Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 6 hours 27 min ago

Predstavljanje zbirke pripovijedaka „Troje iz plemena“ i susret s autorima, čileanskim trojcem Mimica

Tue, 11/05/2019 - 09:50

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u ponedjeljak 11. studenoga 2019. godine u 12 sati održat će se predstavljanje zbirke pripovijedaka Troje iz plemena i susret s autorima, čileanskim piscima hrvatskoga podrijetla – akademikom Eugeniom Mimicom, Guillermom Mimicom i Vesnom Z. Mimica. 

Autore i zbirku predstavit će dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika koja je knjigu i priredila za hrvatsko izdanje, Zoran Bošković iz nakladničke kuće Naklada Bošković te dr. sc. Josip Lasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Knjiga Troje iz plemena obuhvaća priče troje čileanskih autora hrvatskih korijena koji nose isto prezime Mimica – akademika Eugenia Mimice Barassija i Guillerma Mimice iz Punta Arenasa te Vesne Z. Mimica iz Santiaga de Chile, uspješnih potomaka Hrvata koji su iz mjesta Mimice kraj Omiša u Čile došli u potrazi za boljim životom i u toj zemlji stvorili svoj dom.

Danas u Čileu djeluje puno uspješnih ljudi hrvatskih korijena, među kojima se osobito ističu književnici. Prema nekim statistikama, u čileanskoj je književnosti registrirano oko 300 književnika hrvatskih korijena. Premda su njihove teme osobne i jedinstvene, svi su na neki način vezani uz Hrvatsku. Nisu izgubili svoje podrijetlo. Upravo to žele istaknuti i troje autora zastupljenih u ovoj knjizi kojom žele naglasiti svoj identitet i povezanost sa zemljom iz koje potječu njihovi preci. Osim podrijetlom, povezani su i kratkim pričama raznolika sadržaja – od realističkoga do fantastičnoga – u kojima se, između ostalih tema, bave i sudbinom čovjeka u suvremenome svijetu. Također, u ovoj zbirci pripovijesti nailazimo i na priče čija se tematika odvija u Magallanesu, na krajnjemu jugu Čilea kamo su prvo dolazili naši zemljaci u potrazi za zlatom i priče iz kojih možemo spoznati u kakvim su surovim uvjetima živjeli oni koji su otišli s toploga otoka Brača i iz drugih hrvatskih mjesta (u ovome slučaju iz Mimica pokraj Omiša) da bi sebi i svojoj djeci osigurali budućnost, objašnjava dr. sc. Željka Lovrenčić dodajući da je knjiga zanimljiva i dirljiva jer se njome povezuju sudbine troje uspješnih čileanskih književnika koji u svojim pričama tragaju za identitetom i pripadnosti određenome narodu.

Susrest s ovim zanimljivim i po mnogočemu jedinstvenim spisateljskim trojcem u sklopu Mjeseca Hrvatske knjige 2019. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organiziraju NSK, Naklada Bošković iz Splita i splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika.

 

Eugenio René Mimica Barassi (Punta Arenas, Čile,  4. studenoga 1949.) čileanski je akademik i pisac hrvatskoga podrijetla. Potomak je hrvatskih doseljenika iz omiškoga mjesta Mimice. Piše novele i kratke priče i član je Čileanske akademije. Od 1990. godine redoviti je član razreda za jezik, a od 1985. do 1987. godine predsjedavao je Društvom pisaca pokrajine Magallanes.

Guillermo Mimica Cárcamo čileanski je umirovljeni diplomat hrvatskoga i francuskoga podrijetla. Rođen je i odrastao u regiji Magallanes na jugu Čilea. Po struci je pravnik, a kao profesionalni diplomat obnašao je visoke funkcije u desetak zemalja svijeta. U Francuskoj je živio gotovo 40 godina, a danas živi u Santiagu.

Vesna Zorka Mimica rođena je u glavnome gradu Čilea – Santiagu de Chile, a potomkinja je hrvatskih doseljenika iz omiškoga mjesta Mimice u čileanski Porvenir. Od 1990. godine živi i radi u Španjolskoj. Višestruko je nagrađivana likovna umjetnica, a aktivno se bavi i književnim radom. Autorica je triju romana, od kojih su dva prevedena na hrvatski jezik i nalaze se u tisku. Posebno je zanimljiv njezin predzadnji roman Labudovi crnog vrata čija je fabula utemeljena na istinitim pričama o životu Hrvata na jugu Čilea.

The post Predstavljanje zbirke pripovijedaka „Troje iz plemena“ i susret s autorima, čileanskim trojcem Mimica appeared first on .

„Sav moj život je u mojim pjesmama…“ – sjećanje na Dragutina Tadijanovića

Mon, 11/04/2019 - 10:15

Gdje su dani moga djetinjstva
Koji se više nikad neće vratiti?

Gdje su noći zvijezdā,
Duboke, tajanstvene,
Kad sam ručice pružao
Da s neba uberem krupnu, žutu zvijezdu?

Gdje su zimnje večeri,
Kraj ognjišta kad bi mi baka
Pripovjedila o dragom Bogu
U bijeloj bradi dugačkoj?

Gdje su tajni, slatki časovi,
Kad mi je srce dječačko
Zakucalo živo, plašljivo,
Čim bi mi se ukazala … ti?

(Gdje su mladi dani)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi, ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.
Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.
Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.
Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.
Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 400 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0)

The post „Sav moj život je u mojim pjesmama…“ – sjećanje na Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Predstavnice Europskoga dokumentacijskog centra NSK sudjelovale na godišnjem sastanku predstavnika Europe Direct informacijskih centara i drugih EU mreža u Hrvatskoj 2019.

Mon, 11/04/2019 - 09:07

Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur i Ivana Kežić Pucketić sudjelovale su kao predstavnice Europskoga dokumentacijskog centra NSK na godišnjem sastanku predstavnika Europe Direct informacijskih centara i drugih EU mreža u Hrvatskoj  29. i 30. listopada 2019. godine na Plitvičkim jezerima.

Na početku sastanka sudionicima se obratio Branko Baričević, savjetnik Jeana-Claudea Junckera za pripremu hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., koji se, uz pozdravne riječi, osvrnuo na prioritete Europske komisije za 2020. godinu.

O pripremama za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine te o glavnim smjernicama za to razdoblje govorio je Mato Škrabalo, veleposlanik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Europe Direct informacijski centri  iz cijele Hrvatske predstavili su svoj rad tijekom 2019. godine. Predstavnica Republike Hrvatske u paneuropskoj radnoj grupi (PEWG) EDC mreže i i voditeljica Europskoga dokumentacijskog centra Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu Zrinka Udiljak-Bugarinovski predstavila je glavne zaključke prvoga sastanka radne grupe. Voditeljica Europskoga dokumentacijskog centra NSK mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur istaknula je podatak da će se predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije odvijati u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u kojoj se nalazi i Europski dokumentacijski centar, što nudi mnoge mogućnosti suradnje.

Drugi dan sastanka počeo je stručnim obilaskom Plitvičkih jezera. U nastavku su predstavnici drugih EU mreža u Hrvatskoj predstavili svoj rad i istaknuli mogućnosti suradnje s Europe Direct informacijskim i dokumentacijskim centrima.

Dr. sc. Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i jedan od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka, govorio je o načinima komuniciranja europskih tema, a sastanak je završio zajedničkom radionicom pod vodstvom dr. sc. Bože Skoke, na temu Kako prepoznati i što komunicirati građanima?.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavnice Europskoga dokumentacijskog centra NSK sudjelovale na godišnjem sastanku predstavnika Europe Direct informacijskih centara i drugih EU mreža u Hrvatskoj 2019. appeared first on .

Citat 4. studenoga 2019.

Mon, 11/04/2019 - 08:26

Biblioteke donose svjetlost našem duhu i oduzimaju jakost našim očima.

The post Citat 4. studenoga 2019. appeared first on .

Do daljnjega zatvoren Restoran i caffe bar NSK

Thu, 10/31/2019 - 12:32

Restoran i caffe bar NSK zbog radova je do daljnjega zatvoren.

Korisnici će o ponovnome otvaranju biti pravodobno obaviješteni.

 

The post Do daljnjega zatvoren Restoran i caffe bar NSK appeared first on .

Predstavljeno deveto kolo bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić

Thu, 10/31/2019 - 11:40

U sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2019. 29. listopada 2019. godine u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljeno je deveto kolo bibliofilske edicije Riječ i slika hrvatske akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić.

U ovome kolu edicije Riječ i slika nalazi se pet pjesničko-grafičkih mapa od kojih svaku pojedinačno čini jedinstvo jedna grafika i pjesma. Grafičku umjetnicu svojim su pjesmama inspirirali Marin Držić, rumunjski pjesnik Mihai Eminescu (u prepjevu Mate Marasa), Tin Ujević, čija je Igračka vjetrova odabrana u prepjevima Hedi Blech-Vidulić  (na njemačkome jeziku) i Vande Mikšić (na francuskome jeziku), mađarski pjesnik János Sziveri (u prepjevu Lee Kovács) te Dražen Katunarić s elegijom Pismo s otoka u prepjevima Borke Legras i Fernanda Cambona (na francuskome jeziku) i Hedi Blech-Vidulić (na njemačkome jeziku).

S nekoliko desetaka likovno-poetskih minimapa Zdenka je Pozaić sačinila uvjerljivu i pokretljivu izložbu svojih odabranih grafika, pretežno linoreza, no istodobno i zanimljivu antologiju stihova raznovrsne provenijencije, najčešće u domaćem i inozemnom pjesničkom ruhu. Ukoričivši zajedno po jednu pjesmu odabranoga autora i po jednu vlastitu viziju olikovljenu sredstvima medija kojim se uglavnom služi, ona je u kolekciji „Riječ i slika“ potražila i našla afinitete lirskoga predznaka, ostvarila zanimljive paralelizme ili kontraste vizualnih i diskurzivno-intuitivnih suzvučja i slojeva.

(Iz popratnoga teksta Rane i zrele usporedbe Tonka Maroevića)

U devet kola bibliofilske edicije Riječ i slika objavljeno je 58 pjesničko-grafičkih mapa u kojima je Zdenka Pozaić spojila grafički izričaj i ljubav prema lijepoj riječi. Drvorezi i linorezi ručno su otisnuti te uvezani zajedno s pjesmama brojnih hrvatskih i inozemnih književnika, a bitno je istaknuti i vrijednost brojnih prevoditelja pisane riječi.

Novu ediciju Zdenke Pozaić predstavili su mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i akademik Tonko Maroević, uz sudjelovanje dr. art. Mire Muhoberac, književnika Dražena Katunarića, prevoditeljice Lee Kovács, prevoditelja i pjesnika Mate Marasa te same autorice.

The post Predstavljeno deveto kolo bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić appeared first on .

Poništenje dijela Natječaja od 18. listopada 2019. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe

Thu, 10/31/2019 - 09:57

Na temelju članka 25. Statuta glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donosi odluku o

PONIŠTENJU DIJELA NATJEČAJA

objavljenog u Narodnim novinama broj 99 od 18.10.2019.,  u Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, na web stranici i oglasnoj ploči Knjižnice od 18.10.2019.

Poništava se natječaj pod točkom 2. koja glasi:

2. KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK U ODJELU KORISNIČKE SLUŽBE
– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosno VSS, stečeno stručno zvanje knjižničarskog savjetnika u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima knjižničarskog savjetnika, znanje engleskog jezika

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

The post Poništenje dijela Natječaja od 18. listopada 2019. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 30. listopada 2019.

Wed, 10/30/2019 - 09:07

Zbog izvanrednih okolnosti Knjižnica će danas, 30. listopada 2019. godine, biti otvorena do 16 sati.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 30. listopada 2019. appeared first on .

Znanstveni skup „Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara“ u NSK

Tue, 10/29/2019 - 14:59

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 8. studenoga 2019. godine od 9 do 13 sati održat će se znanstveni skup Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara te otvorenje dviju prigodnih izložbi – Deutsch-römisches Brevier: 500 godina – 400 primjeraka – 1 obljetnica i Krstin zavičaj: Modruš.

Povod je organizaciji ovoga znanstvenog skupa i pratećih izložbi petstota obljetnica izdanja Frankapanskoga brevijara (Venecija, 1518.), molitvene knjige izdane kao plod pothvata hrvatskog plemića Krste I. Frankapana tijekom sumornih tamničkih godina koje je proveo u zatvoru u Veneciji (1514.-1519.). Izlaganjima devet predstavnika uglednih hrvatskih znanstvenih ustanova, kao i sadržajem izložbi, bit će prikazani rezultati istraživanja o posve neobičnim, dramatičnim okolnostima pet stoljeća stare ljubavne, vojne, izdavačke, političke i kulturno-povijesne potke izdanju Brevijara.

Osim dramatičnim povijesnim kontekstom u kojem je tiskan, ovaj brevijar plijeni jednaku pozornost i svojom umjetničkom vrijednošću. Opremljen je brojnim drvorezima koji prikazuju prizore iz svakodnevnoga života te brojne događaje iz Svetoga pisma i pojedinosti iz života Crkve. Među mnogim ilustracijama posebno je dojmljiva ona na kojoj su prikazani Krsto i Apolonija u molitvi i koja se pojavljuje na dva mjesta u Brevijaru.

Kao carski vojni zapovjednik Krsto I. Frankapan bio je poznat u Habsburškoj Monarhiji, a vijesti o njegovim vojnim uspjesima preko engleskih su glasnika stizale i do kralja Henrika VIII. No, u jednom sukobu s Venecijancima, zbog nezgode s konjem, kako u predgovoru Brevijara sam kaže, postao je zarobljenikom Mletaka. U Veneciji mu se pridružila poštovana i voljena supruga, Apolonija Lang von Wellenburg, sestra salzburškoga nadbiskupa i europskoga diplomata Matthäusa Langa von Wellenburga. Njihov zajednički izdavački pothvat skupocjenoga tiskanja prvoga brevijara na njemačkome jeziku, čiji se izvorni primjerak čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, otkriva dvostruku ambiciju naručitelja, Krste I. i njegove supruge Apolonije. Oni su u ruke dvorske i samostanske elite njemačkoga govora stavili dostojnu molitvenu knjigu te unutar nje predstavili i sebe, kao plemeniti i kršćanski bračni par u zemaljskoj nevolji.

Poput antičkih mitskih zaljubljenika, Krsto i Apolonija doživjeli su tragediju, u vidu Apolonijine rane smrti, ali svojoj ljubavi osigurali su vječnost njezinim bilježenjem u Brevijaru. Osim što su Brevijarom ostavili spomen na sebe kao naručitelje, kao i na svoju bračnu ljubav i odanost, Brevijar nam otkriva i njihovu želju da ženama onog vremena, ne tako vičnima latinskom, pruže razumljivo duhovno štivo, kako je izrijekom navedeno u predgovoru Brevijara, približe mletačku kulturu knjige i tiskarstva, ali i ozračje nastanka Brevijara, koje je obilovalo spletkama, glasinama te diplomatskim prepirkama, uslijed čega svega Brevijar ujedno predstavlja i neprocjenjivu kroniku duhovnog, kulturnog i političkog života ranoga cinquecenta.

Organizatori su skupa i izložbi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Znanstveni skup „Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara“ u NSK appeared first on .

Izložba u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga

Tue, 10/29/2019 - 12:26

U povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga u velikom se predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 5. studenoga 2019. godine u 12 sati otvara izložba Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja.

Izložbom se želi ukazati na važnost autorova opusa u kontekstu hrvatskoga glazbenog romantizma te glazbene, ali i sveukupne hrvatske baštine. Autorice su izložbe dr.sc. Tatjana Mihalić, voditeljica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i dr.sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Za potrebe izložbe iz fonda Knjižnice pripremila se građa koja svojim neprekidnim značajem svjedoči o kulturnim, povijesnim, sociološkim, ali i drugim činiteljima u razvoju i oblikovanju nacionalnoga identiteta. Taj odabir uključuje izvornu građu – autografe ili rukopisne prijepise skladbi, dokumente i tekstove te tiskanu građu – monografske publikacije, uključujući libreta, notna i zvučna izdanja, vizualnu građu u obliku plakata i ilustracija, kao i tekstove i priloge objavljene u periodičkim publikacijama.

Izložena će građa na izložbi biti podijeljena u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća građu koja se čuva u Zbirci muzikalija i audiomaterijala, a to su rukopisne i tiskane note te zvučna građa, dok druga skupina obuhvaća popisane radove o Vatroslavu Lisinskome koji su od njegova vremena do danas objavljeni u knjižnoj građi koja se čuva u općem fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Zbog prostornih uvjeta koji nisu primjereni izlaganju izvorne građe, rukopisna građa izložit će se samo na dan otvaranja izložbe, dok su digitalne reprodukcije građe dostupne za pregled na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U nastavku na izložbu Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja najavljena je i izradba virtualne izložbe pod nazivom Lisinski 200 koja će predstavljati tematsko mjesto u kojemu je ukratko predstavljen opus Vatroslava Lisinskoga s naglaskom na građu pohranjenu u Knjižnici. Mrežni nastavak izložbe otvara nove mogućnosti za nadopunu tematske izložbe dodatnim prinosima, kao i potencijalnoga stvaranja tematske zbirke koja bi obuhvatila i građu razasutu po ostalim baštinskim ustanovama. Time bi se dobilo jedinstveno mjesto pristupa i informacija o opusu i ostavštini hrvatskoga skladatelja koji je trajno obilježio hrvatsku glazbenu prošlost.

Izložba Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja bit će otvorena do 13. studenoga 2019. godine.

The post Izložba u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga appeared first on .

„Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 111. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića

Tue, 10/29/2019 - 08:14

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuBugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 210 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnoga dana obilježavamo obljetnicu smrti pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. U danima koji slijede posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljajmo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Prisjetimo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama…

U noći spomena mrtvih, dok tisuć varnica drhti
S trave uvele, grobne, ko iskre divlje da blude
Zvijezdi našoj po kori, nad carstvom spokojne smrti
Cara i roba, uma i lude…

Dok zvona plačiva bruje kroz turobne drvorede
I pjev se dirljivi ori, gordi se mramor blista
I suze vrele se toče, a ruke ih brišu blijede
U staru krpu il komad batista…

…Moje su oči suhe! Duh moj trza me negdje
U bezdan svemirske magle, na konac mirijada;
Vjerujem: da sam ko ona vječit svuda i svagdje,
Iskra, a ne znam, gdje gori joj klada!

Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

The post „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 111. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića appeared first on .

Održano događanje „Pričajmo pokretom!“ u sklopu nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ i Mjeseca hrvatske knjige 2019.

Mon, 10/28/2019 - 11:43

Događanje Pričajmo pokretom! održano je 25. listopada 2019. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suorganizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva i Knjižnice. Ovim je događanjem nastavljeno provođenje aktivnosti Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2019. godine.

Na događanju je okupljene pozdravila voditeljica Kampanje i moderatorica događanja Željka Miščin te je u ime organizatora pozdravnu riječ uputila predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala.

Stručna predavanja o važnosti pokreta u razvoju govora, posebno u osoba koje imaju teškoće s čitanjem i disleksiju, održale su logopetkinja iz Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Maja Kelić te socijalna pedagogica iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Tanja Manović, prof. defektolog. U svojim su izlaganjima istaknule kako pokret, osim što implicira neverbalno pamćenje, pogoduje i onome verbalnom te na taj način olakšava učenje. Istaknule su kako je pokret kroz prostor prisutan i prijeko potreban u razvoju i kasnijoj upotrebi govora te da djeca lakše prihvaćaju gradivo ako je ritmično, s posebnim naglaskom kako pjesma ima navedene kvalitete.

Kao uvod u glazbeno-plesni dio programa izlaganje je održala glazbena pedagoginja Larisa Lipovac Navojec, a okupljeni su potom pogledali nastup dječje hip hop i breakdance skupine Atomic Dance Factory.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održano događanje „Pričajmo pokretom!“ u sklopu nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ i Mjeseca hrvatske knjige 2019. appeared first on .

Predavanje ‘„Ključ ljepote“ – ključna uloga konzervatora-restauratora u okviru zaštite umjetnina na papiru’ u sklopu izložbe „Linija ljepote – trag nadahnuća“

Mon, 10/28/2019 - 09:50

U sklopu izložbe Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Galeriji Klovićevi dvori u utorak 29. listopada 2019. godine u 18 sati konzervator-restaurator s Odjela Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Stevo Leskarac održat će predavanje „Ključ ljepote“ – ključna uloga konzervatora-restauratora u okviru zaštite umjetnina na papiru kojim će se pružiti uvid u početak prisutnosti grafičkoga znaka, vrste grafičkih tehnika te načina zaštite i čuvanja grafičke građe.

Tijekom trajanja Izložbe 15. listopada 2019. godine viša kustosica Grafičke zbirke NSK Charlotte Maria Frank 15. listopada 2019. godine održala je predavanje Grafičke tehnike – između ideje i realizacije te je 23. listopada 2019. godine konzervator-restaurator Odjela Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tomislav Bajić održao radionicu U svijetu grafike – grafička radionica visokog tiska.

Obljetnička izložba Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Galeriji Klovićevi dvori otvorena je do 3. studenoga 2019. godine.

The post Predavanje ‘„Ključ ljepote“ – ključna uloga konzervatora-restauratora u okviru zaštite umjetnina na papiru’ u sklopu izložbe „Linija ljepote – trag nadahnuća“ appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od 31. listopada do 4. studenoga 2019.

Mon, 10/28/2019 - 08:05

U četvrtak 31. listopada 2019. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 18 sati.

U petak 1. studenoga i u subotu 2. studenoga 2019. Knjižnica će biti zatvorena.

U ponedjeljak 4. studenoga 2019. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 31. listopada do 4. studenoga 2019. appeared first on .

„Čovjekovo pravo na istinu nije ništa manje sveto od prava na život“ – u spomen na Vesnu Parun

Fri, 10/25/2019 - 08:55

Ti koja imaš ruke nevinije od mojih
i koja si mudra kao bezbrižnost.
Ti koja umiješ s njegova čela čitati
bolje od mene njegovu samoću,
i koja otklanjaš spore sjenke
kolebanja s njegova lica
kao što proljetni vjetar otklanja
sjene oblaka koje plove nad brijegom. 

Ako tvoj zagrljaj hrabri srce
i tvoja bedra zaustavljaju bol,
ako je tvoje ime počinak
njegovim mislima, i tvoje grlo
hladovina njegovu ležaju,
i noć tvojega glasa voćnjak
još nedodirnut olujama. 

Onda ostani pokraj njega
i budi pobožnija od sviju
koje su ga ljubile prije tebe.
Boj se jeka što se približuju
nedužnim posteljama ljubavi.
I blaga budi njegovu snu,
pod nevidljivom planinom
na rubu mora koje huči…

(Ti koja imaš nevinije ruke)

Nečujno i u samoći, kako je i živjela, prije devet godina, 25. listopada 2010. godine napustila nas je Vesna Parun, najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća.

Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine Vesni Parun spomen-sobu.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Iako je najveći dio njezine rukopisne ostavštine pohranjen u Hrvatskome državnom arhivu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio bogatstva njezina jedinstvenog stvaralačkog opusa.

Čovjekovo pravo na istinu nije ništa manje sveto od prava na život.

Izvor naslovne fotografije.

The post „Čovjekovo pravo na istinu nije ništa manje sveto od prava na život“ – u spomen na Vesnu Parun appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Fri, 10/25/2019 - 08:42

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini sveučilišne matične knjižnice.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 25. listopada 2019.

Fri, 10/25/2019 - 08:33

Na temelju članka 24. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ) te članka 25. Statuta NSK

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini sveučilišne matične knjižnice

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno VSS s područja knjižničarstva, stečeno zvanje magistar knjižničarstva, poslijediplomski sveučilišni studij, područje informacijske i komunikacijske znanosti ili stečeno stručno zvanje knjižničarski savjetnik, 5 godina radnoga iskustva u struci, aktivno znanje engleskoga jezika.

U skladu s člankom 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslik domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslik diplome)
– dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
– dokaz o stečenome stručnom zvanju knjižničarskoga savjetnika
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok je za podnošenje prijava 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom „prijava na Natječaj za popunu upražnjenoga radnog mjesta (navesti naziv radnoga mjesta) od 25. 10. 2019.“.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju, trebaju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i priložiti propisane dokaze o svojem statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html.

Moguće je provođenje testiranja, o čem će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 25. listopada 2019. appeared first on .

Plakati Borisa Bućana uvršteni u novoprošireni stalni postav njujorškoga Muzeja suvremene umjetnosti

Wed, 10/23/2019 - 13:35

Nakon otvorenja novoproširenoga stalnog postava njujorškoga Muzeja suvremene umjetnosti (The Museum of Modern Art – MoMA) među brojnim izloženim djelima odabrana su i tri plakata hrvatskoga umjetnika Borisa Bućana.

U sklopu novoga postava izložena su dva plakata izrađena za Zagrebačke simfoničare i Zbor RTZ-a Glazbeni doživljaji iz 1988. i 1989. godine te plakat za predstavu Aretej Miroslava Krleže za Hrvatsko narodno kazalište u Splitu iz 1984. godine.

Boris Bućan suvremeni je hrvatski slikar, grafičar, grafički dizajner koji je izašao iz prostora domovine i bio prepoznat u svijetu kao vrstan umjetnik, čiji su plakati oblikovali i oživljavali lice grada. Rođen je u Zagrebu te nakon završene Škole primijenjene umjetnosti upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani 1967. godine. Studij slikarstva nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1972. godine. Na likovnoj sceni javlja se krajem 70-ih godina izvodeći intervencije u prostoru grada Zagreba. Autor je više od sedamdeset samostalnih te više od 160 skupnih izložaba, od kojih su najpoznatije Venecijanski bijenale 1984. godine, Bijenale u Sao Paolu 1989. godine te Trijenale u Milanu 1992. godine. Iznimno je cijenjen u zemlji i u inozemstvu zbog svojega osebujnog pristupa u oblikovanju plakata. U grafičkome oblikovanju, osobito plakatima velikih dimenzija, povezan je s pop-artom i konceptualizmom te uspješno predviđa neke značajke postmodernizma. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu. Od 2006. godine redoviti je član Hrvatske akademije za znanost i umjetnosti.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svojem fondu posjeduje brojne plakate, grafike, crteže i grafičke mape Borisa Bućana, a 1984. godine u izdanju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu objavljena je monografija Bućan: plakati/posters (1967-1984) autora Tonka Maroevića.

Godine 2001. autor je Grafičkoj zbirci donirao 163 plakata, među kojima su i oni izloženi u njujorškome Muzeju i koji su, uz druga djela, dostupni na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U sklopu obljetničke izložbe Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja se održava do 3. studenoga 2019. godine u Galeriji Klovićevi dvori, mogu se pogledati plakati i grafike Borisa Bućana – umjetnika čija djela ostavljaju neizbrisiv trag u hrvatskoj, ali i u svjetskoj umjetnosti.

Njujorški je Muzej suvremene umjetnosti sredinom 2019. godine prošao opsežnu adaptaciju te je za posjetitelje bio zatvoren gotovo šest mjeseci. Skupocjena adaptacija koja je obuhvaćala izgradnju novoga krila Muzeja djelo je arhitektonske tvrtke Diller Scofidio + Renfro u suradnji s tvrtkom Gensler. Prema pisanju kustosa na mrežnoj stranici Muzeja i novina New York Times temeljna je namjera adaptacije Muzeja stvaranje kapaciteta za rotacijsku galeriju u kojoj će se izložbeni postav mijenjati svakih šest mjeseci te u kojoj će se izložiti vrhunska djela uglednih i manje poznatih autora 20. i 21. stoljeća.

The post Plakati Borisa Bućana uvršteni u novoprošireni stalni postav njujorškoga Muzeja suvremene umjetnosti appeared first on .

Predstavljanje devetoga kola bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić

Wed, 10/23/2019 - 09:40

U Mjesecu hrvatske knjige 2019. bit će predstavljeno deveto kolo bibliofilske edicije Riječ i slika hrvatske akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić. Predstavljanje će se održati u utorak 29. listopada 2019. godine u 12 sati u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U devetome kolu edicije Riječ i slika nalazi se pet pjesničko-grafičkih mapa. Svaka pojedinačno čini jedinstvo jedne grafike i pjesme. U ovome su kolu umjetnicu svojim pjesmama inspirirali Marin Držić, rumunjski pjesnik Mihai Eminescu (u prepjevu Mate Marasa), Tin Ujević, čija je Igračka vjetrova odabrana u prepjevima Hedi Blech-Vidulić  (na njemačkome) i Vande Mikšić (na francuskome jeziku), mađarski pjesnik János Sziveri (u prepjevu Lee Kovács) i Dražen Katunarić s elegijom Pismo s otoka u prepjevima Borke Legras i Fernanda Cambona (na francuskome) te Hedi Blech-Vidulić (na njemačkome jeziku).

S nekoliko desetaka likovno-poetskih minimapa Zdenka je Pozaić sačinila uvjerljivu i pokretljivu izložbu svojih odabranih grafika, pretežno linoreza, no istodobno i zanimljivu antologiju stihova raznovrsne provenijencije, najčešće u domaćem i inozemnom pjesničkom ruhu. Ukoričivši zajedno po jednu pjesmu odabranoga autora i po jednu vlastitu viziju olikovljenu sredstvima medija kojim se uglavnom služi, ona je u kolekciji „Riječ i slika“ potražila i našla afinitete lirskoga predznaka, ostvarila zanimljive paralelizme ili kontraste vizualnih i diskurzivno-intuitivnih suzvučja i slojeva.
(Iz popratnoga teksta Rane i zrele usporedbe Tonka Maroevića)

U bibliofilskoj ediciji Riječ i slika, u svih devet kola, objavljeno je 58 pjesničko-grafičkih mapa u kojima je Zdenka Pozaić spojila grafički izričaj i ljubav prema lijepoj riječi. Drvorezi i linorezi ručno su otisnuti te uvezani zajedno s pjesmama brojnih hrvatskih i inozemnih književnika, a bitno je istaknuti i vrijednost brojnih prevoditelja pisane riječi.

Novu ediciju Zdenke Pozaić predstavit će mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK i akademik Tonko Maroević. Na predstavljanju će sudjelovati i dramski umjetnik Dragan Despot, hrvatski prevoditelj i pjesnik Mate Maras, dr. art. Mira Muhoberac, književnik Dražen Katunarić, prevoditeljica Lea Kovács i autorica Zdenka Pozaić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljanje devetoga kola bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić appeared first on .

Održana 17. međunarodna izložba inovacija ARCA 2019

Mon, 10/21/2019 - 15:44

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 17. do 20. listopada 2019. godine održana je 17. međunarodna izložba inovacija ARCA 2019 u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Izložbu je otvorio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Okupljenim sudionicima prigodno su se obratili i izaslanik Svjetske federacije nacionalnih organizacija inovatora IFIA Alireza Rastegar, prorektor za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, član Uprave HAMAG-BICRO-a Ante Janko Bobetko, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture prof. dr. sc. Ante Markotić, vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić.

Na izložbi ARCA 2019 predstavljene su inovacije i nove tehnologije iz gotovo svih područja ljudskoga rada, od industrije do svagdašnjice, koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih i razvojnih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kine, Irana, Poljske, Srbije i Slovenije. Na izložbi su se predstavili i mladi inovatori, učenici srednjih tehničkih škola i studenti hrvatskih sveučilišta. Za njih, kao i za djecu osnovnoškolskoga uzrasta, održana je radionica iz područja STEM-a.

Dana 20. listopada 2019. godine održana je i svečana dodjela nagrada najuspješnijim izlagačima.

Organizacijom međunarodne izložbe inovacija ARCA 2019 po uzoru na ugledne svjetske sajmove i izložbe inovacija, Udruga inovatora Hrvatske već godinama promiče hrvatske inovatore i inovacije, kao i veliku važnost inovacijskoga stvaralaštva u Republici Hrvatskoj. Suorganizatori su izložbe Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora – IFIA, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Sveučilište u Zagrebu i Inovacijski centar Nikola Tesla – ICENT, pokrovitelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, supokrovitelj Hrvatska gospodarska komora, a partner Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO. Generalni je pokrovitelj Končar – Elektroindustrija d.d. te pokrovitelji tvrtke Tehnix, Bernarda i HS Produkt.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održana 17. međunarodna izložba inovacija ARCA 2019 appeared first on .

Pages