Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 8 hours 21 min ago

Webinar o korištenju baze podataka GIDEON

Mon, 04/06/2020 - 18:29

Dana 7. i 15. travnja 2020. u 14 sati održat će se webinar o korištenju baze Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON). Na ovu bazu, s obzirom na trenutačne okolnosti i epidemiju bolesti COVID-19, hrvatska znanstvena i akademska zajednica do 17. svibnja 2020. ima otvoren probni pristup. Prijave na webinar su moguće ovdje.

Baza podataka GIDEON sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno ažuriranje podataka o najnovijim epidemijama ovu bazu čini iznimno korisnim alatom za pomoć pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju. Baza također uključuje više od 30.000 grafikona i slika.

Detaljnije informacije o ovoj bazi mogu se preuzeti ovdje, a videoupute za ciljano pretraživanje informacija o COVID-19 mogu se pronaći ovdje.

Pojedinosti o svim online bazama dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Webinar o korištenju baze podataka GIDEON appeared first on .

Vizualno rješenje Noći knjige 2020.

Mon, 04/06/2020 - 10:39

Iz svijeta fikcije, na plakat ovogodišnje Noći knjige stiže knjiški patuljak, dežurno njurgalo, veseljak, komentator apsurda i podsjetnik na to zašto je upravo danas bitno čitati.

Premda imun na ljudske bolesti, na licu nosi masku, upozoravajući nas da kao knjiški junak dijeli sudbinu čovjeka. Odnosno, da i njemu prijeti izumiranje ako društvo neće čitati i mariti za knjigu.

Autor vizualnog rješenja je dizajner Boris Kuk, a promidžbeni materijali dostupni su za preuzimanje na mrežnoj stranici Noći knjige te se neće, kao prethodnih godina, slati poštom.

Podsjetimo, Noć knjige 2020. održat će se u virtualnoj inačici, a programi i akcije u sustav Noći knjige mogu se prijaviti do 23. travnja putem online prijavnice.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Vizualno rješenje Noći knjige 2020. appeared first on .

Otvoren probni pristup na online bazu An@tomedia

Fri, 04/03/2020 - 14:33

Za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu u područja biomedicine i zdravstva do 31. je svibnja 2020. otvoren probni pristup na online bazu An@tomedia.

An@tomedia je online obrazovni alat koji studentima, nastavnicima i kliničarima pruža sveobuhvatno i interaktivno iskustvo učenja anatomije. Sadrži detaljne prikaze stvarnih disekcija i medicinskih slika zajedno s interaktivnim, edukativnim tekstom i kviz pitanjima te kratkim pratećim tekstom koji olakšava razumijevanje njezine funkcionalne i kliničke primjene.

U bazi je dostupno 1.500 interaktivnih prikaza, 4.000 slika disekcija, 6.000 tekstualnih pitanja s 2.000 dijagrama i 30.000 ilustriranih kvizova. An@tomedia je dostupna putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu u sklopu kojega su dostupne pojedinosti o svim online bazama.

The post Otvoren probni pristup na online bazu An@tomedia appeared first on .

EBSCO otvorio probni prostup na baze DynaMed, MEDLINE Complete i Harvard Business Review E-Books

Thu, 04/02/2020 - 20:30

Tvrtka EBSCO information services otvorila je za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu probni pristup na baze podataka DynaMed i MEDLINE Complete te na zbirku e-knjiga Harvard Business Review E-Books.

DynaMed baza podataka sadrži aktualnu znanstvenu literaturu, smjernice kliničke prakse te istraživanja temeljena na dokazima u području biomedicine. Baza je dostupna odabirom na EBSCO platformi dok je probni pristup omogućen do 30. travnja 2020.

MEDLINE Complete je baza podataka s cjelovitim tekstom i uključuje više od 2.200 časopisa iz područja biomedicine i zdravstva od 1916. godine nadalje. Namijenjena je liječnicima, medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim djelatnicima i znanstvenicima. Probni pristup dostupan je do 30. travnja 2020.

Harvard Business Review E-Books je zbirka koja sadrži više od 600 e-knjiga među kojima je više od  400 monografija, tazim su tu novoobjavljene e-knjige te više od 150 članaka u kompilaciji HBR Classics iz područja ekonomije i poslovanja. Probni pristup dostupan je do 31. svibnja 2020.

Navedenim e-izvorima možete udaljeno pristupiti na EBSCOhost platformi putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu i putem Shibboleth prijave.

The post EBSCO otvorio probni prostup na baze DynaMed, MEDLINE Complete i Harvard Business Review E-Books appeared first on .

Citat 1. travnja 2020.

Wed, 04/01/2020 - 16:45

Knjiga glavu čuva.

The post Citat 1. travnja 2020. appeared first on .

Obilježite Međunarodni dan dječje knjige 2020. – digitalno

Wed, 04/01/2020 - 16:02

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige poziva svoje korisnike i svu zainteresiranu javnost da se upoznaju s djelima dječje književnosti dostupnim u sklopu zbirke Knjiga za djecu na portalu Digitalne zbirke NSK. Uz stare slikovnice iz fonda NSK, zbirka sadrži i digitalizirane inačice najpoznatijih djela hrvatskih pisaca dječje književnosti objavljene u sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice (International Children`s Digital Library – ICDL).

Projekt uspostave prve svjetske dječje digitalne knjižnice 2002. godine pokrenula je američka Kongresna knjižnica (Library of Congress) pozvavši nacionalne knjižnice diljem svijeta na suradnju u njezinoj izgradnji. Uz digitalizirane slikovnice Kako je Potjeh tražio istinu i Regoč, iz zasigurno najpoznatijeg djela hrvatske dječje književnosti Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine, na portalu Međunarodne dječje digitalne knjižnice zajedno s više od 4600 digitaliziranih naslova za djecu na 59 jezika trenutačno su dostupna 34 hrvatska naslova.

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se od 1967. godine 2. travnja, na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena, u organizaciji Međunarodnog vijeća za knjige za mlade (International Board on Books for Young People – IBBY), a pokrovitelj je ovogodišnjeg programa obilježavanja, koji se održava na temu Glad za riječima, Republika Slovenija.

Plakat Međunarodnog dana dječje knjige 2020. Ilustrator: Damijan Stepančič.

The post Obilježite Međunarodni dan dječje knjige 2020. – digitalno appeared first on .

#ObojiNašeZbirke – bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti

Mon, 03/30/2020 - 21:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ciljem promicanja korištenja digitalne kulturne baštine za kreativnu razonodu i učenje izradila je bojanke za sve uzraste čiji sadržaj predstavlja vrijednu građu njezine Grafičke zbrike, Zbirke zemljovida i atlasa te odabranu građu iz općeg fonda NSK.

Osim što potiču kreativnost i djeluju opuštajuće, bojanke s motivima kulturne baštine omogućuju nam učenje o povijesti i umjetnosti te upoznavanje s arhitekturom i krajolicima. Besplatno korištenje ovakvih sadržaja ujedno je i način da sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, odgovorno i savjesno uskladimo s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19, kao i da ove izvanredne okolnosti olakšamo mlađim naraštajima.

Prva bojanka Knjižnice, Oboji naše zbirke – Gradovi, sadrži vedute hrvatskih gradova iz digitaliziranog dijela građe Grafičke zbirke NSK i Zbirke zemljovida i atlasa NSK dostupne u sklopu tematskih portala Digitalizirana vizualna građa i Digitalna kartografska građa portala Digitalne zbirke NSK. Bojenjem možete upoznati otoke Cres i Hvar te gradove Drniš, Dubrovnik, Osijek, Senj, Sinj, Skradin, Split, Šibenik, Valpovo, Zadar i Zagreb. Druga bojanka, Oboji naše zbirke – Flora, predstavlja građu digitalne zbirke Flora Croatica i donosi crteže biljaka iz djela znamenitog hrvatskog botaničara Luje von Adamovića Die Pflanzenwelt Dalmatiens (Leipzig, 1911.).

Bojanke su izrađene po uzoru na godišnju kampanju knjižnice njujorške medicinske akademije (The New York Academy of Medicine) #ColorOurCollections. Uz bojanke Knjižnice i ostalih knjižnica i baštinskih ustanova diljem svijeta, na stranici kampanje #ColorOurCollections trenutačno je dostupno i pet bojanki Europeane, najveće zbirke digitalizirane građe europskih baštinskih ustanova.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva hrvatske knjižnice te sve ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj da izradom bojanki ili na slične kreativne načine predstave digitaliziranu građu iz vlastitih fondova ili građu s portala Digitalne zbirke NSK označenu kao javno dobro.

Sve kreativne, ali i društveno odgovorne pojedince, koji će u nadolazećem razdoblju koristiti bojanke NSK i ostale dostupne u sklopu ove kampanje, pozivamo da svoje radove objave na društvenim mrežama uz korištenje oznaka #ostanidoma, #ObojiNašeZbirke, #ZašiljiBojice i #ColorOurCollections.

Bojanka NSK Oboji naše zbirke – Gradovi.
Bojanka NSK Oboji naše zbirke – Flora.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post #ObojiNašeZbirke – bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti appeared first on .

„Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati…“ – u spomen na Pavla Štoosa

Mon, 03/30/2020 - 02:05

…Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j’ ak stranjski “Horvat” mu reče,
Sam proti sebi je l’ ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje…

(Kip domovine vu početku leta 1831)

Ispjevavši „Kip domovine vu početku leta 1831“, Štoos je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Ta pjesma ga je s pravom, ne samo uvela u književnost, nego i smjestila u red legendarnih naših pjesnika. U njoj je, kako reče Matoš „suznim očima gledao Hrvatsku kao kraljicu bez krune“… Ta je pjesma jedini istinski lirski događaj u hrvatskoj književnosti do preporoda. Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi. Primjer, kako se s jednom jedinom pjesmom ulazi u književnost na velika vrata i ostaje u njoj zauvijek!

(Dubravko Jelčić)

Istaknuti hrvatski pjesnik, svećenik, domoljub i narodni preporoditelj Pavao Štoos rođen je 10. prosinca 1806. godine u Dubravici. Pavao Štoos bio je darovito dijete, govorio je mnoge jezike, a posebno je volio crtati. Do svoje petnaeste godine živio je s roditeljima koji ga, usprkos zapaženoj nadarenosti, nisu dali na daljnje školovanje. Zato je Pavao, uz poticaj župnika Jurja Ročića, 1821. godine potajno otišao u Zagreb. Smjestio se u sirotištu, zaslugom svojega dobrotvora Kuševića te upisao gimnaziju.
Za sedam godina završio je osam razreda i bio je jedan od najboljih učenika. Prema pronađenim imenicima, Pavao Štoos bio je odlikaš, marljiv, ustrajan i savjestan, a sve je predmete bio ocijenjen kao izvrstan.

U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskome. U razdoblju od 1838. do 1842. profesor je i propovjednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko i tu ostaje punih 20 godina, sve do prerane smrti 30. ožujka 1862. godine. Sahranjen je u Pokupskome, a zalaganjem rodoljuba 1936. godine njegovi posmrtni ostatci pohranjeni su na Mirogoju, u arkadi hrvatskih preporoditelja.

Kao stihotvorac Pavao Štoos javlja se još u gimnazijskoj dobi. Na početku je pjesme pisao na latinskome, a poslije je počeo pisati i na hrvatskome jeziku. Prvi se put javno istaknuo latinskom odom 1827. godine u povodu smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tijekom boravka u sjemeništu kod njega su se počele nazirati ideje narodnoga preporoda te se počinje dopisivati i sastajati s vođama narodnoga preporoda Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom, Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem.

Kada je Ljudevit Gaj pokrenuo svoje novine Danicza, poslije Danica, Štoos je od početka u njima objavljivao svoje pjesme i članke. Štoosove su pjesme najviše podigle narodnu svijest i probudile rodoljubne osjećaje naroda. Želio je i nastojao da domoljubne ideje prodru u narod i upravo je njegova zasluga bila što je biskup preporučio svećenstvu narodnu književnost i novine.

Pavao Štoos autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 koja je objavljena u trećem broju Danice 24. prosinca 1835. godine. Izvornik toga broja Danice čuva se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a digitalizirani primjerak toga broja dostupan je na portalu Stare hrvatske novine.

Osim književnosti, bavio se i glazbom te je 1858. godine objavio pjesmaricu Kitice cerkvenih pjesamah s napjevi koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov doprinos glazbenomu zanosu ilirskoga pokreta i njegov udio u širenju glazbe u najšire slojeve puka, djelatnost u širenju pučke prosvjete te pogledi na jedinstvo jezika i pravopisa svrstavaju ga među velikane hrvatske kulture 19. stoljeća.

Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnoga doba Kip domovine vu početku leta 1831 i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnoga vremena Poziv u kolo ilirsko.

U ilirsko kolo milo
Vratite se srodni puci,
Što su stari gvožđem bili,
Nek su duhom sad unuci!

Slavna braćo, oj Hrvati,
Ki za vašu krv i pleme
Krvlju vašom znaste stati,
Rodu vjerni svako vrijeme! …

(Poziv u kolo ilirsko)

 

The post „Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati…“ – u spomen na Pavla Štoosa appeared first on .

Omogućen probni pristup mrežnom arhivu časopisa Periodicals Archive Online

Fri, 03/27/2020 - 19:47

Tvrtka ProQuest za Sveučilište u Zagrebu do 25. svibnja 2020.godine omogućila je probni pristup mrežnom arhivu međunarodnih časopisa Periodicals Archive Online.

Arhiv sadrži više od 750 časopisa iz područja društveno-humanističkih znanosti objavljivanih u razdoblju od dva stoljeća, od 1802. do 2005. godine, a može mu se pristupiti preko Shibboleth prijave.

Pojedinosti o ovom probnom pristupu, kao i o svim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen probni pristup mrežnom arhivu časopisa Periodicals Archive Online appeared first on .

Poziv i pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjižnicama oštećenima u potresu

Fri, 03/27/2020 - 13:59

Zbog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb, oštećen je velik broj zgrada u čijim su prostorima smještene različite vrste knjižnica, od specijalnih i visokoškolskih do narodnih i školskih knjižnica.

Velike su štete pretrpjele ustanove kao što su Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Hrvatski školski muzej, Hrvatski povijesni muzej, središnja palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzejsko dokumentacijski centar, Staroslavenski institut, Institut za arheologiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Gradska knjižnica u Starčevićevu domu, Dječja knjižnica, Knjižnica Augusta Cesarca, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnice Medveščak, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Medicinski fakultet, Agronomski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Hotelijersko-turistička škola, Učenički dom Marije Jambrišak, Osnovna škola Petra Zrinjskoga, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Franjevački samostan svetoga Franje Asiškoga na Kaptolu, Hrvatska knjižnica za slijepe, Osnovna škola Jabukovac, Zagreb i dr.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao stožerna ustanova hrvatske kulture i znanosti te središnja ustanova knjižničnoga sustava Republike Hrvatske, a ujedno i matična knjižnica za sve vrste knjižnica, uputila je 23. ožujka 2020. godine knjižnicama poziv za procjenu štete uzrokovane potresom, bilo da je riječ o zgradama u kojima su knjižnice smještene, prostorima knjižnica, bilo o knjižničnoj građi i opremi.

Zbog oštećenja na građevinama u kojima su knjižnice smještene i zbog kojih su one proglašene neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima, još uvijek nije moguće dobiti cjeloviti uvid u trenutačno stanje knjižnica, knjižnične građe i opreme, no na temelju dosadašnjih saznanja o stanju knjižnica i knjižničnoj građi o kojima su voditelji knjižnica izvijestili savjetnice za matičnu djelatnost u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, vidljivo je kako će se iz određenih prostora knjižnica knjižnična građa, a ponajprije ona stara i rijetka, morati preseliti radi zaštite i očuvanja.

Stoga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva knjižnice koje su pogođene potresom ili imaju potrebu za preseljenjem i zbrinjavanjem knjižnične građe da joj se obrate za pomoć.

Pritom je važno navesti sljedeće podatke:

– je li matična ustanova u kojoj je smještena knjižnica proglašena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom
– koliku je štetu pretrpjela knjižnica u odnosu na zgradu, prostor, knjižničnu građu i opremu
– je li potrebno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu zbrinuti knjižničnu građu, o kojoj je količini građe riječ i u kakvom je ona stanju.

Napominjemo: ako bude potrebno smještanje građe u NSK, s građom će se postupati u skladu s utvrđenim protokolom Odjela Zaštita i pohrana NSK za prihvat i smještaj građe oštećene u potresu te mjerama za suzbijanje širenja bolesti COVID-19. Predviđene mjere uključuju prethodni pregled građe koji će provesti stručne službe NSK i restauratori/konzervatori prema utvrđenome popisu prioriteta u skladu s dostavljenim podatcima ustanova.

Ako je moguće, trenutačno je stanje knjižnice poželjno potkrijepiti fotografijama.

Pozivaju se knjižnice da se za pomoć obrate knjižničarskim savjetnicama nadležnima za određene vrste knjižnica u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koje će knjižnice uputiti u nužne postupke i mjere za zbrinjavanje knjižnične građe te izvijestiti nadležne službe.

Savjetnice za matičnu djelatnost:

Dunja Marija Gabrijel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice (dgabriel@nsk.hr)
Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice (fbiscan@nsk.hr)
dr. sc. Aleksandra Pikić, knjižničarska savjetnica za visokoškolske knjižnice (apikic@nsk.hr)
dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za specijalne knjižnice (bsalamon-cindori@nsk.hr)

Rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana NSK:

dr. sc. Dragica Krstić, konzervatorica savjetnica i rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (dkrstic@nsk.hr)

 

The post Poziv i pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjižnicama oštećenima u potresu appeared first on .

Otklonjene poteškoće pri pristupu središnjim sustavima AAI@EduHr iz inozemstva

Thu, 03/26/2020 - 12:55

Sveučilišni računski centar (Srce) 18. ožujka 2020. obavijestio je znanstvenu i akademsku zajednicu da je zbog kibernetičkih napada na središnje sustave AAI@EduHr do daljnjega onemogućen pristup s računala koja nisu u mrežama pružatelja internetskih usluga na području Republike Hrvatske, i to onima u sustavima nadležnosti Srca i CARNeta koja se oslanjaju na sustav AAI@EduHR. Slijedom navedenog, udaljeni pristup putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu – Portal e-izvori i putem Shibboleth prijave nije bio moguć korisnicima koji se trenutačno nalaze u inozemstvu. Sljedeći dan, 19. ožujka 2020., otklonjene su poteškoće te sustav AAI@EduHr radi stabilno i prilikom spajanja iz inozemstva. U slučaju problema s pristupom, molimo da se javite na adresu e-pošte baze@nsk.hr.

Tijekom navedenih poteškoća, korisnicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koji se trenutačno nalaze u Hrvatskoj bile su dostupne baze podataka i zbirke časopisa putem proxy servera na Portalu e-izvori i putem Shibboleth prijave za udaljeni pristup.

Odabirom opcije Proxy na glavnom izborniku Portala e-izvori i nakon unosa svojih AAI korisničkih podataka, nudi se popis baza podataka i zbirki e-časopisa u nacionalnoj licenciji koje su dostupne putem proxy servera. Treba se odabrati željeni e-izvor i nakon toga se može pristupiti pretraživanju.

Shibboleth prijava omogućena je odabirom i odlaskom na željenu bazu podataka putem Portala e-izvori. Na mrežnoj stranici odabrane baze odabere se log in/Institutional log in/Shibboleth te se u padajućem izborniku ili u tražilici pronađe ili upiše AAI@EduHr – Croatian Research and Education Federation ili naziv ustanove (University of…. Faculty/Academy/Institute…). Unosom AAI korisničkih podataka moći će se pristupiti pretraživanju.

Udaljeni pristup putem Shibboleth prijave omogućen je za sljedeće baze podataka:

Nacionalna licencija

EBSCOhost: CAB Abstracts, CINAHL with Full Text, Inspec, MathSciNet, PsycARTICLES, PsycINFO

Cambridge Journals

Ovid: Evidence-Based Medicine Reviews (EBMR)

IEEE/IE Electronic Library (IEL) / MIT Press eBooks

IOPscience extra

JSTOR

Scopus

SpringerNature Journals Complete Collection

Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection and Journal & Highly Cited Data

Sveučilište u Zagrebu

ProQuest: ProQuest Central, Academic Complete, Academic Video Online, ProQuest Dissertations & Theses Global (PQDT), Social Science Premium Collection

InCites

EBSCO: RILM Abstracts of Music Literature with Full Text

 

Pojedinosti o svim e-izvorima dostupne su u sklopu Portala e-izvori.

The post Otklonjene poteškoće pri pristupu središnjim sustavima AAI@EduHr iz inozemstva appeared first on .

Digitalni laboratorij NSK podržao akciju Hrvatskog studentskog zbora za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19

Wed, 03/25/2020 - 22:55

Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uključio se u hvalevrijednu akciju izrade vizira za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19 donacijom cjelokupne zalihe filamenata i posudbom 3D pisača. Akciju je pokrenuo student Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu Slaven Damjanović, a Hrvatski studentski zbor preuzeo je njezinu koordinaciju na nacionalnoj razini.

Hrvatski studentski zbor poziva sve koji su u mogućnosti da doniraju repromaterijal i dodatnu opremu kako bi se nastavilo s akcijom.

Svi upiti i prijedlozi vezani uz akciju Zboru se mogu uputiti elektroničkom poštom i preko stranice Zbora na društvenoj mreži Facebook.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Digitalni laboratorij NSK podržao akciju Hrvatskog studentskog zbora za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19 appeared first on .

Podsjetnik o trenutno dostupnim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Wed, 03/25/2020 - 12:18

S ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prilagođava svoj rad uputama i smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog kriznog stožera, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

U skladu s trenutnom situacijom, Knjižnica je od 19. ožujka 2020. godine zatvorena za korisnike, a rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 20. travnja 2020. godine.

Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara, te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija, kao i bibliometrijske usluge.

Zaposlenici Odjela Bibliografsko središte (Ured za izradu CIP zapisa, uredi za ISBNISSN i ISMN te Ured za DOI) svoje poslove obavljaju od kuće i upite rješavaju putem elektroničke pošte u redovnom roku.

Obvezne primjerke i dalje je moguće dostaviti u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu svakoga dana (osim vikendom) do 13 sati.

Knjižnica i dalje pruža stručnu i tehničku podršku knjižnicama članicama Integriranog knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI, kao i stručno-savjetodavne potpore u poslovanju školskih, narodnih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica.

Od dostupnih online usluga tu je i Hrvatski arhiv weba, Predmetni sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuNormativna baza UDKHrvatski UDK OnlinePortal Katalogizacija i klasifikacijaDigitalne zbirke NSK.

Pojedinosti.

The post Podsjetnik o trenutno dostupnim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Noć knjige ide dalje – 23. travnja virtualno slavlje knjige!

Wed, 03/25/2020 - 09:21

U jeku vijesti vezanih uz širenje koronavirusa, organizatori Noći knjige ne odustaju od ideje da se manifestacija održi, ali u skladu s trenutnim okolnostima i u okvirima odgovornog i mogućeg. Ovogodišnju Noć knjige obilježit će, tako, online programi kao i virtualno otvaranje Noći knjige.

Organizatori manifestacije pozivaju stoga sve zainteresirane da se proslavi knjige i čitanja 23. travnja priključe na način na koji mogućnosti dopuštaju. A mogućnosti su i dalje brojne – na razini akcija, natječaja, inicijativa, i njihova realizacija seže ponajprije u sferu virtualnog. Vrijeme koje je pred nama idealno je za druženje s knjigom i čitanje. Iskoristite stoga svoje online kanale, društvene mreže, video i audioservise, prijenose uživo i ostale mogućnosti s kojima raspolažete kako bismo jedinstvenom akcijom pogled javnosti usmjerili na knjigu, koja se u ovim izazovnim i neizvjesnošću ispunjenim vremenima pokazuje kao utočište, utjeha, razbibriga, pa i imperativ.

Tema promjene i uz nju vezanih knjiga koje su mijenjale svijet organizatorima je i dalje aktualna i izazovna. No promjena je zahvatila i samu Noć knjige. Stoga, ako vas je trenutna situacija ponukala da knjigu promišljate u nekom drugom kontekstu ili da na drugi način govorite o njezinoj ulozi i vrijednosti, organizatori Noći knjige vas potiču da mašti date na volju.

Svoje programe i akcije u Noći knjige 2020. možete prijaviti do 23. travnja putem online prijavnice. Promidžbeni materijali neće se, kao prethodnih godina, slati poštom, već će ih se moći preuzeti iz rubrike Promo i Press na mrežnoj stranici Noći knjige.

Također, svi koji su do sada prijavili program u sustav Noći knjige, a nisu ga u mogućnosti održati niti prebaciti u virtualnu inačicu, organizatore o tome mogu obavijestiti na adresu e-pošte kako bi se mogle izvršiti odgovarajuće izmjene:

– za narodne knjižnice: Vanja Štalec
– za škole (školske knjižnice), vrtiće, ustanove: Dobrila Zvonarek
– za knjižare, nakladnike i sve ostale: Iva Perković.

Podsjetimo, organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

The post Noć knjige ide dalje – 23. travnja virtualno slavlje knjige! appeared first on .

EBSCO omogućio pristup bazama podataka i e-izvorima o bolesti COVID-19

Tue, 03/24/2020 - 17:01

EBSCO Information Services omogućio je pristup e-izvorima i mrežnim mjestima na kojima se mogu pronaći aktualne i slobodno dostupne informacije vezane uz širenje bolesti COVID-19.

Tvrtka EBSCO organizira i niz webinara o korištenju i promociji elektroničkih izvora za vrijeme pandemije koji su namijenjeni prvenstveno knjižničarima koji se bave elektroničkim izvorima. Vrijeme održavanja webinara je standardno vrijeme na istočnoj obali SAD-a (trenutno na +5 sati u odnosu na to vrijeme, ali od idućega vikenda će biti na +6 sati).

Pojedinosti o svim online bazama dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post EBSCO omogućio pristup bazama podataka i e-izvorima o bolesti COVID-19 appeared first on .

Kultura u doba koronavirusa – „Virtualne izložbe“ NSK predstavljaju hrvatsku digitaliziranu baštinu

Tue, 03/24/2020 - 01:37

Premda zatvorena za korisnike s ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pruža svojim korisnicima i svim zainteresiranima za vrijednu baštinu koja se čuva u njezinim zbirkama, kao i u ostalim hrvatskim baštinskim ustanovama, mogućnost razgledavanja izložbi u mrežnom okruženju, preko portala Knjižnice Virtualne izložbe.

Prva izložba Knjižnice u sklopu njezinog programa digitalizacije izrađena je 2012. godine kao dio projekta Restauracija i digitalizacija djela Ruđera Boškovića, nakon čega je Knjižnica objavila još 12 izložbi, od kojih je najnovija Lisinski 200, posvećena 200. obljetnici rođenja najpoznatijeg hrvatskog skladatelja.

Izložbama se na interaktivan način predstavlja vrijedna digitalizirana baština, dok se dinamičnim popratnim sadržajima, poput pitalica i slagalica, tu baštinu na zanimljiv i kreativan pokušava približiti mlađim naraštajima. U izradi izložbi sudjeluje nekoliko odjela Knjižnice čijim aktivnostima koordinira Centar za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo, a tehničku potporu njihovoj izradi pruža Odjel Knjižnice Informacijske tehnologije te odnedavno kao vanjski suradnik i tvrtka Plava tvornica.

Trenutačno je u pripremi izrada sedam novih izložbi, a plan razvoja portala usmjeren je na daljnja unapređenja u interdisciplinarnom predstavljanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine te uže povezivanje s područjem kreativnih industrija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve svoje korisnike, kao i sve građane Republike Hrvatske, da se savjesno i odgovorno pridržavaju svih mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 uvedenih od strane nadležnih nacionalnih tijela te sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, usklade s tim mjerama.

The post Kultura u doba koronavirusa – „Virtualne izložbe“ NSK predstavljaju hrvatsku digitaliziranu baštinu appeared first on .

Zagreb-grade divni moj!

Mon, 03/23/2020 - 13:09

U nekim nadasve drugačijim vremenima i u nekome sasvim drugom kontekstu, jedan je veliki čovjek napisao: Grad – to ste vi. Antologijski esej Siniše Glavaševića Priča o gradu postao je, zahvaljujući svojoj poruci i sugestivnosti, priča o svakome gradu. Pa tako i o Zagrebu, koji je jučer pretrpio velike štete: materijalne, ali i one koje je nemoguće popisati – jer tragove ostavljaju na duši.

Augusta Šenou jučer se citiralo možda više nego ikada prije. Njegova pjesma Zagrebu, apoteoza rodnoga grada čiji su stihovi nakon potresa mahom punili portale i društvene mreže, objavljena je u Vijencu davne 1872. godine. Njezin poklič Zagreb-grade divni moj! mnoge je oči napunio suzama, osobito onda kada je prvi strah od trešnje popustio, pa smo svoje pouzdanje smjestili u vrijedne ruke onih kojih su priskočili u pomoć: vojske, policije, vatrogasaca, pripadnika civilne zaštite i brojnih volontera.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu suosjećaju sa svima koji su u jučerašnjem nemilom događaju pretrpjeli štetu. Kao središnja knjižnica zagrebačkoga sveučilišta, u mislima smo osobito uz naše kolegice i kolege iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu čija je zgrada teže oštećena, kao i studente Pravnoga fakulteta, koji su naši brojni korisnici.

U vremenima zbrajanja štete i mjera koje su na snazi kao zaštita od širenja epidemije uzrokovane koronavirusom, potičemo vas da se upoznate s izložbom Pozdrav iz Zagreba koja promiče ljepote glavnoga hrvatskog grada zabilježene na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koja je zaživjela i kao mobilna aplikacija.

Poput Augusta Šenoe, pozivamo vas da ne klonete duhom i vjerujete u budućnost našega Zagreba. Kao i Siniša Glavašević, podsjećamo vas – grad to smo mi.

Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite naš,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik,
Jak kô čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko ti klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

(August Šenoa, iz pjesme Zagrebu)

The post Zagreb-grade divni moj! appeared first on .

Obavijest nakladnicima – 20. ožujka, 15.00

Fri, 03/20/2020 - 14:42

Sukladno Odluci o privremenoj organizaciji rada – Epidemija COVID-19 Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 19. ožujka 2020., zaposlenici Odjela Bibliografsko središte, Ureda za izradu CIP zapisa, Ureda za ISBNISSN i ISMN te Ureda za DOI svoje poslove obavljaju od kuće te uredi nisu telefonski dostupni.

Stoga upućujemo nakladnike da svoje upite šalju putem elektroničke pošte. Zahtjevi i upiti rješavaju se u redovnom roku, a za moguće tehničke probleme pri ispunjavanju obrazaca ili produljenje roka rješavanja zahtjeva, molimo razumijevanje.

The post Obavijest nakladnicima – 20. ožujka, 15.00 appeared first on .

Podaci o pandemiji bolesti COVID-19 dostupni u sklopu probnog pristupa bazi podataka GIDEON

Fri, 03/20/2020 - 10:01

S obzirom na trenutačne okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19, za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu do 17. svibnja 2020. godine omogućen je probni pristup bazi podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON) tvrtke Ovid Technologies.

Pored više od 30 000 grafičkih prikaza i slika, baza sadrži podatke o zaraznim bolestima u svakoj zemlji, a svakodnevno posuvremenjivanje podataka o najnovijim izbijanjima epidemija čini je iznimno korisnim alatom u dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji uzročnika i liječenju.

Budući da mnogi korisnici i članovi hrvatske akademske i znanstvene zajednice trenutačno nisu u mogućnosti biti u svojim matičnim ustanovama, bazi je omogućen udaljeni pristup na temelju upisa korisničkih podataka o kojima će elektroničkom poštom biti obaviještene sve uključene ustanove.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, više pojedinosti o bazi podataka GIDEON, kao i video upute za ciljano pretraživanje podataka i informacija o bolesti COVID-19, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Podaci o pandemiji bolesti COVID-19 dostupni u sklopu probnog pristupa bazi podataka GIDEON appeared first on .

„Riječ po riječ na papir teče…“ – uoči Svjetskoga dana poezije

Fri, 03/20/2020 - 08:55

Riječ po riječ na papir teče,
Neizrečena, napisana.
I motrim je: gle, već ne peče –
Ne peče, zvučna, zakovana.

I tko će vagnut sve te riječi,
Nanizane, preboljene.
Zar posao ja nemam preči,
No te riječi nevoljene? (…)

(I. G. Kovačić – Starinski stihovi)

Osim što se 21. ožujka slavi Svjetski dan poezije i prvi dan proljeća, on je bitan i zato što se 21. ožujka 1913. godine u Gorskome kotaru rodio hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač i kritičar Ivan Goran Kovačić.

Pisanjem poezije mnogi su pjesnici izražavali svoje osjećaje i misli… Svi znamo kako pjesma u nama budi posebne osjećaje i teško je nekada ne zaljubiti se u neke stihove. Zato uzmimo olovku u ruke, iskažimo svoje osjećaje stihovima i pronađimo pjesnika koji se negdje duboko skriva u nama…

Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine radi promicanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Istaknuto je kako treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.

Prema podatcima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije koji je od 1990-ih smješten na Floridi (SAD), Svjetski dan poezije slavio se još od 1505. godine. Uglavnom se obilježavao u listopadu, najčešće 15. listopada, na rođendan velikoga rimskog pjesnika Vergilija. Sve do UNESCO-ova službenog proglašenja, praznik je naizmjenično slavljen u listopadu i studenome. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.

Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života.

(Jacques Prévert)

The post „Riječ po riječ na papir teče…“ – uoči Svjetskoga dana poezije appeared first on .

Pages