjižnica koristi ga za čišćenje cijeloga fonda, osim za staru i rijetku građe. Može očistiti i do 12 knjiga u minuti te je idealan za čišćenje knjiga bez zaštitnoga ovitka.

A behind-the-scenes look at how we remove dust from our #books. It's like a mini car wash for books, minus the water! #libraries #booklovers pic.twitter.com/3xGI6ZEHVJ

— BostonPublicLibrary (@BPLBoston) April 20, 2017

The post Perilica knjiga Bostonske gradske knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na posljednjega velikog pjesnika staroga Dubrovnika

Mon, 01/22/2018 - 08:56

… Slavna smrti, smrti blaga,
s te ljuvezni kâ dohodiš,
ti si od tuge svrha draga,
ljepši život ti dovodiš,
pače s vlasti tvôm ljuvenom
djelom život, smrt si imenom …

(Uzdisanje sedmo U ljubjenju – Uzdasi Mandalijene pokornice)

Čitajući stihove iz religiozne poeme Uzdasi Mandalijene pokornice, prisjećamo se Ignjata Đurđevića, hrvatskoga baroknog pjesnika i povjesničara, kao i njegova najljepšeg pjesničkog djela.

Ignjat Đurđević (Ignazio Giorgi) rođen je u Dubrovniku 13. veljače 1675. godine. Rodom je iz bogate i ugledne dubrovačke obitelji Giorgi, koja je primljena u plemstvo Dubrovačke Republike nakon potresa 1667. godine. Humanističku naobrazbu stekao je u isusovačkoj gimnaziji, u kojoj je učiteljevao i poznati leksikograf Ardelio della Bella. Mladenačke godine provodi na otoku Šipanu kao službenik Republike. Godine 1698. ulazi u isusovački red i živi u Italiji. Nakon osam godina prelazi benediktincima i vraća se u Dubrovnik.

Sačuvani Đurđevićev lirski opus sadrži više stotina pjesama i višestruko nadilazi Bunićevu lirsku ostavštinu. Najveći dio nalazi se u rukopisnoj zbirci Pjesni razlike koja je neobično razgranata, a hrvatska je znanost o književnosti (Mihovil Kombol, Ivo Frangeš) već uočila da između tih Đurđevićevih pjesama i pjesama Frankopanovih ima i motivskih i formalnih dodira.

Ignjat Đurđević bio je pjesnik dubokih osjećaja pa njegove Ljuvene pjesni ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkoga Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima Bunićeva stiha, a njegova komična barokna poema Suze Marunkove, u kojoj se okrutno podruguje Mljećanima i u kojoj prenaglašeno izriče jasne aluzije na posve opipljive čežnje jadnoga Marunka, smiješnoga seljaka koji neuslišano uzdiše za prelijepom Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu Derviša, prezimenjaka Stijepe Đurđevića, samo što ga je u nekim elementima slobodnijega izražavanja i nadmašio.

Više od dvadeset godina dotjerivao je religioznu poemu Uzdasi Mandalijene pokornice, najljepše svoje pjesničko djelo što ga je 1728. godine tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom Pjesni razlike. Djelo Uzdasi Mandalijene pokornice nastavlja se na tradiciju započetu Gundulićevim Suzama sina razmetnoga. Kroz osam pjevanja (uzdisanja), s više od četiri tisuće stihova (osmeraca), razmjerno je oskudno razvio epsko pripovijedanje, nadoknadivši ga lirskim i meditativnim sastojcima te višeslojnim baroknim pjesničkim ukrasima. U poemi grješnica i obraćenica, svetica Magdalena, govori o svojem životu i osjećajima prema učitelju Isusu. U djelu nalazimo i nabožnu hagiografsku prozu na hrvatskome, nekoliko prijevoda i odlomke drame Judita.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Uzdasi Mandalijene pokornice iz 1728. godine, koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Godine 1729., također u Mletcima, izlazi i Saltijer slovinski, a to su Đurđevićevi prijevodi ili parafraze psalama kralja Davida (150 psalama).

Osim književnošću, bavio se i poviješću, osobito poviješću Ilirije u djelu Antiquitates Illyricae. Biografskim djelom Vitae et carmina nonnulorumillustrium civium Rhacusinorum, u kojem je skupio životopise stotinjak uglednih dubrovačkih pisaca, Đurđević stoji na početku niza dubrovačkih bibliografa koji su proučavali književni rad svojih sugrađana.

Njegov Život sv. Benedikta (objavljen tek 1984.) smatra se najvrjednijim djelom hrvatske barokne proze.

Ignjatu Đurđeviću pripisuje se rukopis Fizikalno-matematička pitanja, koji se temelji na Aristotelovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i Kopernikovu i Braheovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea jer su u suprotnosti sa Svetim pismom.

Za povijest astronomije bitni su njegovi rukopisi Kronografija i O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca.

Ignjat Đurđević objavio je knjigu D. Paulus Apostolus in mari, quod nunc Venetus sinus dicitur, naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes (Sveti Pavao apostol brodolomac) u Veneciji 1730. godine, koja je napisana na latinskome jeziku. Autor izlaže vrlo uvjerljive dokaze da je sv. Pavao doživio brodolom na hrvatskome otoku Mljetu, a ne na Malti. Knjiga je 2008. godine objavljena u hrvatskome prijevodu s latinskoga, uz vrlo opširnu uvodnu znanstvenu studiju koju je napisao dr. Miho Demović.

Prema ocjenama književne historiografije, Đurđević zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima, a ujedno je i posljednji veliki pjesnik staroga Dubrovnika.

Ignjat Đurđević umro je 21./22. siječnja 1737. godine u samostanu sv. Jakova na Višnjici u Dubrovniku, gdje je i pokopan.

Razumnom štiocu

Pjesan

Sej pjesni koje štiš, moj znanče, po njima
slične su, sâm vidiš, godištim mojima.
Tijem im k zlu ne pristaj, neg mojoj mladosti
što ne zna, nauk daj, što zađe, oprosti.
Ostaci pjesni onih ovo su kojima
plamenom smrt donih, kad iđah put Rima;
i er stvar razvitu raznose vjetri, znam,
njih složih u kitu, koju ti darivam.
Ti njima gospodi, il’ su zle il’ nijesu:
čin’ od njih što t’ godi – kakve god, tvoje su;
metni ih, stri ih, užeži ih: drag im plam taj bit će,
er s svojijem sestram njih za vazda združit će.
Nu ne mnim to dilo od tvoje mudrosti,
neg da ćeš njih milo prigrlit zadosti.
Sve sprva jes novo, nu s ljetim bude uzrit:
cvijetje je sad ovo, brzo će voće bit,
ter znanju tvom za har skoro ću donijeti
kigodi svjetlji dar od moje pameti.
I pusteć riječi ine, ovo ću t’ samo rit:
da opći prvine i višnji bog ljubit.

(Pjesni razlike)

 

The post Sjećanje na posljednjega velikog pjesnika staroga Dubrovnika appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Migracija arhiviranih mrežnih sjedišta tijela javne vlasti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva u Hrvatski arhiv weba

Thu, 01/18/2018 - 09:20

U studenom 2017.u Hrvatski arhiv weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu migrirana su arhivirana mrežna sjedišta tijela javne vlasti Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva iz razdoblja od 2006. do 2013. godine.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva zadužen je za jedinstvenu i trajnu dostupnost i ponovnu uporabu javnih službenih dokumenata i informacija Republike Hrvatske. U sklopu svoje djelatnosti Ured je pomoću sustava AMD (Arhiv mrežnih dokumenata) sustavno pobirao, odnosno preuzimao i trajno čuvao mrežna sjedišta tijela javne vlasti u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Pobiranjem su bila obuhvaćena pojedina tijela izvršne vlasti, ustanove javnog sektora, poduzeća od javnog interesa, diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske, tijela lokalne i područne samouprave te redovni i specijalizirani sudovi nižeg stupnja.

Tehničku izvedbu migracije proveo je Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu – Srce.

Na trajno čuvanje i skrb u Hrvatski arhiv weba predano je 1540 arhiviranih  mrežnih sjedišta tijela javne vlasti, arhiviranih u 6640 primjeraka. Sva je građa katalogizirana i javno dostupna na pretraživati na mrežnim stranicama Hrvatskoga arhiva weba.

The post Migracija arhiviranih mrežnih sjedišta tijela javne vlasti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva u Hrvatski arhiv weba appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages