Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 7 min ago

U spomen na pisca našega djetinjstva

Fri, 07/21/2017 - 09:30

Bila jednom
 jedna plava.
 Plava kao trava,
 plava kao krava,
 plava kao griva lava.
 Plava kao vrabac
 plava kao žabac
 plava kao stol što spava.
 Plava, plava
 plava poput mrava,
 plava kao tava,
 plava kao crna kava.
 Plava kao cvrčak,
 plava kao hrčak,
 plava kao mutna Sava...

(Bila jednom jedna plava)

Bila jednom jedna plava, Šarabara, Prsluk pucam, Zapisi odrasloga limača, djela su uz koja smo odrastali. Zato uzmite knjigu u ruke i oživite sjećanja na Paju Kanižaja, kao i na nesputani svijet dječje igre.

Hrvatski književnik Pavao Pajo Kanižaj rođen je 22. srpnja 1939. godine u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Nakon završene mature budući književnik odlazi iz Koprivnice u Zagreb.
U Zagrebu je diplomirao na Filozofskome fakultetu, a poslije je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa Paradoks i Žalac. Uređivao je i humorističku rubriku u Studenskome listu, Vjesniku, Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne i humoristične emisije za djecu. Za književni rad nagrađen je književnim nagradama, uključujući nagrade za dječju književnost Ivana Brlić Mažuranić i Grigor Vitez te za humoristično-satiričko stvaralaštvo Zlatno Kerempuhovo pero i Zlatna sirena. Osvojio je prvu nagradu na Međunarodnome festivalu humora u Italiji i nagradu za haiku u Japanu. Grad Koprivnica dodijelio mu je nagradu za životno djelo.

Osim toga, podario je hrvatskoj mladeži i odraslima niz knjiga romana, slikovnica, kazališnih komada, televizijskih emisija, crtanih filmova i dr.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Paje Kanižaja.

Pisac našega djetinjstva Pajo Kanižaj preminuo je 4. studenoga 2015. godine.

Zahvaljujući limačima, imam veliku povlasticu da sam mlađi od svoje osobne iskaznice. To i djeca vrlo često osjete kad se s njima sretnem. Tako su mi jednom prije podosta godina počela govoriti Pajo i tikati me, na što je direktorica zarežala: „Nije on za tebe Pajo, već drug Kanižaj“, a ja sam joj vratio: ‘Djeco, za vas sam ja i dalje Pajo, a za vas, drugarice, gospodin Kanižaj…’“

(Pajo Kanižaj)

 

The post U spomen na pisca našega djetinjstva appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Europa korak do reforme zakona o autorskome pravu: Za obrazovanje i širenje znanja?

Thu, 07/20/2017 - 09:34

U sklopu niza aktivnosti Europskoga parlamenta koje se odvijaju kao dio postupka uvođenja izmjena u zakonske odredbe o autorskim pravima, predstavnici europskoga udruženja COMMUNIA 21. lipnja 2017. godine Parlamentu su predstavili rezultate svoje višemjesečne kampanje, kojoj se radi važnosti dovođenja u sklad ovih izmjena s potrebama obrazovanja u 21. stoljeću pridružila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Stavove europske knjižničarske zajednice o tome pitanju ovom prigodom, kao predstavnica i knjižničarskoga sektora, iznijela je Maria Rehbinder, članica Radne skupine za autorska prava Saveza europskih znanstvenih knjižnica (Ligue des Bibliothèques Européennes de Recherche, LIBER).

Kampanja udruženja COMMUNIA pokrenuta je u ožujku 2017. godine kao svojevrstan odgovor na prijedlog Europske komisije upućen Europskomu parlamentu u svrhu izmjene postojećih zakonskih odredaba u području autorskih prava, s obzirom na to da usvajanjem toga prijedloga bez nužnih izmjena ne bi bilo omogućeno otklanjanje postojećih prepreka koje značajno ograničavaju tijek suvremenoga obrazovanja, a čija dinamika neprestano raste uslijed napretka digitalnih tehnologija te sve češće i intenzivnije međunarodne suradnje obrazovnih ustanova.

Kao središnja poruka predstavljanja u Bruxellesu izdvojena je upravo potreba da se uvidi kako su zakonske odredbe o autorskim pravima ključne za nesmetano odvijanje suvremenih obrazovnih procesa. S tom potrebom u vidu, te naglašavajući kako su obrazovni djelatnici gotovo sasvim izostavljeni iz procesa odlučivanja o zakonskim propisima u području autorskih prava, govornici su tijekom svojih izlaganja iznijeli brojna iskustva obrazovnih djelatnika na svim razinama i u svim područjima obrazovanja, zorno prikazavši na koje sve načine trenutačne zakonske odredbe o autorskim pravima djeluju kao prepreka obrazovanju, pa tako posredno i širenju znanja. Nastavnici i profesori diljem Europe svakodnevno se susreću sa situacijama u kojima su zbog mogućnosti kršenja autorskih prava prisiljeni uskratiti učenicima i studentima vrijedne sadržaje i informacije ili ih učiniti dostupnima, uz neizbježnu povredu trenutačno vrijedećih zakonskih propisa o autorskim pravima. Čak i u nordijskim zemljama, o čijim je iskustvima govorila gđa Rehbinder i gdje se već dulje vrijeme u obrazovanju primjenjuje poprilično učinkovit model takozvanih proširenih kolektivnih licencija (extended collective licensing – ECL), postojećom praksom, koja omogućuje pristup obrazovnim materijalima isključivo polaznicima određenoga obrazovnog programa te nalaže njihovo potpuno uklanjanje po završetku tog programa, znatno je ograničeno korištenje nastavnih materijala.

Dodatno ukazujući i na problem plaćanja za korištenje autorskih djela nakladnicima i pravnim osobama koje nisu nužno nositelji prava za konkretna djela koja sveučilišni i ostali nastavnici koriste u izradbi svojih nastavnih materijala, ali primaju sredstva na temelju svojega članstva u društvu koje „paušalno“ djeluje kao predstavničko tijelo za nositelje autorskih prava, gđa Rehbinder u ime tisuća nastavnika, znanstvenika, knjižnica i obrazovnih ustanova zatražila je da se nadolazećim zakonskim izmjenama osigura izuzeće od neopravdano ograničavajuće primjene zakonskih odredaba o autorskim pravima za sve obrazovne aktivnosti – kako one koje se korištenjem digitalnih tehnologija fizički provode u svim ustanovama s obrazovnom ulogom, tako i one koje se provode u online okruženju, čime su uključene i one koje se odvijaju na temelju međunarodne suradnje. Ovaj zahtjev za potpunim izuzećem svih javnih ustanova i s njima povezanih fizičkih osoba koje djeluju kao nositelji obrazovnih procesa od primjene neopravdano ograničavajućih zakonskih odredaba o autorskim pravima, ujedno je i najvažniji zahtjev svih ostalih govornika na predstavljanju, uključujući i predstavnike udruženja COMMUNIA koji neprekidno upozoravaju kako bi davanje prednosti licencijama ustanove s obrazovnom ulogom ostavilo pred možda još i složenijim labirintom koji su već prisiljene prolaziti po pitanju autorskih prava. Samo takvim sveobuhvatnim izuzećem može se omogućiti nesmetan tijek obrazovnih procesa u dinamičnome suvremenom okruženju utemeljenomu na naprednim, i što je još važnije inkluzivnim, digitalnim tehnologijama, te na taj način osigurati širenje znanja kao temelj daljnjega društvenog, gospodarskog, tehnološkog, znanstvenog i kulturnoga napretka Europe.

COMMUNIA, čiji predstavnici najavljuju daljnje aktivnosti u sklopu inicijative kojom zagovaraju proširenje obuhvata javnoga dobra u digitalnome okruženju, svojim nedavnim izravnim priključivanjem kampanji potpore kolumbijskomu postdiplomantu Diegu Gómezu, koji je već tri godine pod kaznenom optužbom za kršenje autorskih prava radi dijeljenja tuđega magistarskog rada na platformi Scribd za potrebe znanstvenoga istraživanja te uz navođenje autora, podsjeća nas kako je problem prilagodbe zakonskih odredaba o autorskim pravima potrebama digitalnoga okruženja uistinu globalno pitanje. Činjenica da se Gómez, i nakon što je u lipnju oslobođen ove optužbe, temeljem žalbe tužitelja nanovo suočava s prijetnjom zatvorske kazne u trajanju do osam godina, što je rigoroznije čak i od zatvorske kazne za trgovanje ljudima predviđene kolumbijskim zakonima, dovoljno govori koliko je potrebno pažljivo preispitati i na odgovarajući način prilagoditi zakonske propise o autorskim pravima. Nadajmo se da će zastupnici Europskoga parlamenta na temelju predočenih im podataka uvidjeti tu potrebu i svojim nadolazećim glasovanjem osigurati odgovarajuće zakonske izmjene u području autorskih prava te uspostaviti model koji će biti primjenjiv i na globalnoj razini.

(Autor fotografija: Sebastiaan ter Burg. Izvor: https://www.flickr.com/photos/ter-burg/sets/72157682279450322/with/35282935212/.)

The post Europa korak do reforme zakona o autorskome pravu: Za obrazovanje i širenje znanja? appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2018. godini

Mon, 07/17/2017 - 09:00

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2018. godini. Ponude na ovaj javni poziv mogu se podnositi do 6. rujna 2017 godine.

Ministarstvo kulture dodjeljivat će potpore autorima za:

– književno-umjetnički rad
– prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća.

Potpora se neće dodjeljivati autorima za publicistička i stručna djela te za pripremu znanstvenih radova.

Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imaju fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske.

Dodjeljivat će se sljedeće potpore:

– godišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 84.000,00 kn
– polugodišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 42.000,00 kn
– tromjesečne potpore u iznosu od 21.000,00 kn.

Potpore će se isplaćivati autorima u mjesečnim obrocima od 7.000,00 kn. Autori se nemaju pravo prijaviti na Javni poziv za poticanje književnoga stvaralaštva prije nego što  bude objavljena knjiga za koju su zadnji put koristili ovu potporu, ako je Ministarstvo kulture nakladniku već odobrilo potporu za izdavanje prijavljenog naslova ili ako se nakladnik prijavljuje za potporu izdavanju u istoj godini.

Pojedinosti o Javnom pozivu.

The post Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2018. godini appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Hrvatska Hrvatom!“ – u spomen na Augusta Harambašića

Fri, 07/14/2017 - 09:10

Prenimo se, braćo mila,
Hrvatska nas vila zove,
Predivno je udesila
Skladne gusle javorove,
Pa nam uz nju pjesmu poje
Snagom dosad nepoznatom:
Neka bude svakom svoje,
Hrvatska Hrvatom! (…)

(Hrvatska Hrvatom)

Mnogo je lijepih domoljubnih stihova ispisano stoljećima. Stihovima pjesme Hrvatska Hrvatom prisjećamo se nekih od njih, kao i svojedobno najpopularnijega rodoljubnog pjesnika Augusta Harambašića.

Pola stoljeća Harambašićeva života ispunjavaju uglavnom tužni događaji, nesporazumi s okolinom, ljubavne patnje i razočaranja, političke trzavice, uhićenja i suđenja, borba za egzistenciju, bolesti i sl. Toliko se toga splelo oko ovoga darovitog pjesnika koji je romantičarski poimao život i literaturu, ne uspjevši se othrvati kolopletu vremena prema kojem nije znao načiniti odmak ni pronaći građansku ni ljudsku ravnotežu. Bio je na određen način tragičan junak hrvatske političke i književne zbilje u sutonu 19. stoljeća i njegovih ideala poistovjećenja umjetnika i javnoga djelatnika.

Hrvatski pisac, pjesnik, publicist, političar, odvjetnik i prevoditelj August Harambašić rođen je 14. srpnja 1861. godine u Donjem Miholjcu. S nepunih 20 godina postao je najpopularniji hrvatski pjesnik druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od četiriju najpoznatijih hrvatskih pjesnika toga doba, uz Šenou, Kovačića i Kranjčevića.
Kao gimnazijalac u Požegi susreće prvu veliku ljubav svojega života, dvanaestogodišnju djevojčicu Tugomilu, sestru svojih prijatelja Vatroslava i Dobroslava Brlića.
Ta strastvena, ali platonska dječačka ljubav probudila je pjesnički talent i tako nastaju prve ljubavne pjesme.
Nažalost, ubrzo dolazi do tragičnoga kraja. Već u ljeto iste godine 1877. kada su se dvoje mladih ugledali u gimnazijskoj kapelici i zaljubili, Tugomila umire od upale mozga, a August svoje stihove počinje objavljivati u omladinskome listu Smilje. Bio je tada učenik 5. razreda gimnazije. Sedmi i osmi razred gimnazije završava u Osijeku, gdje je maturirao 1879. godine.
Harambašić je već kao gimnazijalac oduševljeno prihvatio nacionalni i politički program Stranke prava. U osmome razredu gimnazije uređuje osječki učenički politički časopis Hrvat, surađuje u zagrebačkome Viencu i postaje stalnim dopisnikom sušačke Slobode, koja tada izlazi pod pokroviteljstvom Ante Starčevića.
Pravni fakultet pohađa u Zagrebu, no zbog demonstracija dobiva izgon sa Sveučilišta te zbog toga odlazi u Sušak gdje radi na svojem stranačkom časopisu.
Godine 1883. vraća se u Zagreb te iste godine piše zbirke pjesama Ružmarinke i Slobodarke.
Od 1884. do 1885. godine služi kao jednogodišnji dobrovoljac u austrijskoj vojsci. Godine 1886. objavljuje zbirku Bugarske pjesme, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pravne znanosti završava 1892. godine te je promoviran u doktora prava.

Njegove pjesme govore uglavnom o ljubavi prema domovini i ženi. Ekstremnim i buntovnim domoljubnim pjesmama poticao je nacionalne težnje svojih suvremenika. Nacionalnu energiju tražio je i nalazio u slavnoj hrvatskoj prošlosti, a motiv je samo jedan – nacionalna sloboda i spas domovine.
Stihove je bilježio kako su mu iz srca izvirali, ne mareći puno o formi i stilu, a često je njima neuvijeno izražavao pravaški program. U nekim pjesmama Harambašić poziva na oružje kojim se treba suprotstaviti općoj apatiji, priziva slavne uzore iz prošlosti, prije svih bana Petra Zrinskoga u pjesmi Mučenici. Napisao je i nekoliko zbiraka pjesama i priča za djecu, kao što su Mali raj, Smilje i kovilje, Zlatna knjiga za djecu, te libreta koja je uglazbio I. Zajc – Zlatka, Kraljev hir i Armida. Pisao je i satiru, feljtone, libreta te književne i kazališne kritike. Prevodio je s bugarskoga, češkoga, poljskoga, ruskoga, francuskoga, talijanskoga i njemačkoga.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Slobodarke iz 1883. godine.

Hrvatski pjesnik i pravaški političar August Harambašić, čiji su vatreni domoljubni stihovi oduševljavali čitavu hrvatsku naciju, doživljava potpuni slom svojih mladenačkih ideala i pomračenje uma te umire sam i zaboravljen u duševnoj bolnici u Stenjevcu 16. srpnja 1911. godine.

Kad laž ima lijepo ruho,
A istina ružno,
Tad laž svuda dobro prođe,
A istina tužno.

(Pjesma Trnu)

The post „Hrvatska Hrvatom!“ – u spomen na Augusta Harambašića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Obljetnica objavljivanja prve novinske vijesti na hrvatskome jeziku

Wed, 07/12/2017 - 08:52

Prve novine na hrvatskome jeziku, Kraljski Dalmatin – Il Regio Dalmatina, objavljene su 12. srpnja 1806. godine. Te hrvatsko-talijanske upravno-političke tjedne novine, službene novine francuske uprave u Dalmaciji, izlazile su u Zadru, svake subote od 1806. do 1810. godine, a bile su jedna od prijelomnica u povijesti hrvatskoga jezika. Tekst na talijanskome i hrvatskome jeziku bio je složen dvostupačno. Uređivali su ga B. Benincasa, I. Kreljanović i N. Budrović, a za hrvatske prijevode zaslužni su franjevac Paško Jukić i dominikanac Nikola Dominik Budrović.

U povijesti hrvatskoga novinstva Kraljski Dalmatin ostaje zapamćen i po tome što je na njegovim stranicama objavljena prva novinska vijest na hrvatskome jeziku, prva novinska recenzija jedne knjige, a novinarsku djelatnost na svojem jeziku ostavio je prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović.

S razdobljem Napoleonove vlasti početkom XIX. st. u hrvatske krajeve dolaze slobodoumne građanske i nacionalne ideje te s time u svezi pomaci u uporabi hrvatskoga jezika. Zahvaljujući podatku što je izlazio i na hrvatskome, Kraljski Dalmatin bio je čitan u većinskome hrvatskom pučanstvu u pokrajini te se njegovo izlaženje može smatrati početkom hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji.

U Kraljskome Dalmatinu bili su zastupljeni članci s temama iz brojnih područja, uključujući demografiju, gospodarstvo, politiku, pravo, zakonodavstvo, povijesne znanosti, religiju, kulturnu povijest, odgoj i naobrazbu, zdravstvo, socijalnu skrb, vojne znanosti, obrtništvo, poljodjelstvo, šumarstvo, promet, trgovinu itd. te se s pravom može zaključiti da je prosvjetiteljska vrijednost novina u jadranskoj Hrvatskoj početkom XIX. st. iznimno velika.

Godine 2006., u povodu 200. obljetnice Kraljskoga Dalmatina, započet je projekt petosveščanoga izdanja pretiska Kraljskoga Dalmatina u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Erasmus naklade i Sveučilišta u Zadru. Izlaskom zadnje knjige o Kraljskome Dalmatinu projekt je završen 2011. godine.

Pretiskom Kraljskoga Dalmatina prve hrvatske novine postale su pristupačne svakomu zainteresiranom čitatelju, čime je taj kulturološki podatak postao dio javne svijesti i znanja.

Komplet izvornika čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a svi digitalizirani brojevi novina dostupni su na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

The post Obljetnica objavljivanja prve novinske vijesti na hrvatskome jeziku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Najavljen Mjesec hrvatske knjige 2017.

Tue, 07/11/2017 - 08:52

Otvorenje Mjeseca hrvatske knjige 2017., manifestacije koja više od dva desetljeća uspješno promiče knjigu i čitanje kao društvenu vrijednost, održat će se 13. listopada u Crikvenici tijekom održavanja 11. savjetovanja za narodne knjižnice.

Mjesec hrvatske knjige ove je godine posvećen enciklopedistici. Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2017. bit će organiziran nacionalni kviz za poticanje čitanja pod nazivom Čitanje ne dolazi u pitanje, a čitat će se knjige Tihomira Horvata: Mali ratnik, Sanje Pilić: Pošalji mi poruku i Maje Brajko-Livaković: Milijunaši.

Bit će obilježen i dan posvećen cjelodnevnom čitanju i to 23. listopada. Toga dana čitati će se gdje god je moguće. Također će 11. studenoga biti svečano obilježen Dan hrvatskih knjižnica.

Prijave programa za sudjelovanje u Mjesecu hrvatske knjige 2017. počele su 1. srpnja, a završavaju 6. rujna 2017. godine. Programi se prijavljuju preko poveznice.

The post Najavljen Mjesec hrvatske knjige 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovana računalna oprema

Fri, 07/07/2017 - 09:31

Veleposlanstvo Republike Indije u Hrvatskoj darovalo je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu računalnu opremu. U četvrtak 6. srpnja 2017. godine glavnoj ravnateljici NSK dr. sc. Tatijani Petrić donaciju je uručio veleposlanik Republike Indije u Hrvatskoj Sandeep Kumar.

Darovana računalna oprema postavljena je u korisničke prostore Knjižnice. Donacija računalne opreme nastavak je dugogodišnje uspješne suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Veleposlanstva Republike Indije u Hrvatskoj.

The post Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovana računalna oprema appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 07/07/2017 - 09:30

Na temelju članka 25. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

 1. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR – REDAKTOR INTEGRIRANOG KNJIŽNIČNOG SUSTAVA U ODJELU INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

 – jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS, stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 3 godine radnog iskustva na poslovima diplomiranog knjižničara, znanje engleskog jezika.

    – Prednost poznavanje MARC formata

2. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU – U ODJELU ZAJEDNIČKI POSOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca (do povratka s rodiljskog/roditeljskog dopusta)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima , aktivno znanje engleskog jezika.

    – Prednost certifikat iz područja javne nabave

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o položenom stručnom ispitu za točku 1.
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 7. 7. 2017.”
Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svom statusu.

Za radno mjesto pod brojem 1. provest će se testiranje, poznavanje rada u MARC formatu, o čemu će kandidati biti pravovremeno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 07/07/2017 - 09:29

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 141/12.) te članka 26. Statuta

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

• Diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu Informacijske tehnologije
• Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Omogućen pristup Hrvatskomu UDK Online bez naknade za sve knjižnice u Hrvatskoj

Thu, 07/06/2017 - 11:28

Od 1. srpnja 2017. godine Hrvatski UDK Online dostupan je za korištenje bez plaćanja naknade za sve knjižnice, kao i za akademsku i znanstveno-istraživačku zajednicu u Hrvatskoj. Osim toga, usluga je dostupna u obrazovne svrhe odsjecima knjižničarstva pri fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Knjižnice se mogu registrirati s jednim korisničkim računom preko mrežno dostupnoga obrasca. Jedan korisnički račun ima neograničen broj pristupa.

Hrvatski UDK Online najopsežnije je izdanje Univerzalne decimalne klasifikacije objavljeno u rujnu 2015. godine. Riječ je o jedinstvenome pomagalu na hrvatskome jeziku koje sadrži cjelovitu standardnu inačicu UDK s više od 70 000 oznaka, proširenu s više od 11 000 otpisanih brojeva. Najvažnije je obilježje hrvatskoga mrežnog izdanja da je ono uvijek sukladno s aktualnom inačicom UDK standarda UDC Master Reference File (UDC MRF). Zbog velikoga opsega nazivlja, posebno u područjima znanosti i tehnologije, Hrvatski UDK Online vrijedan je izvor indeksnih izraza i pojmova koji može poslužiti u prevođenju ili sastavljanju različitih strukovnih rječnika.

Više pojedinosti o mrežnome izdanju Hrvatski UDK Online.

The post Omogućen pristup Hrvatskomu UDK Online bez naknade za sve knjižnice u Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Aretej ili povijest kao baba vračara – 'vječno vraćanje istog'“

Thu, 07/06/2017 - 09:33

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. srpnja 2017. godine otvorena je jednodnevna izložba Aretej ili povijest kao baba vračara – „vječno vraćanje istog“: iz fundusa NSK: Krležini rukopisi, pisma, dokumenti… Izložba je dio programa Festivala Miroslav Krleža, a predstavila je građu na kojoj se utemeljuje ovogodišnje, šesto izdanje Festivala.

Okupljenima se na početku svečanosti obratila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Goran Matović, utemeljitelj i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, koji je, između ostaloga, istaknuo otvorenost ustanova prema Festivalu i pohvalio suradnju u ostvarenju njegova programa.

Dr. sc. Lada Čale Feldman u svojem se izlaganju osvrnula na Krležinu dramu U agoniji te lik Laure Lembach u različitim kazališnim i filmskim interpretacijama. Dr. sc. Tomislav Brlek o ponovljivosti povijesti kao temi u Krležinim djelima govorio je na primjeru Balada Petrice Kerempuha, koje su od svojega objavljivanja 1936. godine do danas doživjele različita izdanja, scenska uprizorenja i vizualne obradbe. Istaknuo je i Krležinu povezanost s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu proučavajući upravo kajkavska djela iz njezina fonda, pripremao se za pisanje svojega najzahtjevnijeg pjesničkog teksta. Dr. sc. Ivan Kosić, koordinator Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, osvrnuo se na dosadašnju uspješnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Festivala Miroslav Krleža.

Posjetitelji ovoga događanja imali su prigodu vidjeti dio rukopisne ostavštine Miroslava Krleže, kao i dio tiskanih izdanja, među kojima su djela Aretej, Pan, Balade Petrice Kerempuha, Povratak Filipa Latinovicza, U agoniji, Zastave, Razgovori s Krležom autora Predraga Matvejevića te devet karikatura Miroslava Krleže autora Vanje Radauša iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Festival Miroslav Krleža svoje će šesto izdanje privesti kraju upravo predstavom Balade Petrice Kerempuha na Krležinu Gvozdu u petak 7. srpnja, pokazujući svoju aktualnost i danas, osam desetljeća poslije.

Program Festivala.

The post Otvorena izložba „Aretej ili povijest kao baba vračara – 'vječno vraćanje istog'“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

#PicThisEurope: Sudjelujte u nagradnoj igri Europeane, najveće europske digitalne knjižnice

Thu, 07/06/2017 - 09:07

Europeana, digitalna knjižnica, muzej i arhiv koji okuplja baštinu više od 2000 kulturnih ustanova Europe, 6. srpnja 2017. godine pokrenula je nagradnu igru #PicThisEurope, organiziranu kao nastavak aktivnosti vezanih uz digitalnu izložbu Picture this! Vintage postcards of Southeastern Europe. U svrhu daljnjega promicanja kulturne i prirodne baštine ovjekovječene na starim razglednicama iz zemalja jugoistočne Europe, Europeana poziva sve zainteresirane da do 31. kolovoza 2017. godine slanjem svojih fotografija prikažu kako primjeri iste te baštine izgledaju danas, uz mogućnost prikazivanja pobjedničkih fotografija u sklopu Europeanine mrežne stranice Zbirke Europeane, kao i osvajanja vrijednih nagrada.

Digitalna izložba Picture this! Vintage postcards of Southeastern Europe svojevrsna je kruna projekta Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani (Collections of the South and East Europe in Europeana – CSEEE), čiji je koordinator bila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i tijekom 2016. godine uspješno ga provela u suradnji s Europskom knjižnicom (The European Library – TEL). U taj projekt, kojemu je cilj bio osiguravanje veće dostupnosti digitalizirane građe europskih nacionalnih knjižnica čije zemlje nisu članice Europske unije, bile su uključene i nacionalne knjižnice Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Moldavije, Slovenije i Srbije. Izložba Picture this!, postavljena u ožujku 2017. radi predstavljanja rezultata ovoga projekta, koji je iznjedrio 19 novih digitalnih zbiraka na Europeaninu portalu, donosi zbirku od ukupno 24 stare razglednice, među kojima je kulturna i prirodna baština svake od uključenih zemalja zastupljena sa po tri razglednice.

Posjetite izložbu Picture this! i saznajte kojim je motivima predstavljena baština svake pojedine zemlje, jer – nikad ne znate gdje vas može odvesti ljeto. Za sve koji će obilaziti ili se naprosto naći u blizini hrvatskih kulturnih i prirodnih ljepota donosimo galeriju slika starih hrvatskih razglednica predstavljenih ovom izložbom koje ujedno prikazuju hrvatske motive zadane u sklopu nagradne igre #PicThisEurope. Prikazane stare razglednice čuvaju se u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a dostupne su i na portalu Digitalne zbirke NSK.

Više pojedinosti o uvjetima nagradne igre #PicThisEurope.

The post #PicThisEurope: Sudjelujte u nagradnoj igri Europeane, najveće europske digitalne knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe žive tvojim životom …“ – u spomen na Tina Ujevića

Wed, 07/05/2017 - 07:38

Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti
koji nepoznati od tebe žive tvojim životom.
I ono sve što ti bje, ču i što sni
gori u njima istim žarom, ljepotom i čistotom.

Ne gordi se! Tvoje misli nisu samo tvoje! One u drugima žive.
Mi smo svi prešli iste putove u mraku,
mi smo svi jednako lutali u znaku
traženja, i svima jednako se dive.

Sa svakim nešto dijeliš, i više vas ste isti.
I pamti da je tako od prastarih vremena.
I svi se ponavljamo, i veliki i čisti,
kao djeca što ne znaju još ni svojih imena …

(Pobratimstvo lica u svemiru)

Čitajući pjesmu Pobratimstvo lica u svemiru, prisjećamo se velikoga Tina Ujevića u povodu obljetnice njegova rođenja.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. godine u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 430 zapisa o njegovim djelima, a dio njegove književne ostavštine čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ujević je objavljivao i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

Blaženo jutro koje padaš
u svijetlom slapu u tu sobu,
već nema rane da mi zadaš,
počivam mrtav u svom grobu …

(Blaženo jutro)

 

 

The post „Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe žive tvojim životom …“ – u spomen na Tina Ujevića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 3. srpnja 2017.

Tue, 07/04/2017 - 12:25

Knjige su (…) cesta. One su odredište, i putovanje. One su dom.

The post Citat 3. srpnja 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Ljetno radno vrijeme

Tue, 07/04/2017 - 07:34

U razdoblju od 17. srpnja do 18. kolovoza 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Dana 14. i 15. kolovoza 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

Od 21. kolovoza 2017. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvoreno treće zagrebačko „More knjiga“

Tue, 07/04/2017 - 07:30

U želji da predstavi čitanje kao zabavnu aktivnost osobito spojivu s radostima ljeta te obogati ponudu kulturnih sadržaja tijekom ljetnih mjeseci, zagrebačka nakladnička kuća Lumen u najužem središtu Zagreba pripremila je i ove godine sve potrebno za uživanje u knjizi – na plaži.

More knjiga ove se godine održava treći put, i to od 3. do 9. srpnja, a novost je Facebook reading challenge, izazov kojim se, kao i cijelom manifestacijom, nastoji promicati čitanje i ljubav prema knjigama.

Više od 300 četvornih metara omiljenoga zagrebačkog trga, parka i šetališta Zrinjevac pretvoreno je u pješčanu plažu, na kojoj posjetitelji, u ljetnim ležaljkama, hladovini suncobrana i uz ugodnu glazbu, mogu besplatno uživati u dvjestotinjak poznatih naslova na hrvatskome i engleskome jeziku, i to svakoga dana od 10 sati do 23 sata. Pravomu ljetnom ugođaju pridonijet će i ponuda koktela naslovljenih uspješnicama kuće Lumen, kao i slastice poznate zagrebačke ugostiteljske scene.

Ovogodišnje je izdanje plaže u znaku džungle koja simbolizira divljinu i slobodu koju u svijetu mašte nude knjige.

Više pojedinosti o programu More knjiga.

The post Otvoreno treće zagrebačko „More knjiga“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena međunarodna putujuća izložba o holokaustu Roma

Fri, 06/30/2017 - 09:59

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak, 29. lipnja, otvorena je međunarodna putujuća izložba Miranda – holokaust Roma. Posjetitelji će ju moći razgledati do 31. kolovoza 2017. Izložba je djelo finskog umjetnika romskih korijena Veija Baltzara, a u Hrvatsku je dospjela putem suradnje finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Istaknula je kako je udruga DROM prikazala holokaust jedne i danas marginalizirane društvene skupine na inovativan i svake pozornosti vrijedan način te im je poželjela puno uspjeha u daljnjem tijeku projekta.

Okupljene su zatim pozdravili Timo Rajakangas, veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, mr. sc. Hrvoje Šlezak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora.

Nakon pozdravnih govora predavanje na temu Holokaust u bujicama multikulturalizma održao je Veijo Baltzar, koji je ujedno i predsjednik udruge DROM, a izložbu je potom otvorio Veljko Kajtazi, saborski zastupnik i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. Romskom ugođaju na svečanom su otvorenju doprinijeli glazbeni kvartet DUDA i finski ansambl Ludvig XIV.

Izložba je u Republici Hrvatskoj organizirana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a podršku njezinoj organizaciji pružili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Veleposlanstvo Republike Finske.

Prije otvorenja izložbe glavnu je ravnateljicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te delegaciju udruge DROM u Hrvatskome saboru primio saborski zastupnik Veljko Kajtazi te im predstavio rad svoga ureda na integraciji romske zajednice u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.

The post Otvorena međunarodna putujuća izložba o holokaustu Roma appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Počinje 6. festival Miroslav Krleža

Thu, 06/29/2017 - 09:41

Festival Miroslav Krleža održava se u Memorijalnome prostoru Miroslava i Bele Krleže i na drugim mjestima u Zagrebu od 1. do 7. srpnja 2017. godine. Ovogodišnji Festival, šesti po redu, posvećen je putovanju kroz vrijeme i prostor iscrtanom Aretejem i drugim Krležinim likovima, pod tematskim kompleksom Vječni apatridi – ljubav i politika.

Ovogodišnji Festival otvorit će beogradska predstava U agoniji redateljice Ane Đorđević, a ponovno će igrati Šest lica Ane Borongay, redateljice Natalije Manojlović, kao i prošle godine.

Posjetitelji Festivala imat će priliku premijerno gledati Krležina Areteja, koji su priredili Goran Matović, Morana Foretić i Luca Cortina te predstave Bobočka režisera Ivana Lea Leme i Doviđenja na ne-bu – Razgovori s Krležom redatelja Ivana Planinića. Zadnjeg dana Festivala bit će uprizorena glazbena predstava Balade Petrice Kerempuha, autorski rad Vene Mušinovića i glazbenog sastava Mokre gljive.

Ovogodišnji Festival se razlikuje od prijašnjih i po nagradama za najbolju glumačku izvedbu na Festivalu. Najbolji glumac osvojit će Krležin štap, a glumica Belinu ogrlicu, koje je kreirala akademska slikarica i dizajnerica nakita Diana Sokolić.

U popratnom programu Festivala bit će više događanja, među kojima su Razgovori u Krležinom vrtu u sklopu kojih će se govoriti o knjizi Avangarda Krležiana autora Predraga Brebanovića te o zborniku radova Povratak Miroslava Krleže urednika Tomislava Brleka. Bit će predstavljen zbornik studentskih radova Krležin EU/ropski furiosum.

U sklopu Festivala će biti objavljen reprint Krležina Pana u povodu stote obljetnice od prvog izdanja te će biti održane dvije izložbe, prva pod nazivom Krleža/Babić u Modernoj galeriji Josip Račić.

Druga izložba pod nazivom Aretej ili povijest kao baba vračara – vječno vraćanje istog: iz fundusa NSK: Krležini rukopisi, pisma, dokumenti… bit će otvorena u srijedu, 5. srpnja u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U sklopu izložbe moći će se vidjeti Krležini rukopisi i djela na kojima se zasniva ovogodišnji program Festivala. Među njima su Aretej, Pan, Balade Petrice Kerempuha, Povratak Filipa Latinovicza, U agoniji, Zastave, Razgovori s Krležom autora Predraga Matvejevića i druga djela.

Program festivala.

The post Počinje 6. festival Miroslav Krleža appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stubama do znanja

Wed, 06/28/2017 - 09:08

Stubište prema znanju (Staircase to Knowledge) inicijativa je sveučilišne knjižnice Sveučilišta Balamand u Libanonu da se stube koje vode do zgrade sveučilišne knjižnice pretvore u knjige. Stube u obliku knjiga predstavljaju bitna svjetska i arapska djela koja u većoj mjeri slijede kronološki redoslijed gledajući odozdo prema vrhu.

U stubište su ugrađena sljedeća djela:

– The Epic of Gilgamesh
– The Republic of Plato
– Diwān Abū al-Ṭayyib al-Mutanbbī
– Risālat al-ghufrān / Abī al-ʻAlāʼ al-Maʻarrī
– The Divine Comedy (Dante Alighieri)
– Muqaddimah-i Ibn Khaldūn
– The Prince and the Discourses (Niccolò Machiavelli)
– Discourse on Method (René Descartes)
– The Critique of Pure Reason (Immanuel Kant)
– Faust (Goethe)
– The Origin of Species (Charles Darwin)
– The Brothers Karamazov (Fyodor Dostoyevsky)
– Thus Spake Zarathustra (Friedrich Nietzsche)
– The Meaning of Relativity (Albert Einstein)
– The Prophet (Khalil Gebran)
– al-Ayyām / Ṭāhā Ḥusayn
– A Study of History (Arnold Toynbee)
– Cosmos (Carl Sagan)
– A Brief History of Time (Stephen Hawking)
– Les Désorientés (Amin Maalouf)
– The Road Ahead (Bill Gates).

The post Stubama do znanja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Zemlja me zove“ – uz 10. obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića

Tue, 06/27/2017 - 08:30

Zemlja me zove, zemlja me zove: moja mati.
Otvara mi srdačno vrata, crna i glomazna,
I čeka me da uđem u odaju njenu jednostavnu,
U odaju tihu i bez sunca.

 Majka me zove: – Dođi, lezi, usni!
Pokrit ću te lakim pokrivačem,
Pokrit ću te lišćem žutim, lišćem svenutim!

 Crvi zemlje, moje matere,
Dugo će se mnome naslađivati:
Bogata će biti gozba u lijesu mojemu!

Vezi mi, zemljo, vezi od trave mekani sag
I pokrij me njime umorna
Kad snivao budem izmeđ crvi.
Nada mnom će, u vjekove, drhtati zvijezda sumorna.

(Zemlja me zove)

Prije točno deset godina, 27. lipnja 2007. godine, naš Tadija napustio je ovozemaljski život … Otišao je tiho i dostojanstveno …

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 400 zapisa o njegovim djelima.

Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

The post „Zemlja me zove“ – uz 10. obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages