Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 48 min ago

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 11/08/2017 - 11:03

Na temelju članka 26. Statuta NSK

 

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

 1. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR U ODJELU OBRADA

– jedan izvršitelj na neodređeno, puno radno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog knjižničara, znanje engleskog jezika.

2. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR U ODJELU NABAVA I IZGRADNJA ZBIRKI

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme – s polovicom punog radnog vremena uz probni rad u trajanju od šest mjeseci (zamjena radnice za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta kao rada s polovicom punog radnog vremena)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godine radnog iskustva na poslovima diplomiranog knjižničara, znanje stranog jezika (prednost engleski)

3. NAMJEŠTENIK- RM III. VRSTE – ZAŠTITAR

– jedan izvršitelj na neodređeno, puno radno vrijeme, uz probni rad od dva mjeseca

Uvjeti: SSS, dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara, 1 godina radnog iskustva u struci

 

4. NAMJEŠTENIK – RM IV. VRSTE – NA POSLOVIMA ČIŠĆENJA

– jedan izvršitelj na određeno, puno radno vrijeme, uz probni rad od mjesec dana (zamjena za duže bolovanje)

Uvjeti: NSS, osnovna škola.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o položenom stručnom ispitu za točku 1. i 2.
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 08.11.2017.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svom statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba „Harry Potter: povijest čarolije“ u Britanskoj knjižnici

Tue, 11/07/2017 - 13:14

U povodu 20. obljetnice objavljivanja prve knjige o najpoznatijem čarobnjaku na svijetu Harryju Potteru, Britanska knjižnica otvorila je 20. listopada 2017. tematsku izložbu pod naslovom „Harry Potter: povijest čarolije“.

U suradnji s prestižnim nakladnikom Bloombury Publishing, koji je objavljivao romane o Harryju Potteru, Britanska knjižnica će korisnicima prikazati mnoštvo sadržaja o ovoj temi. Posjetitelji će imati priliku pročitati odlomke iz neobjavljenih rukopisa, bilješke u kojima je autorica zamišljala i planirala svijet Harryja Pottera, crteže likova koje je nacrtala u ranoj fazi pisanja i mnoge druge zanimljive predmete.

Izložba sadrži i nekoliko interaktivnih izložaka poput igre miješanja čarobnog napitka. Tako će na primjer zamiješana pogrešna kombinacija čarobnih sastojaka izazvati eksploziju.

Mnogi izlošci pokazuju veze između likova romana i povijesnih osoba, čudovišta i stvarnih životinja te čarolije i povijesnih vjerovanja o čaroliji. Osim iz velike zbirke rukopisa Britanske knjižnice, izlošci dolaze i iz muzeja poput Britanskog muzeja, Wellcomeove zbirke i Muzeja vještičarenja i čarolije u Cornwallu. Među njima se nalaze različiti predmeti poput kristalnih kugli, kotlova, metli i svitaka s čarobnim tekstovima.

Izložba je otvorena do 28. veljače 2018., a cijena je ulaznice za odrasle £16. Pri kupnji ulaznice nužno je odabrati termin posjeta. Više informacija o kupnji karata i terminima dostupno je na mrežnim stranicama Izložbe.

Osim u Britanskoj knjižnici, izložbe o temi najpoznatijeg čarobnjaka organizirane su i u drugim knjižnicama širom Ujedinjenog kraljevstva. Popis knjižnica i informacije o postavu izložbi.

The post Izložba „Harry Potter: povijest čarolije“ u Britanskoj knjižnici appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Renesansni Faustus Verantius“u NSK

Tue, 11/07/2017 - 09:45

Izložba Renesansni Faustus Verantius svečano je otvorena 6. studenoga 2017. godine u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a moći će se razgledati do 25. studenoga 2017. godine.

Na početku svečanosti okupljenima su se pozdravnim govorima obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić,  zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Lidija Kralj, prof., državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak i savjetnica Predsjednice Republike za društvene djelatnosti i mlade mr. sc. Renata Margaretić Urlić.

Nakon pozdravnih govora o izložbi i važnosti Fausta Vrančića govorila je znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijana Borić, a nakon njezina izlaganja izložbu je otvorio potomak Fausta Vrančića Vedran Jukić Draganić Vrančić.

Temelj su izložbe preslike naslovnica najvrjednijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U sklopu portala Digiatlne zbirke NSK dostupne su digitalizirane inačice djela kao što su Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, Venecija, 1595., i Machinae novae, Venecija, 1615./1616.

Dio izložbe posvećene Faustu Vrančiću čini i virtualni kutak, čiji koncept potpisuje dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, a dizajn i izradu mrežne stranice Filip Lončar i Branimir Matijačić. Sastoji se od virtualne izložbe, edukativne slagalice, a u okviru virtualnog koncepta predstavljene su i nove naprave Fausta Vrančića iz djela Machinae novae s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili  dr. sc. Vladimira Muljevića. Prijevod je objavljen u sklopu pretiska djela Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica, Zagreb : Novi Liber ; Šibenik : Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 1993.

Posjetitelji svečanog otvaranje imali su priliku vidjeti i lutke Zdenke Bilušić, male homo volanse, koji su nastali od prepariranih starih knjiga iz otpisa šibenske gradske knjižnice. Zdenka Bilušić je akademska slikarica, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice Jurja Šižgorića, a njezine instalacije nedavno su predstavljene zagrebačkoj javnosti izložbom u antikvarijatu Brala.

Okupljene su imali priliku uživati u renesansnim skladbama koje je izveo glazbenik Edin Karamazov.

Za ostvarenje ovoga programa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a. Izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017., a ostvarena je uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

 

 

 

 

The post Otvorena izložba „Renesansni Faustus Verantius“u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2017.

Tue, 11/07/2017 - 08:52

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2017., kao i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 9. do 11. studenoga 2017. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na 3. i 4. katu.

Ovom prilikom podsjećamo na primjere oprosta od zakasnine širom svijeta za knjige kojima je rok posudbe istekao prije gotovo 100 godina – na primjer Narodne knjižnice Attleboro u Massachusettsu i Narodne knjižnice San Francisco te pozivamo korisnike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da vrate građu bez obzira na prekoračeni rok posudbe.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Interliber – 40. međunarodni sajam knjiga i učila

Mon, 11/06/2017 - 09:26

Interliber – 40. međunarodni sajam knjiga i učila i ove godine otvara vrata svim ljubiteljima knjige.

Svake godine desetak tisuća posjetitelja očekuje mjesec studeni. Upravo u tome mjesecu zaljubljenici u pisanu riječ i knjige posjećuju poznatu oazu koja okuplja sve nakladnike i njihova povoljna izdanja na jednome mjestu, a posebnim programom obilježit će se jubilarno 40. izdanje Interlibera.

Ovogodišnji međunarodni sajam knjiga i učila Interliber održat će se od 7. do 12. studenoga 2017., u 5. i 6. paviljonu Zagrebačkoga velesajma. Sajam se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatskegradonačelnika Grada Zagreba. Ulaz je za posjetitelje besplatan te će 7., 8., 9. i 12. studenoga biti otvoren od 10 do 20 sati, a 10. i 11. studenoga do 21 sat.

Posebno osmišljen dodatni sadržaj Interlibera Znanstveni kvart koji predstavlja interaktivan pristup prenošenja znanja i popularizaciju svih znanosti na praktičan i zabavan način, izvodit će brojne udruge, znanstveni instituti muzeji te istaknuti pojedinci iz znanstvene zajednice, a bit će određen prema ciljanim skupinama i znanstvenim disciplinama. Posjetitelji će moći sudjelovati u raznovrsnim interaktivnim pokusima i radionicama, iskusiti tehnološke inovacije, kao i zabaviti se u zabavnome parku. Znanstveni kvart organizira Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom. Program će biti podijeljen u pet tematskih cjelina, i to Školica (rezervirano za zatvorene radionice), Plac znanja (aktivnosti dostupne u bilo kojem trenutku, bez rezervacije), Mozgaonica (pametna igraonica), Trg odmorko (mjesto za predah) i Zabavni park (interaktivna zabava).

U sklopu bogata programa, posjetitelji će naučiti kako prognozirati vrijeme, ali i kako izolirati svoju DNA. Upoznat će se s radom geologa i s njima pokušati složiti kostur Apatosaurusa. Bit će prilike i za otkrivanje misterija zvan mozak, izradbu vodomara i šivanje bakterija te uživanje u kemijskim pokusim i matematičkim igrama. Posebno je iznenađenje jedinstveno robotsko lutkarsko kazalište koje su osmislili i izradili zagrebački srednjoškolci. Troje uglednih hrvatskih znanstvenika, dr. sc. Saša Ceci, doc. dr. sc. Vladimir Stilinović te doc. dr. sc. Nilola Poljak, otkrit će nam svoj odgovor na pitanje – znanstvenik: fora ili noćna mora?

Jubilarni 40. međunarodni sajam knjiga i učila – Interliber obilježit će se i posebnim kulturno-glazbenim programom pod nazivom Interliber 40 u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, Grada Zagreba i Zagrebačkoga velesajma.

Osim prodaje knjiga, posjetitelje očekuju paviljoni puni novih naslova, okrugli stolovi, književne radionice, čitaonice, dječje radionice, dodjele književnih nagrada, susreti s hrvatskim i inozemnim autorima, razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, predstavljanje knjiga i sl.

Kako bi svima bio olakšan boravak na Interliberu, posjetitelji će moći ostaviti knjige na posebnome mjestu u 5. i 6. paviljonu Knjižideru, koji je ujedno i garderoba, a novost je ove godine i prostor za prematanje beba, koji je nazvan Baby room, uz Knjižider u 6. paviljonu.

Dragi ljubitelji knjige, Inteliber je sajam koji jednostavno trebate posjetiti!

Više pojedinosti o Sajmu.

The post Interliber – 40. međunarodni sajam knjiga i učila appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na hrvatskog znanstvenika dr. sc. Sinišu Maričića, utemeljitelja Studijske biblioteke NSK

Fri, 11/03/2017 - 15:36

Dana 31. listopada 2017. godine preminuo je dr. sc. Siniša Maričić, cijenjeni hrvatski znanstvenik u području kemije, biofizike i informacijskih i komunikacijskih znanosti te utemeljitelj i voditelj Studijske biblioteke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je svojim zaslugama postavio temelj današnjem slobodnom pristupu knjižničnoj građi i izvorima podataka u NSK. Osobito se bavio ulogom sveučilišne knjižnice u knjižnično-informacijskom sustavu.

Rođen je u Skoplju 1926. godine. U prvim godinama Drugog svjetskog rata dolazi u Zagreb, gdje je 1959. doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. U svojem matičnom području bavio se strukturnom i fizikalnom kemijom, proučavao odnos strukture i funkcije hemoproteina, te ulogu vode u biološkim strukturama, a neprijeporne zasluge ima za razvoj spektroskopije nuklearne magnetske rezonancije u Hrvatskoj. Radio je u PLIVI, Institutu „Ruđer Bošković“, bio predstojnik i direktor Instituta za biologiju Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. dolazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, gdje se, vodeći Studijsku biblioteku, ponajprije bavi prijenosom znanstvenih informacija i znanstvenom pismenošću.

Maričićeva bogata bibliografija, u kojoj se osobito ističe rad nastao u koautorstvu s Brankom Sorokin i Zlatkom Papešom, Hrvatski časopisi na kraju XX. stoljeća. Bibliometrijsko vrednovanje, neizostavna je literatura za sve mlade znanstvenike u području biblometrijskih istraživanja. Uz sve navedeno, njegov rad kao urednika časopisa Croatica Chemica Acta (1980. – 1984.) i Scientia Yugoslavica (1980. – 1989.), kao i njegov aktivan doprinos radu Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva, trajno su i značajno obilježili hrvatsku znanost.

The post U spomen na hrvatskog znanstvenika dr. sc. Sinišu Maričića, utemeljitelja Studijske biblioteke NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Usvojena „Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine“

Fri, 11/03/2017 - 14:49

Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine usvojena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 2. studenog 2017. godine.

Strategija će se ostvarivati tijekom pet godina, a definirana je trima strateškim ciljevima:

(1) uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju

(2) razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje

(3) povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala.

Strategija će se ostvariti provedbom 15 specifičnih ciljeva i 42 mjere, a učinci Strategije će se pratiti.

Novčana sredstva za potporu Nacionalne strategije poticanja čitanja dolaze iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. Ministarstvo kulture financirat će Strategiju s dva milijuna kuna, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurat će 1,122.350 kuna. U 2018. i 2019. godini planira se i financiranje sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u iznosu od dva milijuna kuna godišnje.

Čitanje je važno da bismo odmorili svoje stavove, ponekad ogorčene na svijet i našli drugačiju valnu duljinu i povezali se s drugačijim svjetovima i ljudima, pa tako i osjećajima.

učenik 2. razreda strukovne trogodišnje škole
(Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine)

 

The post Usvojena „Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Sav moj život je u mojim pjesmama…“ – u spomen na Dragutina Tadijanovića

Fri, 11/03/2017 - 10:03

U svom dječaštvu, prije pola stoljeća,
Dugo sam znao boraviti na brijegu
Kod ulaza u Rastušje, u ljetna
Predvečerja, među grmljem borikā,
Čekajući u tišini, na travi, bos,
Da se pojavi Večernjača i za njom
Druge zvijezde na nebesima pa da započne
Noćni razgovor u beskrajnom prostranstvu.

Zvijezde su me dozivale, a ja sam ih
Osluškivao, okovan i vezan
Uza zemlju koja me kao sina
Zagrlila objema rukama, čvrsto,
I ne pušta me do dana današnjeg
Iz svoga zagrljaja, iz okova, iz ropstva…

(Vezan za zemlju)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.
Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.
Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.
Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.
Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 400 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Izvor naslovne fotografije.

The post „Sav moj život je u mojim pjesmama…“ – u spomen na Dragutina Tadijanovića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Svečano otvorenje izložbe „Renesansni Faustus Verantius“ u NSK

Thu, 11/02/2017 - 12:42

Izložba Renesansni Faustus Verantius bit će svečano otvorena u ponedjeljak 6. studenoga 2017. godine u 12 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U prigodnome programu otvorenja izložbe govorit će dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjega lista, akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, dr. sc. Marijana Borić, znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a i stručna recenzentica izložbe, te Vedran Jukić Draganić Vrančić, potomak Fausta Vrančića koji će izložbu i otvoriti.

Ove se godine obilježava 400. obljetnica smrti najistaknutijega hrvatskog izumitelja i konstruktora na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Fausta Vrančića, na čija će velika ostvarenja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu podsjetiti hrvatsku i svjetsku javnost vrijednom izložbom Renesansni Faustus Verantius koja će se održati od 6. do 25. studenoga 2017. godine.

Temelj su izložbe preslike naslovnica najvrjednijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, Venecija, 1595., i Machinae novae, Venecija, 1615./1616.), a koja će se digitalizirana u cijelosti moći pogledati u središnjem dijelu izložbe u sklopu Virtualne izložbe Renesansni Faustus Verantius, zajedno s prikazima odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju, također, u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga.

Za ostvarenje ovoga programa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a. Izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017., a ostvarena je uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

 

 

The post Svečano otvorenje izložbe „Renesansni Faustus Verantius“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 2. studeni 2017.

Thu, 11/02/2017 - 11:06

„Knjiga nije hrana, ali je poslastica.“

The post Citat 2. studeni 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljeno faksimilno izdanje „Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske“ u NSK

Tue, 10/31/2017 - 13:46

Faksimilno izdanje Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske s transliteracijom predstavljeno je 31. listopada 2017. godine, na Dan reformacije, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na početku svečanosti okupljene je pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i dekan Visokoga evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku prof. dr. sc. Peter Kuzmič, a knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mateo Žagar, urednik izdanja, akademkinja Anica Nazor, recezentica izdanja, akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stanko Jambrek.

Knjiga Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske (Urach, 1562.) jedno je od najzanimljivijih djela uraške tiskare. Riječ je o znamenitoj Trubarovoj redakciji Augsburške vjeroispovijesti koja je otisnuta na glagoljici i prevedena na hrvatski jezik, a autor joj je Philipp Melanchthon, profesor Novoga zavjeta na Sveučilištu u Württembergu te bliski Lutherov prijatelj.

Knjiga je u obliku osmine te obuhvaća 124 lista, odnosno 248 stranica. Uz transliteraciju na dnu stranica, ponuđena je poneka razlika koja obilježuje usporedno ćiriličko izdanje te je tom usporedbom zapravo postignuta i visoka strukovna vrijednost. Nakladnici izdanja su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku.

Transliteraciju knjige odradio je tim znanstvenika s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u čijem su sastavu urednik prof. dr. sc. Mateo Žagar, Blanka Ceković, Ivana Eterović i Tanja Kuštović, uz recenziju akademika Stjepana Damjanovića i akademkinje Anice Nazor.

Nakladnički projekt objavljivanja faksimilnoga izdanja glagoljskih Atikula dio je projekta Hrvatska glagoljica koji provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sa suradnim ustanovama poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskoga instituta i dr., kojima je svrha na jedno mjesto okupiti djela hrvatske glagoljske baštine u tiskanome i elektroničkome obliku.

Prethodno je uspješno izveden dio koji se odnosi na pretisak Kožičićeva Misala iz 1531. s transliteracijom i kritičkim osvrtom, a uz Artikule, u tijeku je priprema transliteracije senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine.

 

The post Predstavljeno faksimilno izdanje „Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održano tematsko druženje uz izložbu „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“

Tue, 10/31/2017 - 09:36

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. listopada održano je tematsko druženje uz izložbu Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča koja je otvorena 27. studenoga 2017. godine. Svoje bogato znanje o rijeci Krki, njezinim osobitostima i vrijednostima u kulturnopovijesnim okvirima predstavili su dr. sc. Drago Marguš i dr. sc. Krešimir Čvrljak. Izložbu je kratko predstavila i njezina autorica Dobrila Zvonarek.

U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu okupljene je pozdravila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Knjižnice, koja je istaknula dosadašnju suradnju Knjižnice i Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Umjetnica i spisateljica Margareta Peršić u svojoj je osebujnoj dramskoj izvedbi oživjela legendu Zmaj na Vilingradu, koja je temom i motivima vezana uz prostor rijeke Krke.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka je od njih simbolično vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drukčiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostaloga, obuhvatiti njezinu vrijednost, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je nadahnula te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena. Izložba se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici može pogledati do 4. studenoga, a svoje sljedeće predstavljanje ima u Kninu 10. studenoga, za vrijeme trajanja Mjeseca hrvatske knjige 2017.

Vrijednost je izložbe i njezin popratni katalog koji, uz tekstove dr. sc. Željka Miletića, Sonje Martinović i Dobrile Zvonarek, donosi i izbor iz bibliografije vezan uz teme koja je izložba obuhvatila.

The post Održano tematsko druženje uz izložbu „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića

Mon, 10/30/2017 - 08:52

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuBugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 205 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, umro je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnoga dana obilježavamo obljetnicu smrti pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. U danima koji slijede posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljajmo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Prisjetimo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama…

U noći spomena mrtvih, dok tisuć varnica drhti
S trave uvele, grobne, ko iskre divlje da blude
Zvijezdi našoj po kori, nad carstvom spokojne smrti
Cara i roba, uma i lude…

Dok zvona plačiva bruje kroz turobne drvorede
I pjev se dirljivi ori, gordi se mramor blista
I suze vrele se toče, a ruke ih brišu blijede
U staru krpu il komad batista…

…Moje su oči suhe! Duh moj trza me negdje
U bezdan svemirske magle, na konac mirijada;
Vjerujem: da sam ko ona vječit svuda i svagdje,
Iskra, a ne znam, gdje gori joj klada!

Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

Izvor naslovne fotografije.

The post „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana dvadeset treća iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Nela Stipančić Radonić

Fri, 10/27/2017 - 15:13

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 27. listopada 2017. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je dvadeset treća iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gošća tribine bila je književnica i publicistkinja Nela Stipančić Radonić, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini je Nela Stipančić Radonić govorila o svojem životu u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Njemačkoj. Okupljenima je govorila o svom književnom radu, o stvarima koje ju tjeraju da i dalje piše i istražuje. Kako trenutno živi u Njemačkoj tvrdi da bolje vidi i razumije prilike u Hrvatskoj jer ih promatra sa odmakom, iz druge zemlje. Osvrnula se i na suradnju s Hrvatskim iseljeničkim kongresom te pjesničkom udrugom Hrvatska izvandomovinska lirika. 

Do sada je objavila više romana i zbirki poezije. Članica je Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, pjesničke udruge Hrvatska izvandomovinska lirika iz New Yorka te je članica i tajnica Hrvatskoga obiteljskog kola u Münchenu. Publicistkinja je u Hrvatskome slovu te suradnica na mrežnome portalu Hrvatski glas Berlina.

Više pojedinosti o književnici.

The post Održana dvadeset treća iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Nela Stipančić Radonić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice od 31. listopada do 2. studenoga 2017.

Thu, 10/26/2017 - 07:47

U utorak  31. listopada 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 18 sati.

U srijedu 1. studenoga 2017. Knjižnica će biti zatvorena.

U četvrtak 2. studenoga 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 31. listopada do 2. studenoga 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“

Wed, 10/25/2017 - 13:56

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“ pripremila je izložbu Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča. Izložba prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drukčiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostaloga, obuhvatiti njezinu vrijednost, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je nadahnula te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena.

Krka je jedna, ali priče o njoj su mnoge. Neke od njih smještene su u mitsko vrijeme, neke u daleku prošlost, a neke se stvaraju upravo danas, u susretu rijeke sa suvremenim istraživačem i posjetiteljem. Naša priča o Krki, ispričana ovom izložbom, svjedočanstvo je o još jednom plodnom susretu s njom – kroz prikaze onih koji su njome ostali začarani“, kaže Dobrila Zvonarek, autorica izložbe i jedna od autorica tekstova izložbe, uz Sonju Martinović i dr. sc. Željka Miletića.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a velika su vrijednost izložbe i prekrasne fotografije Krke, fotografskoga dvojca Marija Romulića i Dražena Stojčića.

U ponedjeljak 30. listopada 2017. godine u 12 sati svi zainteresirani mogu se pridružiti prigodnomu tematskom druženju, uz izložbu, na kojem će govoriti dr. sc. Drago Marguš iz Nacionalnoga parka Krka, poznati Skradinjanin Krešimir Čvrljak, znanstvenik, pisac i prevoditelj, te Dobrila Zvonarek, autorica izložbe. Tom će prilikom na poseban način oživjeti i legende s prostora uz rijeku Krku u umjetničkoj interpretaciji Margarete Peršić, a moći će se kušati i autohtone poslastice toga kraja.

Izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017. i može se besplatno razgledati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 4. studenoga. Nakon toga izložba će posjetiti Knin, Drniš, Šibenik i Skradin.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastavak je suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Dosad su ove dvije ustanove suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama, i to Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke, kao i stvaranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

Katalog izložbe Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča.

The post Otvorena izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Djelatnici NSK dodijeljena zahvalnica za poseban doprinos nacionalnoj normizaciji

Wed, 10/25/2017 - 10:47

U povodu obilježavanja Svjetskoga dana norma Hrvatski zavod za norme (HZN) organizirao je 17. listopada 2017. godine prigodnu svečanost i skup pod nazivom Pametniji gradovi uz norme. U sklopu programa dodijeljeno je 12 zahvalnica za poseban doprinos nacionalnoj normizaciji. Dobitnica je iz područja osnovnih norma djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec.

Jasenka Zajec bavi se normizacijom više od dvadeset godina, a predsjednica je tehničkoga odbora 46 Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije (HZN/TO 46) od njegova utemeljenja. Područje je rada Odbora izradba norma za knjižnice, arhive, muzeje, dokumentacijska i informacijska središta i službe, nakladništvo, informacijske znanosti, upravljanje i rukovanje dokumentima, pohranu i razredbu dokumenata i informacija, učenje i obrazovanje. U svojem radu HZN/TO 46 prati rad odgovarajućih međunarodnih odbora. Djelatni je član u pododboru ISO/TC 46/SC 9, Information and documentation: Identification and description (Informacije i dokumentacija: identifikacija i opis) radi aktivnoga praćenja razvoja i izjašnjavanja o normama u tome području.

Svjetske norme nastaju dobrovoljnim radom stručnjaka iz cijeloga svijeta. Hrvatski zavod za norme nacionalno je normirno tijelo te hrvatski predstavnik u međunarodnim organizacijama ISO, IEC, CEN i CENELEC.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu članica je HZN-a, a njezini stručnjaci sudjeluju u radu Tehničkoga odbora za bibliotekarstvo, dokumentaciju i informacije (HZN/TO 46) i Tehničkoga odbora za očuvanje kulturne baštine (HZN/TO 546). Članstvo u Hrvatskome zavodu za norme omogućuje Knjižnici aktivno sudjelovanje u radu na normizaciji, nacionalnoj i međunarodnoj razini, te pristup međunarodnim i nacionalnim normama iz područja u kojima aktivno sudjeluje. Tehnički odbor oblik je povezivanja svih zainteresiranih za normizaciju određenoga područja, a njime se utvrđuje nacionalno stajalište te ostvaruju veze s odgovarajućim strukturama na međunarodnoj, europskoj i nacionalnim razinama.

The post Djelatnici NSK dodijeljena zahvalnica za poseban doprinos nacionalnoj normizaciji appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Ali kad bi se moglo otići zauvijek, i zaista otići s pjesmom…“ – u spomen na Vesnu Parun

Wed, 10/25/2017 - 07:41

Kad bi se moglo otputovati, kad bi se moglo sjesti na konja
i otići zauvijek, ili neku staru lađu
prevariti da nas odvede iz grada,
prijatelj bi ostavio prijatelja, mati bi ostavila djecu.
Kuće bi se raspukle od suza onih koji ostaju
planine bi zazelenile od pjesme onih koji odlaze.

Pa ne znam s kime bih htjela iščekati zoru
sa onima koji plaču, ili sa onima što pjevaju.
Jer oni koji plaču polako će se utješiti
a oni koji pjevaju umorit će se pjesme.

Ja nikad ne bih otputovala ni na konju ni na lađi
jer su mi i onako već daleko svi koje htjedoh zadržati blizu.
Jer nemam od koga da bježim. I zato jer se plašim povratka.

Ali kad bi se moglo otići zauvijek, i zaista otići s pjesmom
mislim da bih se rastajala dugo od mjesta na kojim sam
plakala.
I nikad ne bih zaboravila one koji su zbog mene, bar jednom
bili malo radosni i praštali mi nasmiješeni.

(Kad bi se moglo otputovati)

Nečujno i u samoći, kako je i živjela, prije sedam godina, 25. listopada 2010. godine napustila nas je Vesna Parun, najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća.

Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine Vesni Parun spomen-sobu.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Iako je najveći dio njezine rukopisne ostavštine pohranjen u Hrvatskome državnom arhivu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio bogatstva njezina jedinstvenog stvaralačkog opusa.

… Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne.
Zemlja i mjesec postaju moje tijelo.
Ljubav presađuje moje misli
u vrtove vječnosti.

(Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne)

Izvor naslovne fotografije.

 

The post „Ali kad bi se moglo otići zauvijek, i zaista otići s pjesmom…“ – u spomen na Vesnu Parun appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje faksimilnoga izdanja „Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske“ u NSK

Tue, 10/24/2017 - 10:20

Faksimilno izdanje Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske s transliteracijom bit će predstavljeno u utorak 31. studenoga 2017. godine u 12 sati, na Dan reformacije, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na predstavljanju će govoriti urednik izdanja prof. dr. sc. Mateo Žagar, akademkinja Anica Nazor, recenzentica izdanja, akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stanko Jambrek, a okupljene će na početku predstavljanja pozdraviti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i dekan Visokoga evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku prof. dr. sc. Peter Kuzmič.
Nakladnici su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku.

S obzirom na to da hrvatska kulturna javnost još nije upoznala ovo djelo jer latiničkoga izdanja dosad nije bilo, knjiga je predstavljena 20. listopada na Filozofskome fakultetu u Osijeku u sklopu Međunarodnoga interdisciplinarnog znanstvenog skupa Reformacija u Europi i njezini odjeci: povodom 500. obljetnice Lutherovih teza.

Nakladnički projekt objavljivanja faksimilnoga izdanja glagoljskih Atikula dio je projekta Hrvatska glagoljica koji provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sa suradnim ustanovama poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskoga instituta i dr., kojima je svrha na jedno mjesto okupiti djela hrvatske glagoljske baštine u tiskanome i elektroničkome obliku.

Prethodno je uspješno izveden dio koji se odnosi na pretisak Kožičićeva Misala iz 1531. s transliteracijom i kritičkim osvrtom, a uz Artikule, u tijeku je priprema transliteracije senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine.

Knjiga Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske (Urach, 1562.) jedno je od najzanimljivijih djela uraške tiskare. Riječ je o znamenitoj Trubarovoj redakciji Augsburške vjeroispovijesti koja je otisnuta na glagoljici i prevedena na hrvatski jezik, a autor joj je Philipp Melanchthon, profesor Novoga zavjeta na Sveučilištu u Württembergu te bliski Lutherov prijatelj.

Knjiga je u obliku osmine te obuhvaća 124 lista, odnosno 248 stranica. Uz transliteraciju na dnu stranica, ponuđena je poneka razlika koja obilježuje usporedno ćiriličko izdanje te je tom usporedbom zapravo postignuta i visoka strukovna vrijednost.

Transliteraciju knjige odradio je tim znanstvenika s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u čijem su sastavu urednik prof. dr. sc. Mateo Žagar, Blanka Ceković, Ivana Eterović i Tanja Kuštović, uz recenziju akademika Stjepana Damjanovića i akademkinje Anice Nazor.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu digitaliziran je cjelokupni izvorni materijal te su grafički pripremljeni pretisak i transliteracija. U nakladničkome projektu sudjelovali su Darko Čižmek, Goran Hasanec, Tomislav Goršić i Sandi Antonac, tehnički urednik izdanja. Zahtjevan posao tiska i uveza obavila je tiskara ITG d. o. o. Cijena je izdanja 700 kn, a na predstavljanju će se moći kupiti po nižoj cijeni.

„Po svojoj se važnosti u kulturološkom i u filološkom smislu Artikuli (1562.) uvrštavaju u najviši registar onodobne tiskarske produkcije. I otisnuti su, i to u oba izdanja – glagoljskom i ćirilskom, još u prvoj fazi tiskarskog djelovanja u Urachu, kada i prvi dio Novog testamenta, u vremenu kada je posve vrijedilo uvjerenje da će Božja riječ i protestantski program doprijeti među južne Slavene sve do Carigrada.“

(prof. dr. sc. Mateo Žagar, urednik izdanja)

The post Predstavljanje faksimilnoga izdanja „Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dvadeset treća iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Nela Stipančić Radonić

Tue, 10/24/2017 - 09:39

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u petak 27. listopada 2017. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset treću iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gošća je književnica i publicistkinja Nela Stipančić Radonić. Na tribini će se govoriti o autoričinu životu u Hrvatskoj i Njemačkoj, njezinoj književnoj i publicističkoj djelatnosti, suradnji s Hrvatskim iseljeničkim kongresom i pjesničkom udrugom Hrvatska izvandomovinska lirika, Hrvatima u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini i dr.

Nela Stipančić Radonić rođena je 1967. godine u Mrkonjić Gradu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je francuski i ruski jezik s književnošću na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala politologiju, smjer komparativna politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Veći dio života provela je u Zagrebu, a zadnjih nekoliko godina privremeno s obitelji živi u Njemačkoj, u Münchenu.

Glavno je područje njezina zanimanja i rada u inozemstvu književnost, a sporedno publicistika. S poezijom se bavi još od rane mladosti, a u zrelijoj dobi piše kratke priče i romane. Dosad su joj objavljeni: roman Grišnici i pravednici (i njihovi savjetnici) (2016.), zbirka pjesama Mjesečeva djeca (2016.), zbirka pjesama Kamena šuma (2017.) i roman Putovanje u Indiju (2017.). Dobitnica je druge pjesničke nagrade Stijeg slobode u Kninu za najbolju domovinsku pjesmu (2016.), treće nagrade na natječaju duhovne poezije u Mariji Bistrici (2016.), dok su joj pjesme objavljene na više mrežnih portala, kao i pjesničkih zbornika.

Svojim javnim sudjelovanjem nastoji pridonijeti suradnji između domovinske i iseljene Hrvatske kao sudionica Hrvatskoga iseljeničkog kongresa. Članica je Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, pjesničke udruge Hrvatska izvandomovinska lirika iz New Yorka te je članica i tajnica Hrvatskoga obiteljskog kola u Münchenu. Publicistkinja je u Hrvatskome slovu te suradnica na mrežnome portalu Hrvatski glas Berlina.

The post Dvadeset treća iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Nela Stipančić Radonić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages