Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 15 hours 20 min ago

Dragulju hrvatske barokne književnosti – uz obljetnicu smrti Ane Katarine Zrinski

Fri, 11/15/2019 - 14:21

O obitelji Zrinski, jednoj od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih obitelji s hrvatskoga područja i zrinsko-frankopanskoj uroti pisali su mnogi povjesničari, književnici i drugi autori. U svim je tim radovima Ana Katarina Zrinski središnji lik, a opisuju je kao odlučnu i prodornu ženu koja je do danas ostala jedna od najistaknutijih osoba u hrvatskoj povijesti.

I nestalo je blaga i nestalo je sreće
I nestalo je vas i zemaljske vaše moći
I ostala je spomen i ljubav vam u rodu,
Za tebe, Katarino, osobito kod žena.
Hrvatice se diče sa imenom ti slavnim…

(Krsta Slava Franić)

Ana Katarina Zrinski, sestra Frana Krste Frankopana, a od 1641. supruga Petra Zrinskoga, rođena je 1625. godine u Bosiljevu. Bila je najveća književnica hrvatske književnosti 17. stoljeća, a bavila se i hrvatskom diplomacijom. Poznata je i kao prva žena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem nego je i pisala tekstove.

Njezina jedina za života u Mletcima 1661. godine objavljena knjiga, molitvenik Putni tovaruš ili Prijatelj na putu, koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, hrvatska je knjiga najizrazitije pučke pobožnosti te jedno od najvrjednijih djela hrvatske barokne književnosti. Pretpostavlja se da je djelo prevedeno s njemačkoga jezika. U predgovoru se obraća cijelomu hrvatskom narodu i govori o potrebi da se knjige objavljuju na hrvatskome jeziku. Iza predgovora tiskana je njezina izvorna pjesma Vsakom onomu, ki štal bude ove knjižnice u kojoj su iznesene slične misli. Djelo sadrži molitve upućene pojedinim svecima, litanije, prepjeve pokornih psalama i druge nabožne tekstove. Molitve su u prozi, pune skrbi za život, za dobre odnose s ljudima i s Bogom. Napisana je jezikom ozaljskoga kruga, odnosno kajkavsko-čakavsko-štokavskim amalgamom, kakvim su njegovi pripadnici zamišljali književni jezik. Molitvenik je ukrašen s pet kvalitetnih bakroreza i bio je vrlo omiljen među vjernicima te je ponovno tiskan u Ljubljani 1687. i 1715. godine.

Putni tovaruš zrcalo je njezine vjere i domoljublja. Neki od tekstova iz te knjižice pravi su dragulji hrvatske barokne književnosti. U teškome ratnom vremenu svojega života spoznala je da je uz kruh i vodu za život potrebna i duhovna hrana. Kako bi to čovjeku pružila, pisala je knjižice, kojima je dala ime Putni tovaruš.

Njezini su snovi bili snovi njezine pogažene, porobljene i ponižene Domovine za koju je molila i s kojom se poistovjetila na svojem tragičnom životnom putu, od Bosiljeva, preko Ozlja, Čakovca i Graza, gdje je ispraćena bolešću, patnjama i poniženjima umrla 16. studenoga 1673. godine.

Iako je umrla mlada, za sobom je ostavila veliko djelo i duboki trag u hrvatskoj povijesti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njezino djelo Putni tovaruš iz 1661. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Ti hrabra i postojana ženo,
koja si stajala na hrvatskoj Golgoti i
pod Hrvatskim Križem trpjela
tolika nestajanja Tvojih najmilijih,
zagovori nas, da imamo snage
donijeti svoj Križ na zadnju postaju.

(Névadónkról)

The post Dragulju hrvatske barokne književnosti – uz obljetnicu smrti Ane Katarine Zrinski appeared first on .

„Ritam odrastanja“: održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja

Fri, 11/15/2019 - 13:14

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. studenoga 2019. godine održana je završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja te je ujedno kraju priveden još jedan Mjesec hrvatske knjige. Ove je godine on protekao u znaku glazbe, zahvaljujući obilježavanju 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga.

Svečanosti je nazočio veliki broj učenika, finalista Kviza, koji je nosio naziv Ritam odrastanja. U ime Programskoga i organizacijskoga odbora Mjeseca hrvatske knjige pozdravila ih je Višnja Cej, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, a u ime glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tinka Katić, pročelnica Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo. S obzirom na to da su u Kvizu sudjelovali i učenici iz Subotice, okupljenima se obratila i Bernadica Ivanković, urednica kulturnih programa Gradske biblioteke Subotica. U ime ministrice kulture Republike Hrvatske uvodnu riječ održala je Maja Zrnčić, voditeljica programa Ruksak pun kulture.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Ljeto na jezeru Čiču Jasminke Tihi-Stepanić, Drugačija Ivane Guljašević Kuman i Eva, mala žena Vlaste Golub. Spisateljice su pomagale u izvlačenju dobitnika i dodjeli nagrada, koje su vodile Isabella Mauro, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu, te Anita Spevec, Maela Rakočević Uvodić i Marina Danev s Odjela za djecu i mladež te Medioteke Gradske knjižnice. Izvučeno je dvanaest utješnih nagrada te jedna glavna – bežične slušalice Sony WH-XB700. Glavnu i utješne nagrade osigurao je Microline, dok se za prigodne glazbene darove pobrinuo Dancing bear. Dobitnica je glavne nagrade učenica Osnovne škole Domovinske zahvalnosti iz Knina Jelena Grizelj.

U glazbeno-scenskome dijelu programa nastupio je kvintet Simply Brass.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Ritam odrastanja“: održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja appeared first on .

Izložba knjiga Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara

Fri, 11/15/2019 - 08:36

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira prigodnu izložbu knjiga iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu pod nazivom Sjećanja na Vukovar iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu.

Bitka za Vukovar jedna je od najvažnijih bitaka Domovinskoga rata i novije hrvatske povijesti, a obrana grada ubraja se među najveća herojstva, ali i najveće tragedije Domovinskoga rata.

Nadnevak 18. studenoga postaje Dan sjećanja na žrtvu Vukovara prema Odluci koju je donio Hrvatski sabor 24. listopada 1999. godine.

Završetkom rata i mirnom reintegracijom hrvatskoga Podunavlja počinje rad na obnovi grada i povratku stanovnika te se postupno vraća kulturni i društveni život u grad heroj i simbol rata – Vukovar.

Izložba Sjećanja na Vukovar iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu bit će postavljena u prostoru Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu i može se razgledati od 18. do 29. studenoga 2019. godine. Ulaz je za posjetitelje besplatan, a pojedinci i skupine mogu doći u organizirani razgled izložbe uz prethodnu najavu.

 

The post Izložba knjiga Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara appeared first on .

Poziv za prijavu izlaganja za stručni skup NSK o sistemskom knjižničarstvu u sklopu 4. konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava NSK

Thu, 11/14/2019 - 12:21

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira stručni skup pod nazivom Distribuirani knjižnični informacijski sustavi i integrirane usluge, koji će se, uz novčanu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, održati 17. prosinca 2019. godine, i to u sklopu redovite godišnje otvorene konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Skup je namijenjen informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica, neovisno o knjižničnom programu u upotrebi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja samih knjižnica. Također, u jednakoj mjeri namijenjen je i stručnjacima praktičarima i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike te drugih znanstvenih područja. Program Skupa bit će posvećen području razvoja i primjene informacijskih sustava te digitalnoj transformaciji knjižnica i baštinskih ustanova, uz stavljanje posebnog naglaska na važnost primjene interdisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa u području razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem te razvoja i korištenja informacijskih sustava u kontekstu djelovanja baštinskih ustanova.

Cilj je Skupa usvajanje novih znanja i ideja, razmjena mišljenja i iskustava te predstavljanje znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata i programa, kao i programa i usluga iz područja primjene informacijskih sustava i procesa digitalne transformacije u djelovanju baštinskih ustanova.

Temom ovogodišnjeg Skupa želi se skrenuti posebna pozornost na pitanja interoperabilnosti, primjene standarda u području informacijskih sustava, povezivanja informacijskih sustava, razvoja i novih mogućnosti knjižničnih formata za obradu znanja, sustava za razvoj izvornih povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture, kao i ponovne uporabe baštinskih podataka.

Predložene podteme Skupa:

– knjižnični informacijski sustavi i programi: razvoj knjižničnih sustava i programa, sustavi za pronalaženje informacija (discovery), repozitoriji, API, distribuirani informacijski sustavi, blockchain tehnologija,

– razvoj formata: razvoj i posuvremenjivanje formata, prevođenje metapodataka (metadata crossover), konverzija, izvorni povezani podatci, sheme metapodataka, razvoj i primjena ontologija, interoperabilnost, BIBFRAME,

– povezivanje, razmjena, dijeljenje i trajna uporaba baštinskih podataka: podatkovna pismenost, veliki podatci, istraživački podatci, povezani podatci, otvoreni podatci, digitalna analiza, vizualizacija podataka, mašinsko učenje, duboko učenje, suradnja u području digitalne humanistike,

– digitalna transformacija: sistemsko knjižničarstvo, uklopljeno knjižničarstvo, pametne knjižnice i knjižnične usluge, unaprijeđena i virtualna stvarnost (AV & VR), Internet stvari (IoT) i baštinske ustanove, digitalno transformirano pretraživanje, BYOD pristup.

Prijavljuju se izlaganja (15 min., uz predviđeno dodatno vrijeme za raspravu), radionice (30 min.), predstavljanja programa i usluga (10 min.) te posterska izlaganja (5 min.), a sažetke za sve oblike sudjelovanja u programu Skupa potrebno je sastaviti prema strukturiranom predlošku te poslati do 29. studenog 2019. godine preko mrežno dostupnog sustava prijave. Kod svih vrsta izlaganja posebno će se vrednovati primjena interdisciplinarnog te transdisciplinarnog pristupa obradi tema te suradnja među predavačima. Nakon provedbe recenzentskog postupka, autori će o ishodu prijave sažetaka biti obaviješteni do 2. prosinca 2019. godine.

Cjeloviti radovi s održanog programa Skupa poslani do 31. ožujka 2020. godine bit će objavljeni pod licencijom Creative Commons te biti dostupni u otvorenom pristupu na mrežnim stranicama Skupa.

Organizacijskim odborom predsjeda knjižničarska savjetnica za knjižnični informacijski sustav u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo i predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, a njegovi ostali članovi su v. d. glavne ravnateljice NSK dr. sc. Tatijana Petrić, pročelnica Zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Tinka Katić, voditeljica Odjela NSK Obrada prof. Tanja Buzina, knjižničarska savjetnica dr. sc. Zagorka Majstorović, rukovoditelj Odjela NSK IT dr. sc. Marko Orešković i viša savjetnica za odnose s javnošću Odsjeka NSK Marketing i komunikacije Maja Priselac.

Članovi su Programskog odbora, uz predsjednicu dr. sc. Dijanu Machalu, prof. Tanju Buzinu i dr. sc. Marka Oreškovića, stručna suradnica za standarde NSK dr. sc. Ana Vukadin, rukovoditelj Odjela NSK Bibliografsko središte dr. sc. Lobel Machala, rukovoditeljica Odjela NSK Nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesna Golubović, dr. sc. Tamara Krajna (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Helena Markulin (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), mr. sc. Tomislav Murati, (Hrvatsko katoličko sveučilište), univ. spec. oec. Vesna Novosel (Filozofski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof. Marijana Glavica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i mag. bibl. Branka Marjanović (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu).

The post Poziv za prijavu izlaganja za stručni skup NSK o sistemskom knjižničarstvu u sklopu 4. konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava NSK appeared first on .

Predstavljena zbirka pripovijedaka „Troje iz plemena“ spisateljskoga trojca Mimica iz Čilea u NSK

Wed, 11/13/2019 - 12:50

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 11. studenoga 2019. godine u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2019. predstavljena je zbirka pripovijedaka Troje iz plemena spisateljskoga trojca Mimica, čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla – akademika Eugenija Mimice, Guillerma Mimice i Vesne Mimice.

Zbirku pripovijedaka Troje iz plemena priredila je Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika u izdanju nakladničke kuće Naklada Bošković iz Splita, a za prijevod je zaslužna Dora Jelačić Bužimski.

Poveznica je među troje čileanskih pisaca hrvatsko prezime Mimica iz istoimenoga mjesta Mimice blizu Omiša odakle su se prije više od stotinu godina na područje juga Čilea iselili njihovi predci, utemeljivši po dolasku u novi kraj gradić Porvenir. U knjizi Troje iz plemena autori žele istaknuti svoj identitet i povezanost sa zemljom iz koje potječu njihovi predci. Osim podrijetlom, povezani su i kratkim pričama raznolika sadržaja – od realističkoga do fantastičnoga  – u kojima se, između ostalih tema, bave i sudbinom čovjeka u suvremenu svijetu.

Autore i zbirku pripovijedaka Troje iz plemena predstavili su dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Branka Bezić Filipović iz Hrvatske matice iseljenika, dr. sc. Josip Lasić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zoran Bošković iz nakladničke kuće Naklada Bošković.

Gostovanje zanimljiva i po mnogočem jedinstvena spisateljskoga trojca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirali su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Naklada Bošković iz Splita i splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika. Njihovo predstavljanje hrvatskoj javnosti nakon Zagreba nastavlja se u Splitu 12. studenoga, Kaštelima 13. studenoga, Supetru 14. studenoga i završava svečanim programom u Omišu i Mimicama 15. studenoga 2019. godine.

 

Vesna Mimica rođena je u glavnome gradu Čilea, u Santiagu de Chileu, a potomkinja je hrvatskih doseljenika iz omiškoga mjesta Mimice u čileanski Porvenir. Od 1990. živi i radi u Španjolskoj. Višestruko je nagrađivana likovna umjetnica, a aktivno se bavi i književnim radom. Autorica je triju romana, od kojih su dva prevedena na hrvatski jezik i nalaze se u tisku. Posebno je zanimljiv njezin predzadnji roman Labudovi crnog vrata, čija je fabula utemeljena na istinitim pričama o životu Hrvata na jugu Čilea.

Eugenio René Mimica Barassi (Punta Arenas, Čile,  4. studenoga 1949.) čileanski je akademik, pisac hrvatskoga podrijetla. Potomak je hrvatskih doseljenika iz omiškoga mjesta Mimice. Piše novele i kratke priče te je član Čileanske akademije. Od 1990. godine redoviti je član razreda za jezik, a od 1985. do 1987. predsjedavao je Društvom pisaca pokrajine Magallanes.

Guillermo Mimica Cárcamo čileanski je umirovljeni diplomat hrvatskoga i francuskoga podrijetla. Rođen je i odrastao u regiji Magallanes na jugu Čilea. Po struci je pravnik, a kao profesionalni diplomat obavljao je visoke dužnosti u desetak zemalja svijeta. U Francuskoj je živio gotovo 40 godina, a danas živi u Santiagu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena zbirka pripovijedaka „Troje iz plemena“ spisateljskoga trojca Mimica iz Čilea u NSK appeared first on .

Predstavnica NSK na Međunarodnom sajmu knjiga u Beču

Wed, 11/13/2019 - 10:51

Voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Željka Lovrenčić u sklopu zajedničkog projekta Odjela za nabavu i izgradnju zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i programa međunarodne kulturne suradnje Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 6. do 9. studenog 2019. godine posjetila je Međunarodni sajam knjiga u Beču (Buch Wien).

Program Sajma, u sklopu kojeg se ujedno održava i najveći austrijski književni festival, okupio je više od 350 izlagača te 500 autora, među kojima se predstavio i hrvatski književnik Damir Karakaš. Za posjetitelje Sajma organizirano je 480 manifestacija – čitanja, rasprave, predavanja, predstavljanje novih knjiga te razgovori s autorima, kao i radionice i seminari namijenjeni djeci i mladima.

Osobitu pozornost privukli su slovenski književnici Drago Jančar, Mirt Komel, Mojca Kumerdej i Aleš Šteger, a posebno su predstavljeni autori iz Bugarske, Ukrajine i Češke.

Među nekoliko predstavljanja knjiga kojima je nazočila Lovrenčić valja istaknuti ono posvećeno bosansko-hercegovačkom književniku Admiralu Mahiću (1948. – 2015.), koji je za života bio član Društva hrvatskih književnika. Također, Lovrenčić je posebnu pozornost posvetila predstavljenim slovenskim nakladnicima te izdanjima i aktivnostima Instituta Cervantes.

The post Predstavnica NSK na Međunarodnom sajmu knjiga u Beču appeared first on .

Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja u NSK

Wed, 11/13/2019 - 08:09

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 14. studenoga 2019. godine u 12 sati održat će se završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja pod nazivom Ritam odrastanja. Ovim događanjem kraju će se privesti još jedan Mjesec hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen glazbi i odvija se pod geslom U ritmu čitanja!.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Ljeto na jezeru Čiču Jasminke Tihi-Stepanić, Drugačija Ivane Guljašević Kuman i Eva, mala žena Vlaste Golub. Na završnoj svečanosti Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja bit će upriličeno javno izvlačenje i dodjela nagrada.

U glazbeno-scenskome dijelu programa nastupit će Kvintet Simply Brass.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom. Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja ujedno je i završetak Mjeseca hrvatske knjige 2019., manifestacije koja više od dvadeset godina promiče hrvatsku knjigu, čitanje i čitatelje.

Mjesec hrvatske knjige 2019. održava se u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, a pokrovitelj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

The post Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja u NSK appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 12. studenoga 2019.

Tue, 11/12/2019 - 08:57

Zbog izvanrednih okolnosti Knjižnica će danas, 12. studenoga 2019. godine, biti otvorena do 16 sati.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 12. studenoga 2019. appeared first on .

U slutnji, u čežnji daljine, daljine… – uz obljetnicu smrti Tina Ujevića

Tue, 11/12/2019 - 07:54

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

Pjesmom Odlazak, koja je obilježila mnoge trenutke nostalgije i čežnje za mjestima koja čuvamo duboko u srcu, prisjećamo se pjesnika i boema Augustina Josipa Ujevića – Tina koji je preminuo 12. studenoga 1955. godine.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 440 zapisa o njegovim djelima, a dio njegove književne ostavštine čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu obljetnice njegove smrti, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.

Izvor naslovne fotografije.

The post U slutnji, u čežnji daljine, daljine… – uz obljetnicu smrti Tina Ujevića appeared first on .

U studenom omogućen besplatni pristup bazama elektroničkih izvora tvrtke Ovid Technologies

Mon, 11/11/2019 - 16:35

Tijekom studenog 2019. godine tvrtka Ovid Technologies omogućila je besplatni pristup alatu Visible Body Human Anatomy Atlas, bazi podataka Northern Light Life Sciences Conference Abstracts te časopisima Science i The Journal of Trauma and Acute Care Surgery.

Visible Body Human Anatomy Atlas je obrazovni alat koji pruža pristup informacijama i interaktivnim vizualnim prikazima vezanim uz ljudsko tijelo, a koji je izradio tim medicinskih ilustratora, stručnjaka za biomedicinsku vizualizaciju i animatora iz Udruge ilustratora u području medicine (Association of Medical Illustrators). Ova baza nudi 3D ilustracije i kratke animacije vezane uz temeljnu ljudsku fiziologiju, mogućnost povećavanja, pomicanja, okretanja i izvođenja sekcija na 3D modelima tjelesnih sustava i ostale napredne mogućnosti.

Baza podataka Northern Light Life Sciences Conference Abstracts sadrži tzv. „sivu literaturu“, ponajprije namijenjenu znanstvenicima u farmaceutskim i biotehnološkim tvrtkama, zdravstvenim organizacijama, akademskim ustanovama, znanstvenim knjižnicama i istraživačkim bolničkim timovima. Nudi pristup sadržajima predstavljenim u sklopu konferencija iz čitavog svijeta čak i nekoliko godina prije njihove objave u akademskim časopisima, a u bazi je trenutačno dostupno više od 2 milijuna sažetaka i posterskih izlaganja s više od 3000 konferencija održanih od 2010. godine do danas.

Science je službeni časopis Američke udruge za unapređenje znanosti (American Association for the Advancement of Science – AAAS) u kojemu se objavljuju vijesti, komentari i rezultati najsuvremenijih istraživanja u svim područjima znanosti, uključujući i biomedicinu i zdravstvo. Ovaj i ostali časopisi iz skupine časopisa Science (Science Translational Medicine, Science Signaling, Science Advances, Science Robotics i Science Immunology) dostupni su i u sklopu nacionalne licence.

The Journal of Trauma and Acute Care Surgery je časopis nakladnika Lippincott Williams & Wilkins (LWW) koji donosi znanstvene informacije u području pružanja skrbi teško ozlijeđenim i kritično ugroženim kirurškim pacijentima. U sklopu njegovog sadržaja dostupni su i članci koji nude sustavni pregled odabranih područja, kao i smjernice i algoritme utemeljene na najboljim dostupnim podacima iz prakse.

Informacije o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen besplatni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, a ovdje navedenim izvorima moguće je pristupiti slijeđenjem uputa tvrtke Ovid Technologies.

The post U studenom omogućen besplatni pristup bazama elektroničkih izvora tvrtke Ovid Technologies appeared first on .

Održan znanstveni skup „Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara“

Mon, 11/11/2019 - 12:50

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 8. studenog 2019. godine održan je znanstveni skup Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara, u sklopu kojeg su predstavljene dvije prigodne izložbe studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu i studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj znanstveni skup organiziran je u povodu petstote obljetnice tiskanja Frankapanskog brevijara, molitvene knjige koju je 1518. godine u Veneciji u 400 primjeraka tiskao Gregorius de Gregoriis. Ovaj prvi tiskani brevijar na njemačkom jeziku pripremili su Krsto I. Frankapan i njegova supruga Apolonija, zajedno s njemačkim redovnikom Jakovom Wygom, tijekom Krstinog zatočeništva u Veneciji. Brevijar se danas može pronaći u knjižnicama diljem svijeta (Australija, Austrija, Italija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države), a vrijedan primjerak čuva se i u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Jedna knjiga danas je imala toliku snagu da na jednome mjestu u jednoj prigodi okupi predstavnike znanstvene i akademske zajednice, predstavnike kulture, ali i predstavnike diplomacije. Knjiga je to oko koje su se ispreplele brojne silnice povijesti, politike, diplomacije i kulture i koja je predmetom zanimanja filologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa. Takva je knjiga dijelom hrvatske kulturne, njemačke, ali i svekolike europske baštine, istaknula je u pozdravnom govoru voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, koja je i otvorila skup. Iznimni značaj ovog vrijednog izdanja za hrvatsku kulturu i baštinu u prigodnom je obraćanju istaknuo i akademik Josip Bratulić.

Osim dr. sc. Irene Galić Bešker, koja je održala izlaganje na temu Vrijedan primjerak Njemačko-rimskoga brevijara iz 1518. godine u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na skupu je izlagalo još devet stručnjaka iz uglednih hrvatskih znanstvenih ustanova. Prof. dr. Ivan Jurković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održao je izlaganje pod nazivom U spomen na groficu Aploniju Lang, suprugu Krste Frankapana, povodom 500. obljetnice smrti, a dr. sc. Luka Špoljarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izlaganje pod nazivom Ferrarski poslanici na ugarskom dvoru i njihovi izvještaji s putovanja Hrvatskom i Slavonijom 1486. – 1487. O ustroju, sadržaju i funkciji Brevijara na skupu je govorio dr. sc. Kristijan Kuhar sa Staroslavenskog instituta, a o karakteristikama njegovog sanktorala mr. sc. Milan Dančuo s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Milan Pelc s Instituta za povijest umjetnosti izlagao je na temu Ilustracije Zagrebačkog brevijara i Zagrebačkog diurnala, doc. dr. Rosana Ratkovčić sa Sveučilišta Sjever na temu Majstor od Zadobarja i Krsto I. Frankapan, a doc. dr. Tanja Trška s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temu Venecijanski drvorezi u kalendaru Njemačko-rimskoga brevijara. Izlaganje pod nazivom Historiae Evangelicae na drvorezima Njemačko-rimskoga brevijara održao je doc. dr. Danko Šourek Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a izlaganje pod nazivom Krsto I. Frankapan: (o)tisak sudbine prof. dr. Sanja Cvetnić, također s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prateće izložbe, izložba studenata Odsjeka za povijest umjetnosti i Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Deutsch-römisches Brevier: 500 godina – 400 primjeraka – 1 obljetnica te izložba studenata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Krstin zavičaj: Modruš, otvorene su po završetku skupa u malom predvorju Knjižnice. Otvorenju izložbi nazočila je direktorica Talijanskog instituta za kulturu Stefania Del Bravo, koja je pozdravila nazočne u ime veleposlanika Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Adriana Chiodi Chianfranija.

Znanstveni skup i predstavljanje pratećih izložbi zajedno su organizirali Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održan znanstveni skup „Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara“ appeared first on .

Interliber – 42. međunarodni sajam knjiga i učila

Mon, 11/11/2019 - 12:25

Interliber – 42. međunarodni sajam knjiga i učila i ove godine otvara vrata svim ljubiteljima knjige.

Svake godine desetak tisuća posjetitelja očekuje mjesec studeni. Upravo u tome mjesecu zaljubljenici u pisanu riječ i knjige posjećuju poznatu oazu koja okuplja sve nakladnike i njihova povoljna izdanja na jednome mjestu.

Ovogodišnji međunarodni sajam knjiga i učila Interliber održat će se od 12. do 17. studenoga 2019., u 5., 6. i 7 a paviljonu Zagrebačkoga velesajma. Sajam se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatskegradonačelnika Grada Zagreba. Ulaz je za posjetitelje besplatan te će 12., 13., 14. i 17. studenoga biti otvoren od 10 do 20 sati, a 15. i 16. studenoga do 21 sat.

Na Interliberu – 42. međunarodnom sajmu knjiga i učila, osim prodaje knjiga, posjetitelje očekuju paviljoni puni novih naslova, okrugli stolovi, književne radionice, čitaonice, dječje radionice, dodjele književnih nagrada, susreti s hrvatskim i inozemnim autorima, razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, predstavljanje knjiga, dražbe starih i rijetkih knjiga i sl.

Izdvojena je tema ovogodišnjega Interlibera Znanje i učenje.

U Kongresnoj dvorani Zagrebačkoga velesajma održavat će se Sajam hrvatskoga obrazovanja, Sajam svjetskoga obrazovanja (World Education Fair) i konferencija Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska, a predstavit će se više od 50 izlagača iz Hrvatske i svijeta. Predstavit će se najbolje hrvatske i svjetske škole, sveučilišta, jezični tečajevi, pripreme za mature, programi za obrazovanje odraslih te stručno usavršavanje.

O ozbiljnim književnim temama raspravljat će se u programu Premium koji će ugostiti i inozemne pisce, a uređuju ga istaknuti urednici hrvatske književne scene u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Dragi ljubitelji knjige, Inteliber je sajam koji jednostavno trebate posjetiti!

Više pojedinosti o Sajmu.

 

The post Interliber – 42. međunarodni sajam knjiga i učila appeared first on .

Dan hrvatskih knjižnica 2019.

Mon, 11/11/2019 - 08:01

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na dan donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama radi stvaranja bolje vidljivosti knjižnica i knjižničnih djelatnosti te upoznavanja javnosti s poslanjem i ulogom knjižnica. Obilježavanjem ovoga dana želi se istaknuti važnost svih vrsta knjižnica u Hrvatskoj – školskih, narodnih, sveučilišnih i specijalnih.

Svake se godine na Dan hrvatskih knjižnica najboljoj knjižnici dodjeljuje priznanje Knjižnica godine.

Priznanje Knjižnica godine za 2019. godinu bit će dodijeljeno Gradskoj knjižnici Rijeka, dok će ovogodišnji Dan hrvatskih knjižnica biti svečano obilježen u Rijeci u ponedjeljak 11. studenoga 2019. godine.

Priznanje dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo na temelju procjene izvrsnosti prema mjerilima za vrjednovanje propisanima Pravilnikom o dodjeli priznanja Knjižnica godine.

Godišnje priznanje utemeljeno je 2010. godine, a za 2018. godinu priznanje Knjižnica godine dodijeljeno je Gradskoj knjižnici Beli Manastir.

Dan hrvatskih knjižnica središnji je događaj Mjeseca hrvatske knjige čije je ovogodišnje geslo Pronađi svoj ritam – u knjižnici.

The post Dan hrvatskih knjižnica 2019. appeared first on .

Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za studeni 2019. godine

Fri, 11/08/2019 - 14:38

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je raspored edukacijskih radionica za studeni 2019. godine. Edukacijske radionice održat će se u elektroničkoj učionici na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i to

13. studenoga 2019., 13.30 – 15.00 – Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija
30. studenoga 2019., 13.30 – 15.00 – Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti.

Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca, a pojedinosti o svim online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

Pojedinosti o provođenju edukacijskih radionica o dostupnim elektroničkim izvorima za studente diplomskih i poslijediplomskih studija, kao i za znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko osoblje.

The post Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za studeni 2019. godine appeared first on .

Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu

Fri, 11/08/2019 - 14:05

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade i priznanja upućuju se Ocjenjivačkomu odboru najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavni ravnatelj u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 21. veljače 2020. godine.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu appeared first on .

Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu

Fri, 11/08/2019 - 13:52

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 11. rujna 2018. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 6. studenoga 2019. godine

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku dostaviti Ocjenjivačkomu odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na adresu Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavni ravnatelj u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 21. veljače 2020. godine.

The post Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu appeared first on .

Održan stručno-znanstveni seminar „Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“

Fri, 11/08/2019 - 12:26

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 7. studenoga 2019. održan je stručno-znanstveni seminar na temu Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima kojega je organizirao Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Međunarodnim institutom za klimatske aktivnosti i Centrom za inovacije u kulturi. Na seminaru se razvila kvalitetna unutarsektorska i međusektorska rasprava te razmjena informacija o najnovijim saznanjima i aktivnostima u zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima, kao i prilika za raspravu o nužnosti poticanja suradnje i solidarnosti među ustanovama u kulturi.

Velik broj prisutnih, njih oko 150,  na početku seminara pozdravila je dr. sc. Tatijana Petrić, v.d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je uvodno izlaganje održao Tomislav Petrinec, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Tijekom dviju panel-rasprava održano je deset izlaganja o preventivnim elementima zaštite kulturnih dobara, mjerama pripravnosti i operativnim segmentima zaštite. Prvu panel-raspravu pod nazivom Uloga i interoperabilnost civilne zaštite u sustavu zaštite kulturne baštine moderirao je Saša Tkalec, vanjski konzultant na projektu zaštite knjižnične građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je drugu panel-raspravu pod nazivom Otpornost kulturne baštine na katastrofe moderirala dr. sc. Tamara Štefanac, arhivistkinja u Odjelu Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Okrjepu je tijekom pauze omogućila je tvrtka Nescafé.

Zaključeno je da Upravljanje kulturnom baštinom, promatrano kao skup raznovrsnih, nezamjenjivih nacionalnih resursa, nužno predviđa sveobuhvatnu zaštitu u koju je potrebno uključiti širu kulturnu i znanstvenu zajednicu, kao i ustanove, među kojima bi solidarnost i umrežavanje trebali biti zajednički, suradnički koncept. Imajući na umu suvremene globalne prijetnje, stručne i znanstvene smjernice o zaštiti kulturne baštine te potrebu uspostavljanja pomno planiranoga sustava zaštite kulturne baštine, umrežavanje i razvijanje solidarne mreže ustanova u kulturi je nužno. Treba istaknuti da je zbog velike količine knjižnična građa pod posebno velikim rizikom od oštećenja i gubitka – zabilježena je na nepostojanim medijima, ne postoji dovoljno prikladnih spremišnih prostora i potrebe zaštite gube utrku s rastućim potrebama korisnika.

Sustavi redovitoga i izvanrednoga djelovanja ustanova u kulturi – i knjižnica i drugih baštinskih ustanova koje skrbe za kulturnu baštinu te službi koje djeluju u kriznim uvjetima u sklopu sustava civilne zaštite, ponekad se bitno razlikuju.

Uspostavom unutarsektorske solidarne mreže te međusektorske mreže nacionalnih ključnih suradnika, kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova, lokalna uprava i samouprava, vatrogasne jedinice, postrojbe civilne zaštite, nadležna ministarstva, stožeri civilne zaštite i druga lokalna, regionalna ili nadležna tijela zadužena za sigurnost i koordinaciju u kriznim uvjetima i dr., mogu se savladati brojne prepreke.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održan stručno-znanstveni seminar „Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“ appeared first on .

Obavijest o otvaranju Restorana i caffe bara NSK

Fri, 11/08/2019 - 10:33

Restoran i caffe bar NSK započinje s radom 11. studenoga 2019. godine.

Radno je vrijeme Restorana i caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 8 do 15.30.

The post Obavijest o otvaranju Restorana i caffe bara NSK appeared first on .

Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“

Fri, 11/08/2019 - 08:40

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak raspisala je natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“ koja će se dodjeljivati za neobjavljene zbirke pjesama u prozi.

Nagrada se dodjeljuje radi poticanja književnoga stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrjednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi. Na natječaj se šalju rukopisi neobjavljene zbirke pjesama u prozi, a mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom.

Natječaj je otvoren od 16. listopada do 15. studenoga 2019. godine, a Prosudbeno će povjerenstvo do 29. studenoga 2019. donijeti odluku o pobjedniku. Rezultati će natječaja biti objavljeni 2. prosinca 2019. godine na internetskoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak

Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenoga rukopisa i novčanoga iznosa od tri tisuće kuna.

Dodjela književne nagrade bit će upriličena na svečanosti 6. prosinca 2019. godine, u povodu rođenja ugledne sisačke pjesnikinje, esejistice i književne teoretičarke Tee Benčić Rimay.

Više pojedinosti o Natječaju.

Izvor naslovne fotografije.

The post Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“ appeared first on .

Otvorena izložba u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga

Thu, 11/07/2019 - 11:54

U povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga u velikom je predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 5. studenoga 2019. godine otvorena izložba Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja. Izložbom se želi ukazati na važnost autorova opusa u kontekstu hrvatskoga glazbenog romantizma te glazbene, ali i sveukupne hrvatske baštine.

Na otvaranju izložbe prisutne su pozdravili dr.sc. Tatijana Petrić, v.d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr.sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i ujedno izaslanik ministrice kulture i predsjednika Vlade Republike Hrvatske. O izložbi su govorile njezine autorice dr.sc Tatjana Mihalić, voditeljica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr.sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i stranih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te inicijator izložbe Stjepan Sučić.

Program svečanoga otvorenja izložbe glazbenim izvedbama iz opusa Vatroslava Lisinskoga obogatile su harfistica Tajana Vukelić Peić i sopranistica Marija Lešaja.

Zajedno s izložbom pripremljen je i prigodan katalog Prilozi o Vatroslavu Lisinskome (1819. – 1854.): u povodu 200. obljetnice rođenja koji prilozima o životu i radu Vatroslava Lisinskog te predstavljanjem raznovrsne građe knjiga, nota, časopisa, novina i različitoga sitnog tiska, želi dodatno pridonijeti što boljemu poznavanju života i djela Vatroslava Lisinskoga.

Za potrebe izložbe iz fonda Knjižnice pripremila se građa koja svojim neprekidnim značajem svjedoči o kulturnim, povijesnim, sociološkim, ali i drugim činiteljima u razvoju i oblikovanju nacionalnoga identiteta. Taj odabir uključuje izvornu građu – autografe ili rukopisne prijepise skladbi, dokumente i tekstove te tiskanu građu – monografske publikacije, uključujući libreta, notna i zvučna izdanja, vizualnu građu u obliku plakata i ilustracija, kao i tekstove i priloge objavljene u periodičkim publikacijama.

Izložena je građa na izložbi podijeljena u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća građu koja se čuva u Zbirci muzikalija i audiomaterijala, a to su rukopisne i tiskane note te zvučna građa, dok druga skupina obuhvaća popisane radove o Vatroslavu Lisinskome koji su od njegova vremena do danas objavljeni u knjižnoj građi koja se čuva u općem fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Zbog prostornih uvjeta koji nisu primjereni izlaganju izvorne građe, rukopisna građa bila je izložena samo na dan otvaranja izložbe, a potom je zamijenjena digitalnim preslikama. Digitalne reprodukcije građe dostupne su za pregled na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U nastavku na izložbu Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja pripremljena je virtualna izložbe pod nazivom Lisinski 200 kao tematsko mjesto u kojemu je ukratko predstavljen opus Vatroslava Lisinskoga s naglaskom na građu pohranjenu u Knjižnici. Mrežni nastavak izložbe otvara nove mogućnosti za nadopunu tematske izložbe dodatnim prinosima, kao i potencijalnoga stvaranja tematske zbirke koja bi obuhvatila i građu razasutu po ostalim baštinskim ustanovama. Time bi se dobilo jedinstveno mjesto pristupa i informacija o opusu i ostavštini hrvatskoga skladatelja koji je trajno obilježio hrvatsku glazbenu prošlost.

Izložba Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja otvorena je do 13. studenoga 2019. godine.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga appeared first on .

Pages