Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 46 min ago

Citat 2. listopada 2017.

Tue, 10/03/2017 - 09:48

Obrazovanje nije napuniti vjedro, već zapaliti vatru.

The post Citat 2. listopada 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorenje izložbe „Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu“

Mon, 10/02/2017 - 15:24

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 5. listopada 2017. godine u 11.30 bit će otvorena izložba Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pojavom Huga Conrada von Hötzendorfa na osječkoj kulturnoj i umjetničkoj sceni tridesetih godina 19. stoljeća likovno stvaralaštvo uzdignuto je na višu, kvalitetniju razinu.

O rođenju, djetinjstvu, pa i mladenačkoj dobi Huga Conrada von Hötzendorfa malo je poznatih i pouzdanih podataka. Dvoji se čak i o godini te mjestu njegova rođenja, no može se utvrditi da je prva podučavanja o crtanju stekao od svojega oca. Njegov se život i rad može djelomično pratiti preko sačuvanih radova. Najraniji sačuvani crteži, koji svjedoče o interesima i likovnome senzibilitetu Hötzendorfa, crteži su s putovanja Srijemom nastali u razdoblju od 1828. do 1829. godine. Ono što privlači njegov crtački senzibilitet i što će mu biti nadahnuće tijekom cijeloga stvaralaštva motivi su iz mjesta i okolice kojima putuje, a što je vidljivo i na izloženim crtežima iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Vođenje Gradske crtačke škole u Osijeku preuzima u siječnju 1841. godine i tu dužnost obnaša tijekom svojega života. Uz vođenje škole, 1867. godine otvorio je privatnu crtačku školu. Hugo Conrad von Hötzendorf bio je vrstan pedagog i istaknuti slikar, što je pridonijelo visokoj i stručnoj razini škole kojom su prošli mnogi učenici, među kojima su bili i Adolf Waldinger i Iso Kršnjavi.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svojem fondu posjeduje 22 crteža olovkom i deset akvarela, od kojih su 21 crtež i akvareli kupljeni 1920. godine od Ise Kršnjavoga te su prvi radovi upisani u dnevnik Zbirke, a crtež Hrastova šuma kupljen je naknadno. Od deset akvarela, šest ih prikazuje motive krajolika, a ostali figuralne.

Crteži iz fonda Zbirke nastali su u razdoblju nakon povratka sa školovanja u Beču te bi po motivima mogli biti razvrstani u dvije skupine. U prvoj su skupini crteži manjih i većih oblika, na kojima se nalazi više manjih skica ljudi, konja te drveća. Posebno zanimanje usmjereno je na prikazivanje anatomije tijela konja.

Drugu skupinu čine crteži s motivima pejsaža. Uglavnom, to su crteži slavonskih predjela, ali i oni koji prikazuju i neke druge dijelove Hrvatske, Slovenije i Austrije kojima je Hötzendorf putovao. Već prije spomenute odlike i kvalitete Hötzendorfova stila, očituju se i ovoj seriji crteža. Uz pomalo mirno, ali sjetno ozračje, Hötzendorf vodi livadama okruženima planinama i brdima na padinama na kojima se nalaze ostatci starih utvrda i gradina. Vodi i starim slavonskim šumama, uz stare drvene kolibe naslonjene na oronula stabla ili pokraj drvenih ograda koje dijele pašnjake, pokazuje izvor neke veće rijeke ili cestu koja se probija dalekim predjelima.

Izložba će se u čitaonici Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moći pogledati do 20. listopada 2017. godine.

 

The post Otvorenje izložbe „Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održan treći međunarodni znanstveni skup „Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige“

Mon, 10/02/2017 - 07:39

Treći međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige održan je u Splitu od 26. do 27. rujna 2017. godine u palači Milesi, u organizaciji Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu te Nacionalne i sveučilišne knjižnice, uz potporu Književnoga kruga Split.

Na svečanome otvorenju Skupa govorili su akademik Nenad Cambj, koji je ujedno i predsjednik Književnoga kruga Split, doc. dr. sc. Gordan Matas, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Skup se održao u sklopu Dvadeset i devete knjige Mediterana, a svrha mu je bila potaknuti raspravu o teorijskim i praktičnim pitanjima veznima uz ulogu knjige, odnosno potaknuti dijalog o njezinu utjecaju u prošlosti i sadašnjosti te izglede u budućnosti.

Na skupu je održano 38 stručnih predavanja veznih uz sljedeće teme Filološki pristup knjizi, Knjiga i društvoKnjiževnost i komunikacija knjigomKnjiga i čitateljGlobalizacijski procesi i knjiga i Problemi digitalne knjige.

Među brojim predavačima sudjelovali su i djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ivan Kapec održao je predavanje Prijepisi tiskanih izdanja u dubrovačkoj književnosti 18. i 19. st, Anita Marin Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga kao izvor podataka o tiskarstvu i nakladništvu u Hrvatskoj: analiza knjiga objavljenih od 1900. do 1909. godine, Vesna Vlašić Jurić Prikazi hrvatskih gradova u Civitates Orbis Terrarum, Stevo Leskarec Knjiga izvan institucionalnog okvira, Kristina Silaj: Knjiga i društvo – povijesne i socijalne perspektive / Društvo u književnosti, te dr. sc. Tatijana Petrić Značenje e-izvora za hrvatsku akademsku zajednicu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao jedna od vodećih javnih ustanova u Hrvatskoj, i ove se godine pridružila organizaciji skupa Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige kako bi pridonijela kvalitetnomu dijalogu o knjizi i njezinoj vrijednosti. Središnja knjižnica u Hrvatskoj, koja u svojem fondu čuva nekoliko milijuna knjiga – od glagoljskih rukopisa do digitalnih zbiraka – i na taj način želi utjecati na mjesto koje pripada knjizi u suvremenome društvu.

The post Održan treći međunarodni znanstveni skup „Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Fri, 09/29/2017 - 08:52

U Gradskoj knjižnici u Zagrebu 6. listopada 2017. godine održat će se 14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama.

Okrugli se stol provodi u sklopu Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom pod nazivom “I ja želim čitati!” – postignuća i izazovi.

Godinu dana nakon početka Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati!” bit će prikazani rezultati aktivnosti njezinih sudionika.

Glavni su ciljevi Kampanje: izmjena Zakona o autorskome pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86), bolja suradnja stručnjaka u ustanovama, povećanje mreže knjižnica koje provode programe za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom, uvođenje sustavnoga novčanoga potpomaganja građe lagane za čitanje, rad na poticanju čitanja te zagovaranje Kampanje.

Rok je za prijavu za skup otvoren do 3. listopada 2017. godine. Za sudjelovanje na skupu ne naplaćuje se kotizacija.

Više pojedinosti o Skupu.

Program 14. okrugloga stola.

 

The post 14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

11. tjedan cjeloživotnoga učenja

Thu, 09/28/2017 - 09:09

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i ove godine organizira 11. tjedan cjeloživotnoga učenja u Republici Hrvatskoj. Tjedan cjeloživotnoga učenja provodit će se od 2. do 8. listopada 2017. godine pod sloganom Provježbaj mozak!, a glavna je svrha kampanje promidžba kulture učenja i obrazovanja. Svečano otvorenje održat će se u ponedjeljak 2. listopada u 11 sati u Pučkome otvorenom učilištu Koprivnica.

Tijekom kampanje održat će se događanja u svim županijama Hrvatske, a građani će moći posjećivati besplatne radionice, predavanja, okrugle stolove, koncerte i sl., a više obrazovnih ustanova otvorit će svoja vrata i omogućiti mogućim polaznicima da se upoznaju s mogućnostima obrazovanja koje one nude.U sklopu svečanoga otvorenja Tjedna sedmi put zaredom dodijelit će se nagrade Maslačak znanja za postignuća u učenju odraslih osoba. Ovogodišnji su dobitnici nagrade Klaudija  Gatarić, Gordan Radić i Sonja Šimatić. Promicatelji su ovogodišnje kampanje Ivica Kostelić, Gordan Kožulj, Blaženka Leib i Maša Vidić.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u sklopu nacionalne obrazovne kampanje 11. tjedan cjeloživotnoga učenja, prvi će put dodijeliti Priznanje za doprinos razvoju obrazovanja odraslih kojim se želi istaknuti, promicati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se ovim područjem aktivno više od četrdeset godina, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini. Ovogodišnji su dobitnici Priznanja dr. sc. Nikola Pastuović, prof. emeritus iz Zagreba, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih, te Ljudevit Šimunović, prof. iz Zagreba, i Josip Nakić Alfirević, prof. iz Koprivnice, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.

Tjedan cjeloživotnoga učenja primjer je izvrsne suradnje i suradništva među ustanovama javnoga, civilnoga i gospodarskoga sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a obilježit će se širom Republike Hrvatske.

Više pojedinosti o Tjednu cjeloživotnoga učenja 2017.

Izvor naslovne fotografije.

The post 11. tjedan cjeloživotnoga učenja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj Ministarstva kulture Republike Hrvatske za dodjelu potpora programima koje potiču razvoj publike u kulturi

Wed, 09/27/2017 - 08:47

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je 18. rujna 2017. godine poziv za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu.

Predloženi programi mogu se odnositi na sva područja kulture i umjetnosti, odnosno na izvedbene i vizualne umjetnosti, film, kulturnu baštinu te programe međunarodne kulturne suradnje. Na natječaj se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi na području Republike Hrvatske najmanje dvije godine.

Rok je za prijavu dodjela potpora od 18. rujna do 20. listopada 2017. godine.

Više pojedinosti o Pozivu.

The post Natječaj Ministarstva kulture Republike Hrvatske za dodjelu potpora programima koje potiču razvoj publike u kulturi appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Gotovo 400 tisuća slika umjetničkih djela Muzeja umjetnosti Metropolitan digitalizirano i dostupno za uporabu

Wed, 09/27/2017 - 08:38

Muzej umjetnosti Metropolitan (MET) digitalizirao je te učinio javno dostupnim gotovo 400 000 slika umjetničkih djela iz svojih zbiraka. Djelima je dodijeljena licencija Creative Commons Zero (CC0) kojom je dopuštena uporaba, dijeljenje te mijenjanje umjetničkoga djela bez ograničenja.

Digitalizacija muzejske građe dio je nove politike Open Access Muzeja umjetnosti Metropolitan kojom se želi povećati pristup i vidljivost muzejskih zbiraka te poboljšati usluge u digitalnome dobu.
Uz digitalizaciju umjetničkih djela, Muzej je također osigurao pristup metapodatcima digitaliziranih djela, među kojima su naziv djela, autor, nadnevak, kultura, medij te dimenzije djela.

Digitalizirana građa Muzeja umjetnosti Metropolitan dostupna je na mrežnoj stranici Muzeja.

The post Gotovo 400 tisuća slika umjetničkih djela Muzeja umjetnosti Metropolitan digitalizirano i dostupno za uporabu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“

Tue, 09/26/2017 - 13:54

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak raspisala je natječaj za novu književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“ koja će se dodjeljivati za neobjavljene zbirke pjesama u prozi.

Nagrada se dodjeljuje radi poticanja književnoga stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrjednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi. Na natječaj se šalju rukopisi neobjavljene zbirke pjesama u prozi, a mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom.

Natječaj je otvoren od 25. rujna do 27. listopada 2017. godine, a Prosudbeno će povjerenstvo do 30. studenoga 2017. donijeti odluku o pobjedniku.

Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenoga rukopisa i novčanoga iznosa od tri tisuće kuna.

Dodjela književne nagrade bit će upriličena na svečanosti 8. prosinca 2017. godine, u povodu rođenja ugledne sisačke pjesnikinje, esejistice i književne teoretičarke Tee Benčić Rimay.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljena pjesnička zbirka „Paralaksa“

Tue, 09/26/2017 - 10:14

U prostoru Zavoda za umjetnički i znanstveni rad HAZU-a u Splitu u ponedjeljak 25. listopada 2017. godine predstavljena je pjesnička zbirka Paralaksa Ivane Čagalj, dobitnice Nagrade Anđelko Novaković za 2016. godinu. Zbirka je otisnuta u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Književnoga krug Split.

Predstavljanje zbirke dio je programa Dvadeset i devete knjige Mediterana. O pjesništvu Ivane Čagalj govorili su Bratislav Lučin iz Književnoga kruga Split te Dobrila Zvonarek, urednica izdanja. Stihove Ivane Čagalj umjetnički je interpretirao glumac, kazališni redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić, ravnatelj Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu.

Ivana Čagalj rođena je 12. prosinca 1987. godine. Osnovnu školu završila je u Zagvozdu, a Prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Imotskome. U Splitu je diplomirala anglistiku (prevoditeljski smjer) i kroatistiku (profesorski smjer) te se počela baviti prevođenjem, kao i lekturom tekstova za Književni krug Split i Školski vjesnik. Bila je glavna urednica dvaju brojeva studentskoga časopisa za književnost i kulturu The Split Mind, što joj je odškrinulo vrata hrvatske književne scene i ponukalo je na kreativno pisanje. U slobodno vrijeme svira u limenoj glazbi, a osim druženja s notama, drago joj je i druženje s riječima te, dakako, s djecom. Od školske godine 2013./2014. radi u kantonu Ticino na nastavnim mjestima: Bellinzona, Biasca, Lugano – Massagno i Ascona.

Više pojedinosti o pjesničkoj zbirci Paralaksa Ivane Čagalj možete pročitati u članku na Blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Predstavljena pjesnička zbirka „Paralaksa“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba „Miranda – holokaust Roma“ nastavlja svoje putovanje Hrvatskom

Mon, 09/25/2017 - 10:20

U sinagogi u Varaždinu u srijedu 27. rujna 2017. godine u 17 sati bit će otvorena izložba Miranda – holokaust Roma. Izložbu će otvoriti autor Veijo Baltzar, predsjednik finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM, a otvorenje će uveličati i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik.

Međunarodna putujuća izložba Miranda – holokaust Roma započela je 29. lipnja 2017. godine, i to svečanim otvorenjem u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izložba je privukla veliku pozornost javnosti, a u prostoru Knjižnice mogla se pogledati do 31. kolovoza.

Izložba Miranda – holokaust Roma dio je međunarodnoga projekta Kroz Mirandine oči. Svrha je projekta potaknuti međukulturalni dijalog te na primjeru holokausta Roma obnoviti podučavanje o europskoj povijesti. Miranda predstavlja Anu Frank Roma, a izložba je postavljena na nov i inovativan način te kroz umjetnost predstavlja strahote holokausta, ali i bogatu kulturu i doprinos romske zajednice. Uz to, riječ je i o prvoj izložbi o holokaustu Roma, čiji su autori Romi. Tijekom trajanja projekta izložba će biti postavljena osim u Hrvatskoj, i u velikome broju država Europe, i to Finskoj, Estoniji, Latviji, Albaniji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Islandu, Mađarskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Švedskoj, Ukrajini, Velikoj Britaniji, kao i u Argentini, Rusiji i Indiji.

Izložba će svoj vrhunac doživjeti u proljeće 2018. godine kada će biti postavljena u Europskome parlamentu u Bruxellesu.

Izložba Miranda – holokaust Roma bit će otvorena do 8. listopada 2017. godine, a posjetitelji će je moći razgledati svaki dan od 10 do 13 te od 17 do 20 sati.

The post Izložba „Miranda – holokaust Roma“ nastavlja svoje putovanje Hrvatskom appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Zbogom, kućo bijela…“ – uz obljetnicu smrti Viktora Vide

Mon, 09/25/2017 - 08:58

Zbogom, kućo bijela,
pravilna kocko na moru.
Galeb te spaja s modrinom,
a bor ti kruni krov.

Zbogom, kućo bijela,
s vijencem od dunja na tavanu
i žitom u podrumu.
Mala tvrđavo sreće,
mir s tobom!

Zora je zračila tvoje sobe
a zvijezde se rojile noću
u krčagu vode na stolu.
U tebe su ulazili prosci
sa zastavom i jabukom.

Iz tebe su izlazili mrtvi djedovi
nošeni s glavom prema moru.

Podne rasipa iskre dragulja.
Modri bljesak.

Evo, sunčan trak pada
u sobu, kroz kapke,
i traži bosa dječaka,
što se skutrio u kutu.

(Zbogom, kućo bijela)

U namjeri da oživimo sjećanja na zaboravljene hrvatske pjesnike, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Viktora Vide.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i od jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homegeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

Izvor naslovne fotografije.

The post „Zbogom, kućo bijela…“ – uz obljetnicu smrti Viktora Vide appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Polaznici XX. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK

Fri, 09/22/2017 - 11:33

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 21. rujna 2017. godine posjetili su polaznici jubilarnoga, XX. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić”.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga i druge državne dužnosnike za najviše vojne i civilno-vojne dužnosti. Svrha je polaznike osposobiti za donošenje strateških odluka u području obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U sklopu nastavnoga programa svaki naraštaj Ratne škole već tradicionalno posjećuje NSK i druge ustanove.

Tijekom posjeta Knjižnici, polaznici Ratne škole razgledali su Informacijski centar, Zbirku rukopisa i starih knjiga, Zbirku službenih publikacija, Čitaonicu sa slobodnim pristupom građi i Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu, dok im je u Elektroničkoj učionici održano predavanje o izvorima znanstvenih informacija.

Na kraju posjeta, polaznicima Ratne škole uručene su i članske iskaznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

 

The post Polaznici XX. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice 3. listopada 2017.

Fri, 09/22/2017 - 10:48

U utorak 3. listopada 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 18.30.

U srijedu 4. listopada 2017. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 3. listopada 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK

Thu, 09/21/2017 - 13:58

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavljuje oglas za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u trajanju od 12 mjeseci s punim radnim vremenom:

  • stručni suradnik određene struke – 2 izvršitelja
  • diplomirani knjižničar – 4 izvršitelja
  • knjižničar – 2 izvršitelja
  • pomoćni knjižničar – 2 izvršitelja.

Oglas je otvoren do 28. rujna 2017. godine.

Više pojedinosti o Oglasu za stručno osposobljavanje.

The post Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prijave za sudjelovanje na 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj su u tijeku

Thu, 09/21/2017 - 13:55

Prijave za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj još su uvijek u tijeku. Podsjećamo, tema ovogodišnjega Savjetovanja bit će Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti, a održat će se od 11. do 13. listopada 2017. godine u Crikvenici, u hotelu Omorika.

Prijavnica za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj dostupna je na mrežnoj stranici 11. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, a na njoj se mogu saznati i druge pojedinosti vezane uz temu, smještaj i dr.

Kotizacija od 16. rujna do 3. listopada 2017. godine iznosi 500,00 kuna, a do 15. rujna iznosila je 300,00 kuna. Uključuje sudjelovanje na Skupu, radne materijale za Savjetovanje, piće dobrodošlice 11. listopada 2017., osvježenja u stankama te svečanu večeru 12. listopada 2017. godine. Redoviti studenti i studentice knjižničarstva, kao i osobe u pratnji, ne plaćaju kotizaciju.

Organizator je ovogodišnjega Savjetovanja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, suorganizatori su Hrvatsko knjižničarsko društvo i Gradska knjižnica Crikvenica, dok su partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani te Savez knjižničarskih društava Slovenije.

The post Prijave za sudjelovanje na 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj su u tijeku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa

Thu, 09/21/2017 - 13:52

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

objavljuje

O G L A S

za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

u trajanju od 12 mjeseci s punim radnim vremenom

1. STRUČNI SURADNIK ODREĐENE STRUKE
– 2 izvršitelja
Uvjeti: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja humanističke znanosti – grana klasična filologija i povijest umjetnosti.

2. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR
– 4 izvršitelja
Uvjeti: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

3. KNJIŽNIČAR
– 2 izvršitelja
Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva ili  VŠS, uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti.

4. POMOĆNI KNJIŽNIČAR
– 2 izvršitelja
Uvjeti: SSS, završena četverogodišnja srednja škola.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na Oglas se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci
  • dokaz (potvrdu) Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da se kandidat vodi u evidenciji nezaposlenih osoba (ne stariju od mjesec dana)
  • potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnosno ispis elektroničkog zapisa podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg će biti vidljiva razina stručne spreme na koju je kandidat bio prijavljen u stažu osiguranja (ne stariju od mjesec dana).

Prijavu na Oglas s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Oglas za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (navesti točku oglasa za koju se prijavljuje) od 20. 9. 2017.”

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Priložena dokumentacija se ne vraća.

Oglas je otvoren od 20. do 28. rujna 2017. godine.

 

The post Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Hrvatskomu Andersenu

Thu, 09/21/2017 - 07:27

… Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina, negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina!
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Zanjiše se čitava šuma, provali se zemlja, propade u zemlju ogromni dub sa dvorovima i sa selom srebrom ograđenim, nestade Stribora i Domaćih, — ciknu snaha iza duba, pretvori se u guju — uteče u rupu — a majka i sin nađoše se nasred šume sami, jedno uz drugo.
Pade sin pred majku na koljena, ljubi joj skute i rukave, a onda je podiže na svoje ruke i nosi kući, kuda sretno do zore stigoše…

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo kako postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih, s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, koja je preminula na današnji dan, 21. rujna 1938. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, dva ju je puta (1931. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Na taj je način oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Preminula je 21. rujna 1938. godine, no njezina riječ živi i danas.

 

 

 

The post Hrvatskomu Andersenu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Wed, 09/20/2017 - 15:50

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 20. rujna 2017. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gost tribine bio je književnik, urednik, nakladnik i prevoditelj Nikola Đuretić, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini je Nikola Đuretić govorio o šezdesetim i početku sedamdesetih godina kada je Zagreb bio mjesto sklono umjetnosti, što se nakon Hrvatskoga proljeća sasvim promijenilo. Tada je bio urednik Prologa, a u Zagrebu su, prema njegovim riječima, gostovali kazališni ansambli iz svijeta. Ubrzo nakon sloma Hrvatskoga proljeća počele su se u Hrvatskoj događati mračne stvari, više nije bilo toliko mjesta za umjetnost i umjetnike, a tada mu je i ponuđen posao na BBC-ju. Prihvatio je posao i otišao živjeti u London.

Tijekom boravka u progonstvu, u kojem je proveo više od dva desetljeća, jedan je od utemeljitelja londonskoga ogranka Matice hrvatske te glavni pokretač BBC-jevih emisija na hrvatskome jeziku. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Nakon završetka rata vratio se u Hrvatsku, gdje je nastavio raditi kao pisac, prevoditelj i nakladnik. Autor je više od dvadeset pet knjiga te nakladnik više od stotinu knjiga. Za njih je dobio više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devidé, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Više pojedinosti o autoru.

 

The post Održana dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje pjesničke zbirke „Paralaksa“ Ivane Čagalj

Wed, 09/20/2017 - 13:34

U prostoru Zavoda za umjetnički i znanstveni rad HAZU-a u Splitu u ponedjeljak 25. listopada 2017. godine u 19.30 bit će predstavljena pjesnička zbirka Paralaksa Ivane Čagalj, dobitnice Nagrade Anđelko Novaković za 2016. godinu, koju Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljuje s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih. Predstavljanje zbirke dio je programa Dvadeset i devete knjige Mediterana, a o njoj će govoriti Tonko Maroević, Bratislav Lučin i Dobrila Zvonarek. Stihove Ivane Čagalj umjetnički će interpretirati Trpimir Jurkić.

Zbirka Paralaksa treća je knjiga u Biblioteci Anđelko Novaković, nazvanoj prema hrvatskome književniku, esejistu i književnome kritičaru, dugogodišnjem dopredsjedniku Društva hrvatskih književnika i djelatniku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nakladnici su izdanja Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Književni krug Split.

Naslovnicu Zbirke krasi detalj grafike Bog spava u orguljama akademske grafičarke Zdenke Pozaić, nazvane prema jednoj od pjesama zbirke.

U obrazloženju za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković za 2016. godinu Davor Šalat, književnik i član Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu Nagrade, ustvrdio je sljedeće:

„To je, napokon, egzemplarni postmodernistički rukopis koji je svjestan konvencionalne naravi jezika i književnosti, stilski i diskurzivno eklektičan i heterogen, naglašene figurativnosti, ali i kolokvijalne ‘sirovosti’, rukopis u kojemu pjesmovna svijest i lirski subjekt svagda nanovo preispituju svoju (de)konstruiranost, ali i pronalaze suvremenu poetičnost, jasno razlikovnu u odnosu na prethodne pjesničke generacije.“

The post Predstavljanje pjesničke zbirke „Paralaksa“ Ivane Čagalj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Wed, 09/20/2017 - 09:43

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages