Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 15 hours 46 min ago

Koncert „Tri glasa – tri gitare“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Tue, 02/20/2018 - 14:16

U sklopu manifestacije Dani otvorenih vrata NSK i u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje 21. veljače 2018. godine u 20 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se koncert Tri glasa – tri gitare na kojem će nastupiti glazbenice Lidija Bajuk, Dunja Knebl i Elis Lovrić s izvedbama na trima hrvatskim narječjima.

Ulaz je za posjetitelje besplatan.

 

 

The post Koncert „Tri glasa – tri gitare“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Mon, 02/19/2018 - 08:54

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 22. i 23. veljače 2018. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Najvećemu hrvatskom pjesniku ljubavi…

Mon, 02/19/2018 - 08:13

Sve je neobično ako te volim,
vrtuljak što se okreće, igračke i djeca.
Veče koje silazi spava u mojoj duši.

Znam, veče koje silazi, stepenice, vjetar,
sve same obične stvari što se ne mogu ponoviti,
jer smrt se ne ponavlja, ni ti se ne ponavljaš u meni.

Sve je neobično ako te volim:
more skida i svlači svoje plašljivo tijelo,
zatvorenih očiju i vlažno od poljubaca.

Ja više nisam isti, slušajući glas
na nekoj samotnoj stanici dok me obilazi kiša
mijenjam te u sebi. Samo ruže što tonu.

Tjeskoba, obična pjesma, plači ponovo
dok svoje teške vjeđe zaboravljaš u snu
poput marame na licu koje bdije.

Sve je neobično ako te volim,
ako te volim. Zagledana u nebo
ti postojiš kao svjetlo pregaženo u tmini.

(Obična pjesma)

Čitajući stihove jedne od najljepših ljubavnih pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se Zvonimira Goloba, umjetnika pjesničke riječi, prevoditelja, antologičara, esejista i šansonijera. Njegovo ime nosi književna nagrada koja se dodjeljuje od 2003. godine, kao i Festival neobjavljene ljubavne poezije, koji se održava od 2009. godine. U Krapini se svake godine organizira i Festival hrvatske šansone Zvonimir Golob.

Zvonimir Golob rodio se u Koprivnici 19. veljače 1927. godine. Studirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s kojega je izbačen 1948. godine, zbog druženja s tada osuđivanim Tinom Ujevićem. No, ta ga okolnost nije zaustavila na putu koji mu je talentom očito bio zacrtan. Kao profesionalni književnik i prevoditelj afirmirao se i preko časopisa Krugovi, kojemu je bio jedan od utemeljitelja. Objavio je desetak zbiraka poezije, koje svjedoče o njegovu postupnom poetskom sazrijevanju, ali i smjeni suvremenih tendencija u pjesništvu. Uz Irenu Vrkljan i Mariju Čudinu, predstavnik je nadrealizma u hrvatskome pjesništvu. Zbirka Elegije iz 1963. godine po mnogočem je prijelomna i osobita u njegovu opusu. Objavio ju je približno na polovici svojega životnog vijeka, i ona ga je konačno usmjerila prema ljubavnoj poeziji, koja mu je uskoro postala zaštitnim znakom. Te iste godine s nekoliko kolega utemeljuje i Studio 64, iz kojega će se razviti Zagrebačka škola šansone. Pisanje, ali i skladanje šansona, utjecat će na poetski izraz u njegovim kasnijim zbirkama. Dobru suradnju ostvario je s bardom hrvatske poezije i šansone Arsenom Dedićem, koji je bio izvođač brojnih Golobovih stihova. Jedno je od najvrjedijih svjedočanstava te suradnje album Dedić Golob, snimljen 1977. godine, gdje tekst i glazbu svih pjesama potpisuje naš obljetničar.

Sklonost prema poeziji i pisanoj riječi pokazivao je i u drugim područjima svojega djelovanja. Priredio je antologiju hrvatske ljubavne poezije Gorki med, izbor iz češke i slovačke poezije Milovanja prije sna te leksikon Suvremeni pisci Hrvatske s Alojzom Majetićem. Jedan je od istaknutijih i svakako ponajboljih prevoditelja inozemne poezije na hrvatski jezik.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 260 zapisa o njegovim djelima.

Istaknuti hrvatski književnik Zvonimir Golob preminuo je 1. lipnja 1997. godine u Zagrebu.

Jednom je rekao: „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje….moje pjesme su moja duša.“

Dušo moja, i kada krenem
tako bih rado da se vratim.
Ti ne znaš da je pola mene
ostalo s tobom da te prati,

Ostalo s tobom da te ljubi
dok budeš sama i bude zima,
jer ja sam onaj koji gubi
i prije nego išta ima.

Dušo moja, ja ne znam više
koliko dugo mrtav stojim
dok slušam kako liju kiše
pod mračnim prozorima tvojim.

Dušo moja, ti umorna si
i bez tebe ti ležaj spremam.
Na nekoj zvijezdi što se gasi
ja tražim svjetlo koje nemam.

Pod hladnim nebom, ispod granja
stavit ćeš glavu na moje grudi.
I ja sam onaj koji sanja
i zato neću da te budim.

Dušo moja, ko kaplja vode
i ti se topiš na mom dlanu,
jer s tobom dođe i bez tebe ode
stotinu dana u jednom danu.

(Dušo moja)

The post Najvećemu hrvatskom pjesniku ljubavi… appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana projekcija dokumentarno-igranoga filma „Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991.“

Fri, 02/16/2018 - 10:19

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. veljače 2018. godine u seminarskoj dvorani na polukatu Knjižnice održana je projekcija dokumentarno-igranoga filma Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991.

Uoči projekcije filma okupljenima se obratio Tomica Vrbanc, voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu.

O glazbi u filmu govorili su prof. art. Mario Penzar i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek. Andro Vlahušić osvrnuo se na ratno vrijeme u kojem je izlazio časopis Glas iz Dubrovnika.

Film, prvi iz serijala o civilnoj obrani Grada, otkrio je dokumente objavljivane u časopisu Glas iz Dubrovnika. Ti su dokumenti zrcalo stvarnoga stanja u Dubrovniku koji je strašno napadan i razaran zadnja četiri mjeseca 1991. godine.

Film se temelji na ratnome autorskom pismu Alojzija Prosolija kojega je osmislio na početku Domovinskoga rata u Zagrebu, gdje je i prvi put primijenjen, a potom i u Dubrovniku, u Glasu iz Dubrovnika. Te novine, tiskane na dvije stranice, objavljivane su od 8. listopada 1991. do 5. ožujka 1992. godine, a služile su kako bi se objavljivali dokumenti koji će, kao podaci, jednoga dana biti pravo blago (11. listopada 1991.). Ti su dokumenti neiscrpan, istinski i neokaljan izvor istine o Gradu koji se prvi put pojavljuje u filmskoj tehnici.

Autor je naslovne fotografije umjetnički fotograf Željko Šoletić.

The post Održana projekcija dokumentarno-igranoga filma „Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991.“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana radionica edukacije korisnika na Metalurškom fakultetu u Sisku

Thu, 02/15/2018 - 11:29

U ponedjeljak, 12. veljače 2018. godine, djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjetile su Metalurški fakultet u Sisku i njihovu voditeljicu knjižnice Sanju Vujnović. U okviru projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija – e-Izvori koji se ostvaruje u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Europskog socijalnog fonda, Goranka Mitrović održala je radionicu „Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti“ znanstveno-nastavnom osoblju Fakulteta.

The post Održana radionica edukacije korisnika na Metalurškom fakultetu u Sisku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana dvadeset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Thu, 02/15/2018 - 10:06

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. veljače 2018. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je dvadeset šeta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gošća tribine bila je književnica i prevoditeljica Ljerka Car-Matutinović, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini se razgovaralo o poeziji Ljerke Car- Matutinović, njezinom obrazovanju u sušačkoj gimnaziji i kasnijem studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prema Ljerkinim riječima na pisanje za koje je od dječje dobi imala interesa potaknula ju je majka. Njezine je majka voljela slušati kako nakon škole pjeva i recitira svoje pjesme.

Ljerka se osvrnula i na svoj život i radu u Italiji u koju je često putovala. Posebno je istaknula dvije godine koje je provela u Firenci kao lektor Hrvatskog jezika. Govorila je i o dječjoj književnosti na čije su ju pisanje potaknuli unuci u čijem je društvu beskrajno uživala. Osvrnula se i na pisanje na čakavskom narječju uz koje je odrasla u rodnoj Crikvenici.

Pjesme Ljerke Car-Matutinović prevedene su na desetak stranih jezika, dok su pripovijetke prevedene na engleski, talijanski i njemački jezik.

Više pojedinosti o autorici.

The post Održana dvadeset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja!“ – uz spomen na Grigora Viteza

Thu, 02/15/2018 - 07:14

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti
Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.

I na zemlju mora sjati
Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

 

 

 

The post „Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja!“ – uz spomen na Grigora Viteza appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK

Wed, 02/14/2018 - 15:33

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavljuje oglas za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u trajanju od 12 mjeseci s punim radnim vremenom:

  • diplomirani knjižničar – 3 izvršitelja
  • knjižničar – 2 izvršitelja
  • pomoćni knjižničar – 3 izvršitelja.

Oglas je otvoren do 22. veljače 2018. godine.

Više pojedinosti o Oglasu za stručno osposobljavanje.

The post Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK

Wed, 02/14/2018 - 15:22

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
objavljuje
O G L A S

za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
u trajanju od 12 mjeseci s punim radnim vremenom

 

1. DIIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR

  • 3 izvršitelja

Uvjeti: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

2. KNJIŽNIČAR

  • 2 izvršitelja

Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, ili VŠS uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti.

3. POMOĆNI KNJIŽNIČAR

  • 3 izvršitelja

Uvjeti: SSS, završena četverogodišnja srednja škola

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na Oglas se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci
– dokaz (potvrdu) Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da se kandidat vodi u evidenciji nezaposlenih osoba (ne stariju od mjesec dana)
– potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnosno ispis elektroničkog zapisa podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg će biti vidljiva razina stručne spreme na koju je kandidat bio prijavljen u stažu osiguranja (ne stariju od mjesec dana)

Prijavu na Oglas s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom “prijava na Oglas za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (navesti točku oglasa za koju se prijavljuje) od 14.2.2018.”

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Priložena dokumentacija se ne vraća.

OGLAS JE OTVOREN OD 14.02.2018. DO 22.02.2018.

The post Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predstavljanje knjige „Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015.“ na Institutu Ruđera Boškovića

Wed, 02/14/2018 - 11:08

Na Institutu Ruđera Boškovića u sklopu 135. kolokvija Centra za znanstvene informacije u srijedu 14. veljače 2018. godine u 15 sati bit će predstavljena knjiga Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015.

Bibliografiju će predstaviti autorica dr. sc. Zagorka Majstorović i recenzentice doc. dr. sc. Tinka Katić i prof. dr. sc. Jelka Petrak.

Krajem 2017. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila je u tiskanome obliku Bibliografiju radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015.

Sastavljačice Zagorka Majstorović i Jelica Leščić odabrale su i popisale stručne i znanstvene članke objavljene u hrvatskim i inozemnim časopisima te zbornicama radova, knjige i poglavlja u knjigama te doktorske i magistarske radnje koje tematski pripadaju visokoškolskomu i specijalnomu knjižničarstvu. Bibliografija obuhvaća razdoblje od 65 godina, u razdoblju od objavljivanja prvih sveščića Vjesnika bibliotekara Hrvatske do 2015. godine. Nakon predgovora, u kojem je opisan cilj, svrha, vremenski i sadržajni opseg, izvori, mjerila odabira te metodologija izradbe bibliografije, slijede četiri poglavlja, odnosno cjeline – članci u stručnim i znanstvenim časopisima (1039); članci u zbornicima radova (552); knjige i poglavlja u knjigama, prijevodi knjiga (225) te doktorski i znanstveni magistarski radovi (147), ukupno 1963 bibliografske jedinice. Zatim slijede dodatci glavnomu tekstu Bibliografije: autorsko kazalo, kazalo urednika, prevoditelja i priređivača knjiga te predmetno kazalo, kao i popisi izvora uključenih časopisa i zbornika radova.

S obzirom na obuhvaćeno razdoblje, Bibliografija, iako selektivna, daje ne samo pregled razvoja teorije i prakse u sklopu hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva, od početničkih stručnih radova pa sve do doktorskih i magistarskih radova te znanstvenih knjiga, već i hrvatskoga knjižničarstva općenito, kao dijela europskoga knjižničarstva.

The post Predstavljanje knjige „Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskog i specijalnoga knjižničarstva : 1950. – 2015.“ na Institutu Ruđera Boškovića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom“ – uz Dan ljubavi

Wed, 02/14/2018 - 08:42

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.

Napisati, na primjer: „Noć je puna zvijezda,
trepere modre zvijezde u daljini.”

Noćni vjetar kruži nebom i pjeva.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Volio sam je, a katkada je i ona mene voljela.

U noćima kao ova, držao sam je u svom naručju.
Ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom.

Voljela me, a katkad sam i ja nju volio.
Kako da ne ljubim njene velike nepomične oči.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Pomisao da je nema. Osjećaj da sam je izgubio.

Slušati noć beskrajnu, bez nje još beskrajniju.
I stih pada na dušu kao rosa na livadu.

Nije važno što je moja ljubav nije mogla zadržati.
Noć je zvjezdovita i ona nije uz mene.

I to je sve. U daljini netko pjeva. U daljini.
Moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Kao da je hoće približiti, moj pogled je ište.
Moje srce je ište, a ona nije uz mene.

Ista noć odijeva bjelinom ista stabla.
Mi sami, oni od nekada, nismo više isti.

Više je ne volim, ali koliko sam je volio.
Moj glas je iskao vjetar da joj dodirne uho.

Drugome. Pripast će drugome. Kao i prije mojih poljubaca.
Njen glas, njeno sjajno tijelo, njene beskrajne oči.

Više je ne volim, zaista, no možda je ipak volim.
Tako je kratka ljubav, a tako pust je zaborav.

Jer sam je u noćima, poput ove, držao u svom naručju,
moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Iako je ovo posljednja bol koju mi ona zadaje
I ovi stihovi posljednji koje za nju pišem.

(Pablo Neruda Ove noći mogu napisati najtužnije stihove)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Kako do ljubavi, najveće tajne života, ljubavi koja ispunja sve naše čežnje, ljubavi za koju se uvijek ponovno rađa i umire, pitanja su koja često postavljamo.
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Uz Dan ljubavi, na Blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pronađite nadahnuće za čitanje ljubavnoga romana u najnovijem članku rubrike Knjiga s police.

Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom.

(Albert Schweitzer)

The post „Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom“ – uz Dan ljubavi appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izbor prinova u Zbirci inozemne Croatice u 2017. godini

Tue, 02/13/2018 - 11:17

U Zbirci inozemne Croatice koja je dio Odjela nabave i izgradnje zbirki, a bavi se pronalaženjem, prikupljanjem, registriranjem i promidžbom publikacija koje hrvatski autori objavljuju izvan Hrvatske, u 2017. godini je darom pojedinaca i ustanova, zamjenom s drugim knjižnicama i kupnjom, nabavljeno 486 novih naslova.

Ovom prigodom među njima izdvajamo djela hrvatskih autora Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Vesne Parun, Drage Štambuka, Anđelka Vuletića, Lade Žigo i Viktora Žmegača prevedena na strane jezike i objavljena u Makedoniji, Albaniji, Francuskoj, Brazilu, Njemačkoj i Španjolskoj. Tu je i Antologija hrvatske poezije koju je priredio Ján Jankovič, objavljena u Bratislavi. Uglavnom se radi o poeziji, esejima (V. Žmegač) te romanu Rulet Lade Žigo koji je dobio nagradu Europske unije za književnost 2012. godine.

Među djelima objavljenim u inozemstvu u kojima se spominju Hrvatska i Hrvati ističemo luksuznu monografiju Hrvatska autora Marija Novaka objavljenu u Sjedinjenim Američkim Državama u kojoj se tekst o ljepotama naše zemlje isprepliće s fotografijama koje to i dokazuju. Zanimljive su knjige i Dalmatien Michaela M. Stanića objavljena u Njemačkoj, ona Ratka Perića Svećenici glagoljaši na području BiH  te knjiga tiskana u Bugarskoj povodom 25. obljetnice nezavisnosti Republike Hrvatske koja govori o tradicionalno dobrim odnosima između Hrvatske i Bugarske.

Kćerka velikoga hrvatskog kipara Maria Meštrović objavila je u Londonu djelo o svome ocu, naslovljeno Ivan Meštrović the Making of a Masters s predgovorom Crisa Cviića, a arheolog Vladimir Sokol u Bostonu knjigu Medieval Jewerly and Burial Assemlages in Croatia: A Study of Graves and Grave Goods ca. 800 to ca. 1450. Draško Dolić je u Rimu objavio djelo Leonardo da Vinci: Una Nueva Opera da Attribuire al Genio del Rinascimiento, a znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu Greta Pifat-Mrzljak urednica je knjige Supramolecular Structure and Function 8 u kojoj su prikupljeni radovi s međunarodnog kongresa u Rovinju održanog 2003. godine. Knjiga je objavljena u Sjedinjenim Američkom Državama.

Među pribavljenim znanstvenim knjigama ističemo i onu Petra Jandrića Learning in the Age of Digital Reason objavljenu u nakladničkoj kući Sense Publisher koja djeluje u Rotterdamu, Bostonu i Taipeiu, knjigu o hrvatskom ilirizmu Symboly a Myty Chorvátskeho Národného Hnutia Marcele Bednárové objavljenu u Slovačkoj te onu Lidije Nowicke-Comber o Titušu Brezovačkom objavljenu u Poljskoj. Knjiga nosi naslov Snom przywykliśmy wierzyć.

Od djela pisanih na tematiku Domovinskog rata izdvojili smo  The Croatian War of Independence autora Ante Nazora i In the Eye of the Storm Ante Guge. Obje su knjige objavljene u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbornik radova Aktualni trenutak Crkve i domovine koji je uredio fra Josip Bebić objavljen je pak u Frankfurtu na Maini.

O djelatnostima i aktivnostima hrvatskih iseljenika govori se u knjigama U pomoć Hrvatskoj Fabijana Lovokovića koji živi u Australiji te u dvojezičnoj monografiji 25 godina Hrvatske kulturne zajednice Mainz objavljenoj u tome gradu.  Joseph Marohnic iz Kanade autor je knjige fotografija To Croatia with Love.

Vezano uz tematiku hrvatskih manjina, ističemo knjigu Đure Šarošaca Narodna umjetnost Hrvata u Mađarskoj, djelo Kulturalno pamćenje Vande Babić koje obuhvaća oglede o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke te dvije knjige koje su objavili vojvođanski Hrvati. Radi se o djelu Slavena Bašića Iz prošlosti gradskog prava Novog Sada, Sombora i Subotice te zborniku radova s međunarodnoga filozofsko-znanstvenog skupa održanog u Subotici od 14. do 16. prosinca 2012. Misaona popudbina Tome Vereša koji je objavio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a uredio Tomislav Žigmanov.

Odabrani naslovi samo su dio fonda koji se prikupljaju u ovoj Zbirci i ukazuju na prisutnost hrvatske baštine i kulture u inozemstvu.

The post Izbor prinova u Zbirci inozemne Croatice u 2017. godini appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dani otvorenih vrata NSK 2018.

Mon, 02/12/2018 - 13:02

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 22. veljače 2018. godine proslavit će Dan Knjižnice koji prigodno obilježava na nadnevak kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483., jedno od najvrjednijih djela hrvatske kulture koje Knjižnica čuva.

U povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 20. i 21. veljače 2018. godine održat će se tradicionalni Dani otvorenih vrata NSK kada je posjetiteljima omogućen posjet Knjižnici, upoznavanje s radom i ulogom Knjižnice u kulturnome i znanstvenome životu Hrvatske, osobito onomu koji se odnosi na očuvanje vrijedne baštine koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pohranjenu u svojem fondu.

Kao najveća i najstarija knjižnica u Hrvatskoj koja se prostire na 44 432 kvadratna metra, s čak više od 130 kilometara polica s knjigama, približno tri milijuna svezaka i više od 46 digitalnih zbiraka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svjedok je društvenoga, gospodarskoga, kulturnoga i intelektualnoga potencijala Hrvatske.

Za vrijeme trajanja Danâ otvorenih vrata posjetiteljima je omogućen obilazak Knjižnice pod stručnim vodstvom u 10, 12, 14 i 16 sati. Obilazak uključuje posjet zbirkama građe posebne vrste Zbirci rukopisa i starih knjiga, Zbirci muzikalija i audiomaterijala, Grafičkoj zbirci te Zbirci zemljopisnih karata i atlasa. Osim spomenutih zbiraka, posjetitelji će moći posjetiti čitaonice s otvorenim pristupom građi, Čitaonicu periodike, Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu, Zbirku inozemne Croatice, Zbirku službenih publikacija, Centar za mikrografiju te Zatvoreno spremište.

Za sudjelovanje na Danima otvorenih vrata NSK potrebno se prijaviti ispunjavanjem obrasca.

U sklopu manifestacije i u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika 21. veljače 2018. godine u 20 sati održat će se koncert u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje na kojem će nastupiti glazbenice Lidija Bajuk, Dunja Knebl i Elis Lovrić s izvedbama na trima hrvatskim narječjima.

Posjetite Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu za vrijeme trajanja Danâ otvorenih vrata i obilježite s njom 411. godinu postojanja! Dotad sudjelujte u kvizu Jeste li znali? i provjerite svoje znanje o hrvatskoj kulturi i baštini.

 

 

 

 

The post Dani otvorenih vrata NSK 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorene prijave za sudjelovanje na tribini i radionici u sklopu projekta „Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori“

Mon, 02/12/2018 - 10:50

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 16. ožujka 2018. godine u 11 sati organizira tribinu pod nazivom Izazovi i perspektive u jačanju konkurentnosti hrvatske znanstvene i visokoškolske zajednice i radionicu e-Izvori: iskustva i planovi. Tribina i radionica održavaju se u sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori.

Tribina i radionica namijenjene su, ponajprije, korisnicima elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija, a to su znanstvenici, nastavno osoblje u visokoškolskim ustanovama, studenti te knjižničari u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ali i svim novim, mogućim skupinama korisnika.

Na tribini će se govoriti o vrijednosti projekta e-Izvori u poboljšanju istraživačkoga okruženja za hrvatske znanstvenike, otvaranju mogućnosti bolje međunarodne vidljivosti znanstvenika i njihovih znanstvenih rezultata, dok će na radionici biti predstavljeni dosadašnji rezultati u provedbi projekta, kao i planovi za nastavak projekta.

Tribina i radionica otvorene su za javnost te su besplatne za sudjelovanje, a svi zainteresirani mogu se prijaviti do 12. ožujka 2018. godine preko mrežno dostupnoga obrasca.

 

 

The post Otvorene prijave za sudjelovanje na tribini i radionici u sklopu projekta „Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Projekcija dokumentarno-igranoga filma „Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991.“

Mon, 02/12/2018 - 09:15

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. veljače 2018. godine u 13 sati u seminarskoj dvorani na polukatu Knjižnice održat će se projekcija dokumentarno-igranoga filma Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991.

Film, prvi iz serijala o civilnoj obrani Grada, otkriva dokumente objavljivane u Glasu iz Dubrovnika. Ti su dokumenti  zrcalo stvarnoga stanja u Dubrovniku koji je strašno napadan i razaran zadnja četiri mjeseca 1991. godine.

Film se temelji na ratnome autorskom pismu Alojzija Prosolija kojega je osmislio na početku Domovinskoga rata u Zagrebu, gdje je i prvi put primijenjen, a potom i u Dubrovniku, u Glasu iz Dubrovnika. Te novine, tiskane na dvije stranice, objavljivane su od 8. listopada 1991. do 5. ožujka 1992. godine, a služile su kako bi se objavljivali dokumenti koji će, kao podaci, jednoga dana biti pravo blago (11. listopada 1991.). Ti su dokumenti neiscrpan, istinski i neokaljan izvor istine o Gradu koji se prvi put pojavljuje u filmskoj tehnici.

Na projekciji će sudjelovati autorski tim producent Krešimir Renzo Prosoli, projektni menadžer Višeslav Paolo Prosoli, redatelj Alojzije Prosoli, glumci Robert Kurbaša i Šiško Majcen Horvat, suscenaristica Tomislava Pia Vajs, snimatelji Ivan Anić i Josip Matić, montažer Borna Buljević, Andro Vlahušić iz Ureda Konvoja Libertas, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek s Odjela za znanost i film Udruge Prosoli – Sveta glazba i prof. art. Mario Penzar s Odjela za glazbu Udruge Prosoli – Sveta glazba.

Predstavljanje dokumentarno-igranoga filma Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991. vodit će Tomica Vrbanc, voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu.

Autor je naslovne fotografije umjetnički fotograf Željko Šoletić.

The post Projekcija dokumentarno-igranoga filma „Glas iz ratnoga Dubrovnika 1991.“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa

Fri, 02/09/2018 - 07:02

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca, kao i njegova životnog djela Gazofilacij, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu vezani su uz 1616. godinu kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

The post Sjećanje na hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na Instagramu – pratite Knjižnicu i osvojite nagrade!

Thu, 02/08/2018 - 15:55

Nakon sedam godina uspješna poslovanja u okruženju društvenih mreža, među kojima su Facebook, Twitter, Pinterest, YouTube i LinkedIn, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se velikoj zajednici korisnika koja se koristi trenutačno najpopularnijom aplikacijom Instagram.

Instagram je aplikacija za društveno umrežavanje, namijenjena, ponajprije, objavljivanju fotografija i videozapisa. Stvorena je 2010. godine, a trenutačno okuplja više od 800 milijuna korisnika iz cijeloga svijeta te se, uz Facebook i Twitter, smatra jednom od najpopularnijih društvenih aplikacija. Njome se dnevno koristi 500 milijuna korisnika. Korisnici u dobi između 18 i 29 godina čine 59 posto ukupnih korisnika, oni između 30 i 49 godina 33 posto, dok je približno je 80 posto korisnika Instagrama izvan Sjedinjenih američkih država. Dosad je na Instagramu objavljeno više od 40 milijardi fotografija. Alikacija je dostupna na mobilnim i računalnim platformama kao što su Apple iOS, Android i Windows, premda se za objavljivanje fotografija i videozapisa potrebno koristiti mobilnim uređajima.

Među europskim nacionalnim knjižnicama samo 26 posto posluje na Instagramu, a među njima brojem se korisnika ističu Britanska knjižnica, Nacionalna knjižnica Francuske i Norveška nacionalna knjižnica. Dosad su se nacionalne knjižnice za objavljivanje vizualnih sadržaja služile Flickrom i Pinterestom. Osim najvećih europskih nacionalnih knjižnica, prednostima se Instagrama u svojem poslovanju koriste Kongresna knjižnica i Nacionalna knjižnica Australije. Tako knjižnice na njihovim profilima prati od nekoliko desetaka tisuća pa sve do 120 tisuća korisnika.

Slijedeći najbolje primjere prakse, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu počela je s objavljivanjem različitih sadržaja na Instagramu, među kojima su fotografije Knjižnice – zbirke građe posebne vrste, čitaonica te drugih prostora, preslike djela znamenitih Hrvata koja se čuvaju u fondu Knjižnice, preslike starih razglednica s motivima hrvatskih gradova, stare hrvatske božićne čestitke iz fonda Grafičke zbirke NSK, a u budućnosti će profil biti obogaćen raznovrsnim sadržajima te pratiti poslovanje Knjižnice.

Stoga, pridruživanje Instagramu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavlja izazov, ali i mogućnost promidžbe svoje građe i usluga na još jednoj mrežnoj društvenoj platformi, gdje je svakodnevno prisutan najveći broj njezinih mlađih korisnika. Osim za stjecanjem novih virtualnih korisnika, prilika je to za nastavak razvoja usluga koje nadilaze statične usluge prve generacije mrežnih usluga, čime se Knjižnica uvrstila u zajednicu nacionalnih knjižnica 2.0 u svijetu te se ističe među europskim nacionalnim knjižnicama.

U povodu pokretanja profila Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, slučajnim će odabirom, suvenirima i promidžbenim materijalima, biti nagrađeno troje korisnika koja će do kraja veljače 2018. godine početi pratiti Knjižnicu na Instagramu.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na Instagramu – pratite Knjižnicu i osvojite nagrade! appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dvadeset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ljerka Car-Matutinović

Thu, 02/08/2018 - 09:04

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 14. veljače 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset šestu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gošća je književnica i prevoditeljica Ljerka Car-Matutinović. Na tribini koja će se održati na Dan zaljubljenih, na Valentino, s književnicom Ljerkom Car- Matutinović razgovarat ćemo o njezinoj, prije svega, ljubavnoj poeziji, ali i o onoj pisanoj na čakavskome narječju, bavljenju književnošću na različite načine, povezanošću s Italijom, prevođenju s talijanskoga jezika, putovanjima u tu zemlju, nagradama, suradnji u časopisu Vijenac, dječjoj književnosti, književnim aktivnostima u rodnoj Crikvenici i dr.

Suvremena hrvatska pjesnikinja, prozaičarka, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica Ljerka Car-Matutinović rođena je u Crikvenici. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je hrvatski i talijanski jezik s književnostima. Članica je Društva hrvatskih književnika (1975.), Zagrebačkoga centra Europskoga društva kulture sa sjedištem u Veneciji te Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Od 1961. u mnoštvu časopisa i novina, kao što su Forum, La Battana, Impegno 80, Most, Republika, Književna republika, Nova Istra, Književna Rijeka, Vijenac, Diwan/BiH/ i dr., objavljuje književne kritike, književne interpretacije i eseje, od 1965. pjesme te pripovijetke od 1975. godine. Objavila je dvadeset zbiraka pjesama, od kojih su tri na čakavskome narječju – Kanat slaji od meda, Čakavske versade, i Meštrija. Od ostalih zbiraka bitno je istaknuti Odiljat se (1983.), La bellezza del respiro Ljepota disanja (1984.), Bezumlje (1994.), Disanje, izabrane pjesme (1997.), Jabuka na glavi (2001.), Versi o nepotrošivoj ljubavi (2005.), Zarobljeno tijelo i drugi soneti (2007.), Jabuka puno krilo (2007.), Uzmi me na oblaku (2010.), Vrijeme punog Mjeseca (2012.) i Kad već postoji planina (2013). Od knjiga za djecu bitno je spomenuti roman MA i LU – dva izdanja u 5000 primjeraka, i to 1988. i 1990., Sve niče iz priče (2000.), Raduj se danu, pjesme (2004.) i Duplići MA i LU (2015.).

Od proza za odrasle vrijedno je istaknuti – Ljubavni jadi Ružice Trnoružice (1986.), Seoba mora (1996.), Opsjenar Galateo i druge srednjovjekovne priče (2002.), Mirakul zvan Ljubav (2006.) te Život bezbrižan i lepršav, izabrane priče (2016.). Od književno-kritičkih proza izdvajaju se Odjeci pjesničke riječi, razgovori s književnicima (1991.), Hrvatski pjesnici (Školska antologija) (2006.), Vijenac odabranih (2013.) i Umjesto samoće (2014.). S talijanskoga jezika prevela je mnoštvo knjiga poznatih pisaca za djecu, i to Nosorog Alberta Moravije, Putovanje plave strijele Giannija Rodarija, Pinokio Carla Collodija i Čipolino Giannija Rodarija, kao i za odrasle Dekameron, izbor, Zagreb, 2002. Giovannija Boccaccia, Ususret renesansi Dantea Alighierija, Francesca Petrarce i Giovannija Boccaccia, Zagreb, 2003., Žena od kamena, izbor iz suvremene talijanske proze, Tuzla, 2005., U moru žive krokodili, Zagreb, 2011. Fabija Gede i Dante, Petrarca, Boccaccio Izbor iz djela koju je prevela i priredila Ljerka Car-Matutinović u Zagrebu 2016. godine.

Dobitnica je brojnih talijanskih nagrada – nagrade San Bartolo, Firenca, 1996., Nagrade Firence, 2001. i nagrade ocjenjivačkoga suda na Međunarodnome natječaju za poeziju i prozu Citta di Salo, 2005. i dr. Od hrvatskih nagrada osobito se ističu nagrada Drago Gervais, 1981. i 1985., Nagrada Ljubo Pavešić za najbolji čakavski tekst, 1995., Nagrada za životno djelo Grada Crikvenice 1996. i nagrada Julije Benešić za najbolju knjigu književnih kritika Vijenac odabranih, Đakovo, 2. srpnja 2013. godine. Pjesme Ljerke Car-Matutinović prevedene su na desetak stranih jezika, dok su pripovijetke prevedene na engleski, talijanski i njemački jezik.

Književnica Ljerka Car-Matutinović živi i radi u Zagrebu.

The post Dvadeset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ljerka Car-Matutinović appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Knjižnica Beinecke – najveća knjižnica bez prozora

Wed, 02/07/2018 - 08:55

Knjižnica rijetkih knjiga i rukopisa Beinecke na Sveučilištu Yale privlači posjetitelje ne samo svojom zbirkom već i svojom arhitekturom. Zidovi knjižnice izgrađeni su od prozirnoga mramora koji propušta prirodno svjetlo i tako štiti knjige, no ipak osigurava dovoljno svjetla za čitanje. Noću, pak, knjižnica obasjana unutarnjim svjetlima, u cijelosti svijetli. U dvorani za javna izlaganja nalazi se šest katova visok stakleni toranj koji u posebnim uvjetima čuva zbirku od približno 180 000 rijetkih knjiga. U prostoru tornja nema zraka kako bi se usporilo starenje građe te je tako građa osigurana od nastanka požara. Knjižnica je izgrađena 1963. godine, a djelo je arhitekta Gordona Bunshafta. Zgrada može primiti više od milijun knjiga te je jedna od najvećih knjižnica u svijetu koje čuvaju jedino rijetke knjige.

Svoju zbirku Knjižnica prikuplja već 300 godina, a u njoj se nalazi i Gutenbergova Biblija tiskana 1455. godine, koja je jedna od najvrjednijih knjiga u svijetu, od koje je dostupno samo 48 primjeraka.

The post Knjižnica Beinecke – najveća knjižnica bez prozora appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages