Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 15 hours 46 min ago

Sakrivena umjetnost na rubu knjige

Thu, 12/21/2017 - 09:06

Portal Twisted Sifter donosi članak o iznimnim likovnim djelima oslikanim na rubovima knjiga koja su odabrana iz digitalne zbirke Bostonske narodne knjižnice i američkoga sveučilišta Iowa.

Oslikavanje rubova knjiga stara je tehnika slikanja kojom slikar na rubovima listova savinute knjige oslikava različite motive te na kraju nanosi zlatni premaz na rub listova zatvorene knjige. Tako slika do nekoga trenutka ostaje sakrivena oku čitatelja.

Tehnika oslikavanja rubova knjiga, poznata kao obojeni rez, prvi se put pojavljuje u Europi u srednjem vijeku, dok vrhunac popularnosti doživljava sredinom 18. stoljeća, kada oslikavanje jednostavnih heraldičkih motiva zamjenjuju motivi krajolika, religijskih scena i portreta.

Najveća postignuća obojenoga reza ostvarena su u Engleskoj, zahvaljujući znamenitoj tiskari Edwards of Halifax koja počinje zapošljavati umjetnike s izričitom zadaćom oslikavanja rubova knjiga. Nažalost, tadašnja praksa nije uključivala potpisivanje slika, što je naknadno otežalo utvrđivanja vremena njihova nastanka, kao i identitet autora.

The post Sakrivena umjetnost na rubu knjige appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Obavijest o pristupu internetu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Wed, 12/20/2017 - 08:53

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obavješćuje sve korisnike o mogućnostima i načinima korištenja informatičko-tehnološke programske i sklopovske podrške te računalne mreže (žične i bežične) u prostoru Knjižnice koje je za sve korisnike u potpunosti besplatno. U Knjižnici su korisnicima dostupne: bežična mreža (SSID: NSK wireless), zaštićena bežična mreža Eduroam (SSID: eduroam) te bežična mreža ostvarena u suradnji s Microsoftom i CARNet-om (SSID: Microsoft WiFi@NSK) na trećem i četvrtome katu Knjižnice.

Sve informacije o korištenju mreža dostupne su na poveznicima Pristup internetu i Upute za korištenje Microsoft Wi-Fi@NSK mreže.

The post Obavijest o pristupu internetu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Objavljena „Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015.“

Tue, 12/19/2017 - 11:36

Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu objavila je u tiskanome obliku Bibliografiju radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015. autorica Zagorke Majstorović i Jelice Leščić. Recenzentice su Bibliografije prof. dr. sc. Jelka Petrak i doc. dr. sc. Tinka Katić.

Nakon predgovora, u kojem je opisan cilj, svrha, vremenski i sadržajni opseg, izvori, mjerila odabira te metodologija izradbe bibliografije, slijede četiri poglavlja, odnosno cjeline – članci u stručnim i znanstvenim časopisima (1039); članci u zbornicima radova (552); knjige i poglavlja u knjigama, prijevodi knjiga (225) te doktorski i znanstveni magistarski radovi (147), ukupno 1963 bibliografske jedinice. Zatim slijede dodatci glavnomu tekstu Bibliografije: autorsko kazalo, kazalo urednika, prevoditelja i priređivača knjiga te predmetno kazalo, kao i popisi izvora uključenih časopisa i zbornika radova.

S obzirom na obuhvaćeno razdoblje, Bibliografija, iako selektivna, daje ne samo pregled razvoja teorije i prakse u sklopu hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva, od početničkih stručnih radova pa sve do doktorskih i magistarskih radova te znanstvenih knjiga, već i hrvatskoga knjižničarstva općenito, kao dijela europskoga knjižničarstva. U tome se ona pridružuje trima tematskim bibliografijama koje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila 2013. i 2014. godine, a to su Prilog za bibliografiju hrvatskoga narodnog knjižničarstva (Jelica Leščić), Prilog za bibliografiju hrvatskoga školskog knjižničarstva (Veronika Čelić-Tica i Jelica Leščić) i Prilog za bibliografiju novijega hrvatskog knjižničarstva (Jelica Leščić).

Više pojedinosti o bibliografijama.

 

The post Objavljena „Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015.“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana

Tue, 12/19/2017 - 09:19

U ponedjeljak 25. prosinca i u utorak 26. prosinca Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u srijedu 27. prosinca 2017. prema redovitome radnom vremenu.

U ponedjeljak 1. siječnja 2018. Knjižnica će biti zatvorena te će ponovno biti otvorena u utorak 2. siječnja prema redovitome radnom vremenu.

U subotu 6. siječnja 2018. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u ponedjeljak 8. siječnja prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U povodu stote obljetnice Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 12/18/2017 - 14:56

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. prosinca 2017. godine održano je predstavljanje monografije i poštanske marke, kao i prigodna izložba u povodu obilježavanja stote obljetnice Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na početku svečanosti uzvanike su pozdravili  dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Sto godina Medicinskoga fakulteta za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu znači stotine i tisuće studenata koji su posezali za knjigama na našim policama, stotine i tisuće informacija za kojima su tragali naši knjižničari – u želji da pomognu mladima i vama, njihovim profesorima i mentorima“, istaknula je tom prigodom dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Knjižnice.

Monografiju nastalu u povodu ove bitne obljetnice predstavili su njezini recenzenti – akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Zoran Đogaš te urednici prof. dr. sc. Marijan Klarica i akademik Marko Pećina, dok je prigodnu poštansku marku predstavio dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti, član Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja maraka.

Medicinskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena je i Povelja Hrvatskoga liječničkog zbora. Povelju je na svečanosti dekanu Medicinskoga fakulteta uručio prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora. Dekan Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Marijan Klarica uručio je zahvalnicu Anđi Raič, direktorici Medicinske naklade d. o. o.

U prigodnome glazbenom programu svečanoga predstavljanja nastupile su doc. dr. sc. Nada Lang, prof. dr. sc. Božena Šarčević, dr. Blanka Brezovec Cvetnić i prof. dr. sc. Mihaela Britvec, članice Ženskoga gudačkog kvarteta Hrvatskoga glazbenog zavoda, a u kratkome poetskom obraćanju svoje je stihove kazivao Drago Štambuk, istaknuti liječnik, književnik i diplomat.

Svečano predstavljanje monografije i poštanske marke u povodu stote obljetnice jednoga od najstarijih hrvatskih fakulteta zaokruženo je predstavljanjem izložbe udžbenika Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izložbu su predstavile dr. sc. Helena Markulin i Ivana Majer, prof., a otvorio ju je dekan prof. dr. sc. Marijan Klarica.

 

The post U povodu stote obljetnice Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice 20. prosinca 2017.

Mon, 12/18/2017 - 13:04

U srijedu 20. prosinca 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 20 sati.

U četvrtak 21. prosinca 2017. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 20. prosinca 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Sav život moj u tvojoj sad je ruci…“ – u spomen na Dobrišu Cesarića

Mon, 12/18/2017 - 09:41

Moj prijatelju, mene više nema,
Al nisam samo zemlja, samo trava,
Jer knjiga ta, što držiš je u ruci,
Samo je dio mene koji spava.
I ko je čita – u život me budi.
Probudi me, i bit ću tvoja java.

Ja nemam više proljeća i ljeta,
Jeseni nemam, niti zima.
Siroti mrtvac ja sam, koji u se
Ništa od svijeta ne može da prima.
I što od svijetlog osta mi života,
U zagrljaju ostalo je rima.

Pred smrću ja se skrih (koliko mogoh)
U stihove. U žaru sam ih kovo.
Al zatvoriš li za njih svoje srce,
Oni su samo sjen i mrtvo slovo.
Otvori ga, i ja ću u te prijeći
Ko bujna rijeka u korito novo.

Još koji časak htio bih da živim
U grudima ti. Sve svoje ljepote
Ja ću ti dati. Sve misli, sve snove,
Sve što mi vrijeme nemilosno ote,
Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,
Sve uspomene – o mrtvi živote!

Povrati me u moje stare dane!
Ja hoću svjetla! Sunca, koje zlati
Sve čeg se takne. Ja topline hoću
I obzorja, moj druže nepoznati.
I zanosa! I zvijezda, kojih nema
U mojoj noći. Njih mi, dragi, vrati.

Ko oko svjetla leptirice noćne
Oko života tužaljke mi kruže.
Pomozi mi da dignem svoje vjeđe,
Da ruke mi se u čeznuću pruže.
Ja hoću biti mlad, ja hoću ljubit,
I biti ljubljen, moj neznani druže!

Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

(Pjesma mrtvog pjesnika)

Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio. Čitajući njegove prekrasne stihove, odajemo priznanje njegovu imenu i umjetničkomu radu te ga tako vraćamo u život…

Mnogo je suza i riječi ostalo sakriveno u Cesariću… Sam pjesnik jednom je napisao: „Neko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom: svi neka vide. Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu prijeći u suze i riječi…

Bio je čovjek koji se trajno mučio sa samim sobom. Što je muka bila veća, to je njegova šutnja bila upornija. I kada bi ga pogodila duga i duboka šutnja, povlačio bi se potpuno u sebe. A kada bi se vratio u ovaj prostor, u svijet u kojem smo bili to što jesmo ili što smo zamišljali da jesmo, osmjehnuo bi se svojim duboko usječenim očima i kao da se ispričava što je plovio svojim morima…

Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najistaknutijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević. Cesariću je uspjelo uz takve prethodnike i u tome društvu stvoriti vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kada danas govorimo o modernome hrvatskom pjesništvu, ne možemo ne istaknuti Dobrišu Cesarića kao jednoga od temelja toga pjesništva.

Rođen je 10. siječnja 1902. godine u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo je proveo u Osijeku, gdje je polazio osnovnu školu, prve razrede realne gimnazije, pa i napisao prve stihove.

Sklad slavonskih paleta, zvona, sokaci, šetnje s ocem u sjenovitim alejama uz Dravu, sve je to bila ljepota koja i obično pretvara u poeziju.

Još kao dječak Cesarić je s roditeljima puno putovao. Sva putovanja njegova djetinjstva bila su lađom – od Osijeka do Zemuna, od Rijeke do Kotora, odnosno u Veneciju, pa iz tih ranih godina potječe njegova ljubav za more, rijeke i osvijetljene lađe.
Roditelji su mu se 1916. godine preselili u Zagreb, gdje je Cesarić završio realnu gimnaziju te je u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavio svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.
U osamnaestoj godini počeo je studij prava, ali ga je uskoro napustio i upisao Filozofski fakultet, čistu filozofiju. Istodobno je bio namješten u Računarskome uredu; zatim je u Hrvatskome narodnom kazalištu učio režiju i sređivao kazališnu pismohranu. Od 1929. do 1941. godine radio je kao lektor i knjižničar Higijenskoga zavoda, a potom je bio premješten u tadašnji Ured za hrvatski jezik.
Te predratne zagrebačke godine razdoblje su njegova intenzivnog književnog rada. U književnome časopisu Kritika 1920. godine objavljena mu je pjesma Buđenje šume. Godine 1923. s Vjekoslavom Majerom pokrenuo je i uređivao književni list Ozon. Surađivao je u listu Suvremenik, čiji su urednici bili M. Begović i A. B. Šimić. Upoznao se je s Miroslavom Krležom i počeo suradnju u Književnoj republici, gdje se uglavnom jasno ocrtala njegova lirska fizionomija.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je 1931. godine, a sljedeće je godine tu knjigu nagradila JAZU (danas HAZU) kao najbolju pjesničku zbirku godine. Godine 1936. Društvo hrvatskih književnika nagradilo je njegovu pjesmu Trubač sa Seine (Matoš u Parizu).

Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je Knjiga prepjeva, odnosno zbirka prijevoda svjetskih pjesnika.
Dobriša Cesarić jedan je od najprevođenijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto.

Napisao je pregršt možda najljepših i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, objavio nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevođen i nagrađivan. Nizu književnih nagrada pridružila se i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1969. godine.

Osim lirike, objavio je i niz napisa kritičkoga i memoarskoga značaja, kao npr. O A. B. Šimiću, Prije trideset godina, Prve moje uspomene na Krležu, Sjećanje na Gorana, Moje osječko đakovanje.

Cesarić u svojem pjesništvu donosi nove, jedinstvene sadržaje, prodirući duboko u riznicu svojih bogatih unutrašnjih doživljaja. Cesarićeva je lirika sva ugrađena u male svjetove svakodnevnih zbivanja. Sagledavajući bitne, male stvari pjesnik je okrenut samom sebi i običnom čovjeku s kojim se kao pjesnik poistovjećuje. Govoreći o svojem osobnom, intimnom svijetu, pjesnik diže zapravo svoje vlastite doživljaje na razinu općeljudskih simbola. Cesarić je pjesnik grada, temeljni je izvor njegove poezije neka pritajena bol, osjećaj prolaznosti i životne patnje. Neposredan u iznošenju svojih doživljaja, on jednako prisno zna impresionistički nacrtati svoj slavonski pejsaž, kao što zna ostvariti ozračje sumorno-sivoga grada. Snaga i vrijednost Cesarićeve poezije očituje se u preciznosti izraza, u jednostavnome pojmovnom i metaforičkome aparatu kojim se služi. Upravo po tim kvalitetama Cesarić je odskočio u prvi plan hrvatske poetske riječi u razdoblju od tridesetih do pedesetih godina.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Dobriše Cesarića.

Poznate su mu antologijske pjesme Oblak, Povratak, Slap, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa, Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih i dr.

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić preminuo je 18. prosinca 1980. godine i pokopan je na zagrebačkome Mirogoju.

Dobriša Cesarić jedan je od najvećih pjesnika koji je živio na ovim prostorima i koji nam je ostavio prekrasne stihove koji su već davno prešli u srce i legendu čovjeka.

The post „Sav život moj u tvojoj sad je ruci…“ – u spomen na Dobrišu Cesarića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila svoju prvu mobilnu aplikaciju „Pozdrav iz Zagreba“

Fri, 12/15/2017 - 15:54

Dugogodišnje iskustvo Nacionale i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u digitalizaciji, uspostavi digitalne knjižnice i izradbi virtualnih izložaba, rezultiralo je i prvom mobilnom aplikacijom Knjižnice Pozdrav iz ZagrebaGreetings from Zagreb.

Mobilnu su aplikaciju u petak 15. prosinca 2017. godine u Knjižnici predstavile njezine idejne začetnice dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik iz Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a okupljenim uzvanicima prigodno su se obratili i dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne Knjižnice u Zagrebu, Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE i savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u Vijeću za gospodarska pitanja te Igor Plavčić, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba.

„Projektom Pozdrav iz Zagreba željeli smo izraditi inovativni digitalni proizvod koji povezuje turizam i kulturnu baštinu te promiče ljepote našega glavnog grada zabilježene na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu”, istaknula je na predstavljanju dr. sc. Sofija Klarin Zadravec.

Aplikacija je namijenjena Zagrepčanima i posjetiteljima Zagreba, ali i svim zaljubljenicima u zagrebačke trgove i ulice, koja ih vodi u povijesnu šetnju gradom. Uz šetnju Zagrebom, korisnik aplikacije može otkrivati prošlost njegovih atraktivnih lokacija, poslati digitalnu razglednicu obitelji i prijateljima ili otkriti više o duhu Zagreba preko nekih drugih funkcionalnosti koje aplikacija nudi.

Mobilna aplikacija izrađena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz tehničku izvedbu Plave tvornice te uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba, jedinstven je kulturni i turistički proizvod koji povezuje stare karte, razglednice, fotografije i znanje stručnjaka o kulturno-povijesnoj baštini hrvatske metropole.

Aplikacija je dostupna na Android uređajima, a može se preuzeti na Google Playu i mikrostranici Pozdrav iz Zagreba. Dostupna je na hrvatskome i engleskome jeziku, besplatna je za korisnike te je jednostavna za uporabu.

„Nakon što korisnik preuzme aplikaciju može odabrati staru ili novu kartu grada i prošetati Zagrebom, istražujući deset najljepših lokacija. Pritom može poslati ili podijeliti čak 50 razglednica s obitelji ili prijateljima. Aplikaciju smo napravili tako da je zanimljiva i onima koji nisu u Zagrebu jer mogu pogledati kako se grad mijenjao u jedinstvenu spoju slika Nekad&Sad, kao i u u galeriji sa 150 starih razglednica Zagreba“, objasnila je Dragana Koljenik.

Mobilnu aplikaciju prati i zanimljiv portal Pozdrav iz Zagreba.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila svoju prvu mobilnu aplikaciju „Pozdrav iz Zagreba“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana

Fri, 12/15/2017 - 11:00

U ponedjeljak 25. prosinca i u utorak 26. prosinca Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u srijedu 27. prosinca 2017. prema redovitome radnom vremenu.

U ponedjeljak 1. siječnja 2018. Knjižnica će biti zatvorena te će ponovno biti otvorena u utorak 2. siječnja prema redovitome radnom vremenu.

U subotu 6. siječnja 2018. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u ponedjeljak 8. siječnja prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Virtualna izložba „Faust Vrančić“ u povodu 400. obljetnice smrti hrvatskoga izumitelja i konstruktora

Fri, 12/15/2017 - 09:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića izradila je virtualnu izložbu Faust Vrančić. Virtualna izložba prati dvije vrijedne izložbe posvećene najistaknutijemu hrvatskom izumitelju i konstruktoru na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, izložbu Renesansni Faustus Verantius, održanu u studenome ove godine, te izložbu Machinae nove Fausta Vrančića, održanu 2015. godine u povodu obilježavanja 400. obljetnice od kada je objavljeno djelo Novi strojevi Fausta Vrančića.

Izložba tako donosi presjek Vrančićeva života te pregled njegova istaknutog djela Machinae nove s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili dr. sc. Vladimira Muljevića te ostalih digitaliziranih Vrančićevih djela i drugih zanimljivih e-izvora, kao i građe Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa i Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zanimljivost je izložbe i izazovna slagalica triju poznatih Vrančićevih opisanih konstrukcija – letećega čovjeka, željeznoga mosta i nosiljke.

Virtualna izložba nastala je suradnjom Odsjeka Marketing i komunikacije, Odjela Informacijske tehnologije i Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Virtualna izložba „Faust Vrančić“ u povodu 400. obljetnice smrti hrvatskoga izumitelja i konstruktora appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana radionica edukacije korisnika na Zdravstvenome veleučilištu u Zagrebu

Thu, 12/14/2017 - 09:52

Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 13. prosinca 2017. godine posjetile su Zdravstveno veleučilište u Zagrebu i voditeljicu knjižnice Anu Hanzer.

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, koji se ostvaruje u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskoga socijalnog fonda, voditeljica projekta e-Izvori dr. sc. Aleksandra Pikić predstavila je Projekt, dok su Goranka Mitrović i Ivana Čadovska znanstveno-nastavnomu osoblju Veleučilišta održale radionicu pod nazivom Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti.

Projekt e-Izvori vrijedan 133.760.000,00 kuna Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi od 2016. godine. Provedba projekta potaknuta je nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika te zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, posebno mlađih znanstvenika. Provedbom projekta hrvatskim će se znanstvenicima olakšati pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka, što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike i otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti.

The post Održana radionica edukacije korisnika na Zdravstvenome veleučilištu u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Jur nijedna na svit vila…“ – u spomen na Hanibala Lucića

Thu, 12/14/2017 - 07:15

Jur nijedna na svit vila
lipotom se već ne slavi,
jer je hvale sve skupila
vila ka mi sarce travi.
Ni će biti ni je bila,
njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
jur nijedna na svit vila. (…)

(Jur nijedna na svit vila)

Čitajući stihove jedne od najljepših pjesama u cjelokupnome hrvatskom pjesništvu, prisjećamo se najvećega hrvatskog renesansnog stihotvorca Hanibala Lucića.

Hvarski lirik i dramatičar Hanibal Lucić potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih vlastelinskih obitelji. Rođen je 1485. godine u Hvaru. O njegovu životu nemamo puno sačuvanih podataka. Obavljao je visoke državničke i upravne dužnosti u rodnome kraju. Sudeći prema njegovu književnom djelu, Lucić je izvrsno poznavao klasičnu književnost, srednjovjekovnu glagoljašku i usmenu hrvatsku književnost te suvremenu talijansku i hrvatsku književnost.

Veći dio svojega stvaralaštva uništio je u nastupu autokritičnosti, a nevelik mu je opus objavljen 1556. godine u Mlecima pod naslovom Skladanja izvarsnih pisan razlicih, zahvaljujući njegovu sinu Antunu. Riječ je o antologiji u kojoj se nalaze 22 ljubavne pjesme, drama Robinja, nekoliko pjesničkih poslanica, dva epitafa te prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni koja je dostupna u sklopu portala Digitalizirane zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U Lucićevoj lirskoj zbirci opijeva se ljubav prema ženi i njezina ljepota. Po estetskim dosezima, pjesme u kanconijeru pravo su remek-djelo hrvatske renesansne ljubavne lirike. U njima on opisuje ljepotu i ljubav u tradiciji Petrarke i petrarkizma, a istodobno i u tradiciji usmene hrvatske ljubavne poezije.
Među ljubavnim je pjesmama i Jur nijedna na svit vila, pjesma u kojoj Lucić opisuje ljepotu svoje drage, biranim leksikom u osmeračkim oktavama, vrlo pregledne simetrične kompozicije. Moleći na kraju pjesme Boga da ljepotu vile sačuva od starenja, pjesnik posredno izražava samosvijest renesansnoga tvorca da će njezina ljepota biti ovjekovječena, zahvaljujući neprolaznoj vrijednosti njegove umjetnine.

Lucićeva drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku. Djelo je napisano kao pjesničko-dramski spjev sa suvremenom, povijesnom temom te radnjom koja sadržava i jednostavnost pučke igre, što upućuje na njezino moguće podrijetlo. Sastoji se od tri čina, u dvostruko rimovanim dvanaestercima.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Sonetni dani Hanibala Lucića, koja je nastala na poticaj književnika Veljka Barbierija, a namjera je Festivala bila probuditi svijest o vrijednosti književnoga opusa hvarskoga renesansnog autora Hanibala Lucića.

Njegovi stihovi, prepjevi, poslanice, a posebno drama Robinja danas čine mali, ali nezaobilazni dio europske renesansne književne baštine.

Zahvaćen renesansnim duhom, Lucić je približno 1530. godine počeo nedaleko od grada graditi svoj renesansni ljetnikovac. U svojem ljetnikovcu na izmaku grada, koji se po svojem renesansnom slogu izdvaja od onodobnih graditeljskih dosega na otoku, Hanibal Lucić proveo je posljednje godine svojega pjesničkog i duhovnoga života.

Umro je u Hvaru 14. prosinca 1553. godine, a pokopan je u obiteljskome grobu u franciskanskoj crkvi svete Marije, ispod glavnoga oltara, na kojem se nalazi ploča s grbom Lucića i slovima A. L. MDLXXV.

Osjećam, lako kao moje pisaće pero, izlazim iz kamene grobnice pred glavnim oltarom franjevačke crkve Sv. Marije u Hvaru, koju smo zajedno podizali moj otac Antun i ja, Hanibal Lucić, hvarski vlastelin, branitelj i sudac hvarske komune, ordinarij pregradnje zvonika i katedrale Sv. Stjepana, našeg zajedničkog zaštitnika.

Osjećam kako se moja duša izvija kroz renesansni spomenik i onda odlazi na moje omiljeno mjesto.

Kamenu klupicu pod golemim čempresom koji se uzdiže još od moje mladosti, pa sjeda kao stotinama puta u mom prošlom tjelesnom i sadašnjem duhovnom životu, pod najstarije živo biće Hvara, koje je poput mene zapamtilo mnoge događaje, sjećanja, uspone i padove otoka i grada.

Golemo stablo ne govori ništa. Zna, još malo i među njegovim granama zašumiti će strujanje koje će moju dušu, dušu pjesnika Hanibala Lucića, kako danas govore, najvještijeg pjesnika hrvatske renesanse, piscu Robinje, prve romance europske književnosti, dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru …

(Najljepši otok na Sredozemlju po ispovijesti Hanibala Lucića o 450. obljetnici njegove smrti – Veljko Barbieri)

The post „Jur nijedna na svit vila…“ – u spomen na Hanibala Lucića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda“

Wed, 12/13/2017 - 09:34

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 12. prosinca 2017. otvorena je izložba Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda, a moći će se pogledati do 29. prosinca 2017. godine.

Okupljenima se na početku svečanosti obratila mr. sc. Tamara Ilić Olujić, voditeljica Grafičke Zbirke NSK, a o izložbi je govorila njezina autorica Charlotte Maria Frank, djelatnica Grafičke zbirke.

Istaknula je kako su prvi autori likovnih rješenja plakata bili su znameniti likovni stvaratelji, ali postupno su tu ulogu preuzeli dizajneri. Plakat je bio namijenjen prolazniku, brzomu sagledavanju, urbani je fenomen te je izložen na za to predviđenim mjestima – stupovima, fasadama i sl. Nosi bitnu komunikacijsku ulogu, njegova je uloga javna – najavljuje događaje, promiče određeni proizvod ili, kao što je to u slučaju filmskoga plakata, donosi ideju kako provesti slobodno vrijeme. Također je istaknula kako ovaj izbor plakata nema svrhu sveobuhvatnoga pregleda filmskoga plakata u Grafičkoj zbirci, već mu je svrha u kratkome kronološkom presjeku dati izbor tehničkih i stilskih aspekata te zanimljivih rješenja u mediju filmskoga plakata. Slike i tekst na plakatima koji su nekad pozivali na projekcije, danas su primjeri oblikovnih rješenja, ali i nositelji brojnih informacija u prošlosti plakatne umjetnosti i promjenama u vizualizaciji, kao i u čimbenicima bogate prošlosti hrvatske filmske umjetnosti, koji su nam ostavili bogato kulturno nasljedstvo.

Na izložbi se mogu pogledati sljedeća djela – najstariji ilustrirani filmski plakat iz 1919. za film Brišem i sudim autora Ota Antoninija, Olimp kino, tipski plakat za kino koje se nalazilo u Ilici 90 otvoreno krajem 1921., plakat za sovjetsku muzičku komediju Bogata nevjesta iz 1937., koji je jedan od primjera djelovanja Ateliera Tri i autora Vladimira Mirosavljevićaplakat za film Lisinski koji je snimaljen 1944. godine i prvi je hrvatski dugometražni zvučni igrani film, plakati Zvonimira Faista za filmove Ivan grozni, Malahov Kurgan i Koncert, plakat inventivnoga rješenja VI filmski festival u Puli iz 1959., a Picasso je autor plakata za strano tržište filma Veljka Bulajića Bitka na Neretvi iz 1969. godine. Izložba donosi dva plakata autora Mihajla Arsovskoga, autorski plakat Borisa Bućana iz 1976. godine za projekcije filmova u SC-u Zagreb, plakat autora Dalibora Martinisa za film Samo jednom se ljubi iz 1981. godine te plakat autora Mirka Ilića za The 50th Annual Golden Globe Awards iz 1993. godine.

The post Otvorena izložba „Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ predstavljena u Šibeniku

Tue, 12/12/2017 - 14:56

U ponedjeljak, 11. prosinca, u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik predstavljena je izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča. Time je nastavljeno njezino putovanje gradovima uz rijeku Krku nakon što je gostovala u Kninu u mjesecu studenom.

Okupljene su pozdravili Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Samu izložbu predstavili su dr. sc. Drago Marguš, stručni voditelj Službe stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja, korištenja i nadzora Nacionalnog parka „Krka“, dr. sc. Željko Miletić, izvanredni profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Dobrila Zvonarek, autorica izložbe.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastala je suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Pretendirajući biti jednim od mogućih pogleda na zadanu temu, kao što je istaknuto u predgovoru popratnoga kataloga, izložba kroz sedam zaokruženih cjelina predstavlja značaj i ljepote rijeke Krke: kroz oko etnologa, arheologa, povjesničara, umjetnika, geografa, stanovnika njezinih obala, suvremenog posjetitelja. Broj cjelina određen je uočavanjem simbolike broja 7, koji se smjestio u opis rijeke: sedam slapova, sedmi nacionalni park u Hrvatskoj, više od sedamdeset kilometara riječnoga toka. Posebna vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Maria Romulića i Dražena Stojčića.

Izložba je nastavak suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u okviru projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Do sada su ove dvije institucije suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama: Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke te kreiranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

The post Izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ predstavljena u Šibeniku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Tue, 12/12/2017 - 10:02

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– stručni suradnik u odjelu Bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u odjelu Korisničke službe
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u odjelu Zajednički poslovi – odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Tue, 12/12/2017 - 09:51

Na temelju članka 25. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

 1. STRUČNI SURADNIK U ODJELU BIBLIOGRAFSKO SREDIŠTE

 – jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od mjesec dana (zamjena zbog korištenja neplaćena dopusta)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje povijest, filologija, kroatologija ili kroatistika, te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, znanje stranoga jezika.

2. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR U ODJELU KORISNIČKE SLUŽBE

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca (zamjena za rodiljni i/ili roditeljski dopust)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS, područje informacijske i komunikacijske znanosti te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, stečeno stručno zvanje diplomiranoga knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima diplomiranoga knjižničara, znanje engleskoga jezika.

3. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, pet godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, certifikat iz područja javne nabave, aktivno znanje engleskoga jezika.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

–  životopis
– dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi
– dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
– uvjerenje o položenom stručnom ispitu za zvanje diplomirani knjižničar (za točku 2.)
– dokaz o certifikatu u području javne nabave (za točku 3.)
–uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 12. 12. 2017.”
Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svom statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje mobilne aplikacije „Pozdrav iz Zagreba“

Tue, 12/12/2017 - 09:27

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva vas u petak 15. prosinca 2017., u 12.00 sati na prigodno predstavljanje novog digitalnog kulturnog i turističkog proizvoda Knjižnice – mobilne aplikacije Pozdrav iz Zagreba – Greetings from Zagreb koje će se održati trećem katu Knjižnice u prostoru Odjela društveno-humanističkih znanosti.

Riječ je o prvoj mobilnoj aplikaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali i hrvatskih knjižnica općenito, a koja čini dio nove kulturne i turističke ponude Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Aplikacijom se željelo pokazati koliko su kultura i turizam povezani te na koji način baštinske ustanove mogu pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva korištenjem suvremenih tehnoloških rješenja. Mobilna aplikacija izrađena je stručnim znanjem djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, tehničkom izvedbom tvrtke Plava tvornica te uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba. Kao promidžbena potpora aplikaciji izrađen je i portal Pozdrav iz Zagreba.

Sadržaj mobilne aplikacije stare su razglednice grada Zagreba iz Grafičke zbirke NSK koje su digitalizirane i u aplikaciji predstavljene u obliku šetnje Zagrebom.

Mobilnu aplikaciju u petak će predstaviti dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima obratit će se i dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Knjižnice.

The post Predstavljanje mobilne aplikacije „Pozdrav iz Zagreba“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Svečano otvorenje izložbe „Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda“

Mon, 12/11/2017 - 15:54

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u utorak 12. prosinca 2017. godine u 12 sati bit će otvorena izložba Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda, a moći će se pogledati do 29. prosinca 2017. godine.

Grafička zbirka najveća je riznica plakata u Hrvatskoj. Predstavljanje zanimljivog medija filmskog plakata preko pojedinih rješenja istaknutih autora hrvatskog dizajna, svojevrstan je prozor u bogati fond Grafičke zbirke na oblik dizajna vizualne komunikacije, koji se odnosi na filmski plakat, stilske značajke plakata te na medij koji je nositelj brojnih informacija koje upućuju na bogatu filmsku prošlost hrvatske kinematografije.

Prvi autori likovnih rješenja plakata bili su znameniti likovni stvaratelji, a s vremenom su tu  ulogu preuzeli dizajneri. Plakat je namijenjen prolazniku, brzom sagledavanju, on je urbani fenomen, izložen na za to predviđenim mjestima – stupovi, fasade i slično. Nosi važnu komunikacijsku ulogu, njegova je uloga javna: najavljuje događaje, reklamira određeni proizvod ili, kao što je to u slučaju filmskog plakata, donosi ideju kako provesti slobodno vrijeme.

Ovaj izbor plakata nema svrhu sveobuhvatnog pregleda filmskog plakata u Grafičkoj zbirci, već u kratkom kronološkom presjeku dati izbor tehničkih i stilskih aspekata te zanimljivih rješenja u mediju filmskog plakata. Slike i tekst na plakatima koji su nekad pozivali na projekcije, danas su primjeri oblikovnih rješenja, ali i nositelji brojnih informacija, kako o prošlosti plakatne umjetnosti, promjenama u vizualizaciji, tako i o akterima bogate prošlosti hrvatske filmske umjetnosti, koji su nam ostavili bogato kulturno nasljeđe.

Plakat pa tako i onaj filmski, ušao je u sastav Zbirke 1968. godine na temelju zakona o Obveznom primjerku.

Iako na malom broju primjeraka, možemo uočiti stilske promjene kao i promjene u tehničkoj realizaciji plakata – od prvotnih litografija do sitotiska i ofseta pa time i oblikovne razlike koje se javljaju, kao i različit pristup oblikovnom rješenju autora obzirom na žanr ili idejno rješenje. Najstariji slikovni plakat pohranjen u Zbirci, ali i u hrvatskoj kinematografiji općenito, slijede plakati poredani kronološkim redom.

Izložba donosi sljedeća djela; najstariji ilustrirani filmski plakat iz 1919. godine za film Brišem i sudim autora Ota Antoninija, Olimp kino tipski plakat za kino koje se nalazilo u Ilici 90 otvoreno krajem 1921. godine, plakat za sovjetsku muzičku komediju Bogata nevjesta iz 1937. koji je jedan od primjera djelovanja Ateliera Tri i autora Vladimira Mirosavljevića, plakat za film Lisinski koji je snimaljen 1944. godine i prvi je hrvatski dugometražni zvučni igrani film, zatim plakati Zvonimira Faista za filmove Ivan grozni, Malahov Kurgan i Koncert, izdvojen je i plakat inventivnog rješenja – VI filmski festival u Puli iz 1959. godine, a Picasso je autor plakata za strano tržište filma Veljka Bulajića Bitka na Neretvi iz 1969. godine. Izložba donosi dva plakata autora Mihajla Arsovskog, autorski plakat Borisa Bućana iz 1976. godine za projekcije filmova u SC-u Zagreb, plakat autora Dalibora Martinisa za film Samo jednom se ljubi iz 1981. godine te plakat autora Mirka Ilića za The 50th Annual Golden Globe Awards iz 1993.

The post Svečano otvorenje izložbe „Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U NSK obilježena 175. obljetnica izlaženja Gospodarskoga lista

Fri, 12/08/2017 - 14:56

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 7. prosinca 2017. godine održano je obilježavanje 175. obljetnice neprekinutoga izlaženja Gospodarskoga lista, jednoga od najstarijih hrvatskih časopisa i prvoga hrvatskog časopisa posvećena agronomiji. Svečano obilježavanje održano je uz prigodnu izložbu Tri stoljeća Gospodarskog lista s prikazom i ulogom Gospodarskoga lista u razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj u 19., 20. i 21. stoljeću.

Na svečanome obilježavanju okupljene uzvanike pozdravili su dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskoga lista, Hrvoje Gregurić, predstavnik čitatelja Gospodarskoga lista, vlč. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila, akademik Franjo Tomić, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije poljoprivrednih znanosti, Marijana Petir, zastupnica u Europskome parlamentu, Dubravka Đurić Nemec, glavna savjetnica ministrice kulture, i Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Gospodarski list počeo je izlaziti 26. siječnja 1842. godine kao Priopćenje članovom horvatsko-slavonskog društva, a utemeljilo ga je Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo koje je na poticaj namjesnika banske časti Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, zagrebačkoga biskupa Jurja Haulika de Varallya, utemeljeno godinu prije, 3. veljače 1841. godine. Prvi broj izišao je na 16 stranica formata 253 x 128 mm, a cjelokupan mu je sadržaj bio protokol (zapisnik) osnivačke skupštine Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva. Na prvoj stranici objavljeno je PRIOBĆENJE upravljajućega odbora Gospodarskoga društva njegovim članovima, u kojem se kaže: „Poznato je svoj gospodi, koja su bila 24. Studenoga (Nov.) u glavnoj skupštini, a i namera je ovoga lista, da se to isto obznani i ostalim poštovanim članovom našega družtva, da ćemo mi izdavati mesečni časopis, kojega će svaki član dobivati. Taj će časopis obćinstvu javljati većanja, odluke i sve poslove družtva, razprostranjivati sve znamenitie i hasnovitie sastavke iz različitih časopisah gospodarskih, i članovom ovoga družtva pružati priliku, da mogu misli, prineske i predloge svoje na svetio davati.”

Već drugi broj lista izdan u veljači 1842. godine, uz vijesti iz rada društva, donosi i nekoliko stručnih članaka te tekst Opomena koji objašnjava uredničku koncepciju lista i u kojem se kaže: „Družtvu našemu, ako hoće da bude kadro raditi za svoju svèrhu, potrebito je temeljito poznanje sadašnjega stanja gospodarstva u domovini, kao također svih znamenitih okolnostih, koje gospodarstvo promiču ili preče.”

U srpnju 1842. godine list izlazi pod imenom List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva, koje će zadržati do 1849. godine. Od 1850. do 1852. godine list u obliku ljetopisa izlazi pod imenom List Družtva gospodarskoga hervatsko-slavonskoga.

S prvim brojem 1853. godine, list mijenja naziv u Gospodarske novine, a osim naziva, mijenja se i oblik i vrijeme izlaženja. List postaje tjednik i izlazi svake subote na četiri stranice u približno današnjem formatu (27,5 x 22,6 cm). U zaglavlju Gospodarskih novina tad se prvi put navodi ime glavnoga urednika: „U ime glavnog upravljajućeg odbora kao urednik odgovara Dragutin Rakovac.” Od 1855. godine list izlazi pod današnjim imenom Gospodarski list uz kratak prekid u razdoblju od  1949. do 1951. godine, kada je izlazio pod imenom Nova poljoprivreda.

U proteklih 175 godina Gospodarski list uređivali su najbolji ljudi svojega vremena, počevši od iliraca Dragutina Rakovca, Ljudevita Vukotinovića Farkaša, pa do znamenitih književnika i jezikoslovaca Mirka Bogovića i Bogoslava Šuleka te brojnih prirodoslovaca i agronoma poput Gustava Vichodila, Ota Frangeša, Alberta Ogrizeka, Alojza Tavčara, a velik pečat ostavio je Branko Horvat, koji je prije 30-ak godina postavio koncepciju lista koju je Gospodarski list zadržao do danas.

„U doba kada je osnovan, Gospodarski list je bio sjeme gospodarskog napretka u Hrvatskoj, i kroz tri stoljeća svjedočio je raznim mijenama, revolucijama i ratovima. Prolazio je i kroz smjene društvenih sustava, nastajanje i nestajanje država, pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak, ali je u njemu dvoje nesumnjivo – da je bez njega nezamisliv razvoj poljoprivrede i gospodarstva u Hrvatskoj, a imao je i značajnu ulogu očuvanja našeg kulturnog nasljeđa, hrvatskog jezika, tradicijskih vrednota i običaja“, istaknuo je urednik Gospodarskoga lista Goran Beinreuch.

Stara izdanja časopisa Gospodarski list dostupna su u sklopu portala Stari hrvatski časopisi.

Više pojedinosti o povijesti izlaženja Gospodarskoga lista.

 

The post U NSK obilježena 175. obljetnica izlaženja Gospodarskoga lista appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages