Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 8 min ago

U spomen na znanstvenika čije djelo traje

Mon, 08/21/2017 - 07:32

Rijetki su ljudi koji žive i nakon smrti, a jedan od takvih bez sumnje je i akademik Antun Barac.

(Mate Hraste)

Hrvatski književni povjesničar i kritičar Antun Barac rođen je 20. kolovoza 1894. godine u Kamenjaku pokraj Crikvenice. Osnovnu školu završio je u Grižanama, gimnaziju na Sušaku, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju. Doktorirao je u Zagrebu 1918. godine monografijom o Vladimiru Nazoru. Kao srednjoškolski profesor radio je u Sušaku i Zagrebu. Od 1930. bio je docent, a od 1938. godine redoviti profesor jugoslavenskih književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Bio je zatočen u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Školske godine 1945./1946. postao je dekan Filozofskoga fakulteta, a 1950./1951. i rektor zagrebačkoga Sveučilišta. Godine 1947. izabran je za redovitoga člana JAZU. Također je bio i predsjednik Hrvatskoga filološkog društva i direktor Seminara za strane slaviste. Utemeljio je Institut za jezik i Institut za književnost JAZU (1952.) te je bio tajnik Akademijina odjela za suvremenu književnost.

Služio se posebnim nacionalnim mjerilom, smatrajući da svaka manja književnost u većoj mjeri odražava društveni život svojega naroda, negoli velika. Odatle i njegova krilatica veličina malenih.

Pisao je za novine i književne časopise, a neke od njih je i uređivao. Prije svega, Barac je ipak bio povjesničar književnosti pa njegove monografije Vladimir Nazor (1918.), August Šenoa (1926.), Mirko Bogović (1933.), Hrvatska književna kritika (1938.), Vidrić (1940.) i Mažuranić (1945.) tvore temeljni fond hrvatske znanosti o književnosti.

Osim toga, uvijek se bunio protiv uniformiranosti u prikazivanju tzv. malih književnosti, a posebno protiv prenošenja gotovih shema iz povijesti velikih književnosti na povijesti malih književnosti. Rad na povijesti novije hrvatske književnosti smatrao je životnim djelom.

Pisao je i o vezama između hrvatske i srpske književnosti, a bavio se i komparativnim istraživanjima odnosa hrvatske književnosti prema europskima. Posmrtno su tiskana autobiografsko-dnevnička zapamćenja i feljtoni iz ratna vremena Bijeg od knjige.

Akademik Antun Barac preminuo je 1. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

Rukopisi, pisma, bibliografski ispisi, prikupljene vrijedne knjige i raznovrsna dokumentacija koju je tijekom života prikupio akademik Antun Barac od 2014. godine postali su dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izvor naslovne fotografije.

 

The post U spomen na znanstvenika čije djelo traje appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice

Mon, 08/21/2017 - 07:20

Od ponedjeljka 21. kolovoza 2017. godine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno je otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na oca hrvatske književnosti

Fri, 08/18/2017 - 07:22

… Splete glavu kosom, vitice postavi
Kontuš s urehom som vazam na se stavi;
S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi
Na nogah napravi čizmice s podvezmi.
S urehami tezmi, ča mi je viditi,
Dostojna bi s knezmi na sagu siditi;
I jošće hoditi na pir s kraljicami
I čtovana biti meju banicami.
Zlatimi žicami sjahu se poplitci,
A trepetljicami zvonjahu uvitci;
Stahu zlati cvitci po svioni sviti
Razlici, ne ritci po skutih pirliti,
Svitlo čarljeni ja rubin na parstih,
Cafir se modriti, biliti na rukavih
Biser i na buštih, i sve od zlatih plas
Sjati se na bedrih prehitro kovan pas…

(Judita)

Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo, kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Marko Marulić (latinski Marcus Marulus), najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. st., nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. godine. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. st. počela se nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Život je proveo u Splitu, putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme boravio u Nečujmu na Šolti. Bio je ovjerovitelj notarskih spisa, sudac i provoditelj oporuka. Zahvaljujući književnomu radu, postao je središnja osoba splitskoga humanističkog kruga.

Marulić je svoja djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Uz duboku religioznost i trajnu sklonost moralnoj pouci, posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Živeći na prijelazu između srednjega i novoga vijeka, preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajprije o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Najvrjednije je Marulićevo hrvatsko djelo Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, 22. travnja 1501., a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez potpisan je slovom M pa se pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.

Pjesničkom obradbom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici, Marulić je želio pokazati kako se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga. Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Djelo je posvetio kumu Dujmu Balistriliću. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

Biblijska poema Suzana, nastala nakon Judite, manjega je opsega (780 stihova) i pjesničke vrijednosti. Ostale pjesme na hrvatskome jeziku uglavnom su nabožne i moralističke (npr. Dobri nauci, Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, dijaloška pjesma Utiha nesriće). Domoljubna i protuturska crta snažno se očituje u Molitvi suprotiva Turkomi Tužen’ju grada Hjerozolima. Svjetovnoj su poeziji bliske zabavno-poučne Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Anka satira i Poklad i Korizma. Dramski tekst (također u stihovima) Prikazan’je historije svetoga Panucija prilagodba je talijanskoga predloška Fea Belcarija.

Hrvatska su prozna djela koja se sa sigurnošću pripisuju Maruliću malobrojna: izvorna su samo dva pisma Katarini Obirtića i prozni tekstovi u Juditi, dok su Oficij Blažene Dive Marije i Od naslidovan’ja Isukarstova(1500.) Marulićevi prijevodi s latinskoga.

Većinu Marulićevih latinskih djela čine prozni spisi religiozno-poučne, moralističke i teološke tematike. Po opsegu i svjetskome odjeku na prvome je mjestu De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), što ga je napisao potkraj 15. stoljeća. Kao kršćanski moralist i teološki pisac, u središte pozornosti stavlja čovjeka, koji je prema njegovu viđenju etičko biće. Čovjek svu svoju vrijednost, smisao i određenje prima od Boga, bez kojega bi uzaludno bilo sve i bez kojega ne bi ničega ni bilo. Misao o istočnome grijehu i Kristova spasiteljska uloga temeljna su polazišta Marulićeve etičko-teološke misli i glavna svrha njegova svjetonazora. Građu je Marulić crpio ponajviše iz Svetoga pisma, potom iz života i djelâ crkvenih otaca i naučitelja (Jeronima, Euzebija Cezarejskoga, Grgura Velikoga i dr.). To ćudoredno-poučno djelo napisano je biranim stilom i razdijeljeno je u šest knjiga sa 71 poglavljem, a u svakome od njih razmatra se o jednoj krjeposti. Ta svojevrsna uspješnica 16. st. tiskana je prvi put 1506. u Veneciji. To izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelo je ubrzo postalo vrlo popularno i doživjelo približno 60 izdanja te bilo prevedeno na najbitnije europske jezike.

Evangelistarium (Evanđelistar, 1480. – 1500?, prvo poznato izdanje 1516.), najvrjednije Marulićevo moralno-teološko djelo, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, utemeljena na obradbi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, na što se, po Maruliću, može svesti čitava Biblija. U raspravi De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj, 1518). na temelju starozavjetnih proroka, a usuprot Židovima, dokazuje da je Krist obećani Mesija.

Marulić je napisao i velik broj manjih spisa. Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (Poslanica gospodina Marka Marulića Splićanina papi Hadrijanu VI o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana, 1522.), poziv je za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka. Dvije godine nakon njegove smrti obistinilo se sve ono na što je Papu upozoravao: na Mohaču su 1526. turske horde do nogu porazile kršćansku vojsku i uništile Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. To vrijedno izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a u digitaliziranome je izdanju dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulić je bio poznat i kao pjesnik na latinskome jeziku. U epu Davidias (Davidijada, 1506. – 1517?, prvo izdanje 1954.), u četrnaest pjevanja s ukupno 6765 heksametara, opjevao je djela židovskoga kralja Davida, u potpunosti se držeći Biblije, ali jezikom, stilom i stihom po uzoru na rimske epske pjesnike (ponajviše Vergilija). Sačuvan je vrijedan broj Marulićevih kraćih latinskih pjesama (elegija, epigrama, poslanica, versificiranih sažetaka svetačkih životopisa, himana i dr.).

Neka djela poznata su nam samo po naslovu, i to Psichiologia de ratione animae humanae, u kojem se prema nekim dokazima prvi put u povijesti koristi riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Hrvatski književnik Marko Marulić predstavljen je i u sklopu portala Britanske knjižnice.

Otac hrvatske književnosti ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Marko Marulić preminuo je u Splitu 5. siječnja 1524. godine.

 

The post Sjećanje na oca hrvatske književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Preporuka: knjiga s police – „Vrt plavog božura“

Thu, 08/17/2017 - 08:40

Kada se književno sagleda, roman ovakvog tipa, koji zadire u okultno, puno je sofisticiraniji i nježniji od inozemnih romana slične tematike. Ovdje se uistinu prvenstveno radi o kvalitetnoj književnosti koja je, zbog svoje prožetosti biljkama, cvijećem i vrtovima, ekološki osviještena, a cilj joj je da mlade zaintrigira i potakne ih na čudotvorno čitanje.

(Knjiga s police: „Vrt plavog božura“ Nade Mihaljević)

U ljetnom raspoloženju, a povodom rođendana književnice Nade Mihaljević, donosimo kratki osvrt na njezin roman za mlade „Vrt plavog božura“ u najnovijem članku na blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Preporuka: knjiga s police – „Vrt plavog božura“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na oca hrvatskoga jezikoslovlja

Wed, 08/16/2017 - 08:25

… U srcu ovoga grada gdje je Bartol Kašić ugledao svjetlost svijeta i gdje je s majčinom poukom primio svjetlo vjere, mi ga želimo istaći kao našu povijesnu, kulturnu i crkvenu vrijednost. I svako pokoljenje ima svojih obveza da cijeni, štuje i ne zaboravlja svoje povijesne vrijednosti. I bila bi velika nepravda zaboraviti te vrijednosti jer sadašnjost, ako je baštinila određeno bogatstvo kulture, onda ga je baštinila iz prošlosti…

(dr. Franjo Kuharić)

Pjesnik, pisac, prevoditelj, jezikoslovac i isusovac Bartol Kašić dao je velik doprinos razvoju hrvatskoga jezika. Razvoj pisma i pismenosti u nekome narodu temeljni je uvjet postojanja, a po početcima pismenosti vrlo se često ispisuje i njegova povijest.

U hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, odnosno jezikoslovlja, ostat će upamćen ponajprije kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.), zbog čega ga se u literaturi često naziva ocem hrvatskoga jezikoslovlja.

Bartholomeus Cassius, kako se potpisivao na svojim knjigama, rođen je 15. kolovoza 1575. godine na otoku Pagu.

Već tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze. Pjesnički je talent iskazao ponajprije prepjevom prvih 50 psalama u zbirci Pjesni duhovne. Psalme, koji se sastoje od biblijskih verseta ili pak redaka u slobodnome stihu, Kašić u svojem prepjevu prenosi u savršenijoj pjesničkoj formi dvanaesterca s dvostrukom rimom (rimom poslije 6. i 12. sloga).

U stihovima je Kašić napisao i svoju izvornu tragediju Sv. Venefrida. Riječ je o prvoj tragediji u povijesti hrvatske književnosti koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. godine kada i Dubravka Ivana Gundulića.

Bartol Kašić u jezikoslovnome je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebno Biblije. Izdvajamo Bellarminov katekizam Nauk krstjanski (Rim 1617. ili 1622. – 1623.) te ponovljeno izdanje iz 1633. koje je sačuvano u Nacionalnoj biblioteci u Parizu s prvotnim pečatom Kraljevske biblioteke. Novi zavjet Biblije preveo je u razdoblju od 1622. do 1625. godine pa ponovno na općenitiji jezik od 1625. do 1631. godine. Cijelu Bibliju preveo je sâm u razdoblju od 1631. do 1636. godine.

Posebno mjesto u njegovu prevoditeljskom opusu zauzima Ritual rimski (Rituale Romanium, 1640.). Ritual rimski plod je Kašićeva zrelog stvaralaštva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova posljednjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti – po njem se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje Rituala rimskoga tiskano je u 2500 primjeraka, a čak šest izdanja doživio je do 1929. godine (prije Rimskoga obrednika koji ga je zamijenio).

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuvaju se dva rukopisna i deset tiskanih djela Bartola Kašića, dijelom njegovih izvornih radova, dijelom prijevoda. U povodu Godine Bartola Kašića, Dana državnosti i 4. obljetnice otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 1999. godine otvorena je izložba. Na izložbi, uz djela Bartola Kašića, mogle su se razgledati i publikacije o jezikoslovcu, leksikografu, teologu, pjesniku, misionaru i prevoditelju Svetoga pisma na hrvatski jezik – ukupno stotinjak naslova. Izložba je popraćena i katalogom u kojem su objavljeni tekstovi dr. fra Petra Bašića, dr. Darije Gabrić-Bagarić, dr. Vladimira Horvata, dr. Valentina Putanca, akademika Josipa Vončine i dr. sc. Ivana Kosića.

Prva hrvatska gramatika Institutionum linguae Illyricae libri duo dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Bartol Kašić umro je u Rimu 28. prosinca 1650. godine u Maronitskome zavodu. Zanimljivo je da se nakon svojega odlaska iz Paga, s petnaest godina, nikada nije vratio, iako je vrlo često prolazio pokraj njega. Radilo se o tome da je Kašić bio član jezuitskoga reda, čiji je rad Mletačka Republika branila.

… Tako je u Rimu zaklopio svoje oči čovjek koga treba izvući iz zaborava. Njegov život treba još dobro proučiti. 1 njegovo djelo treba proučiti, mirno, objektivno i pošteno da se uvidi kako je bio dalekovidan, kako je znao slušati i svoje vrijeme i potrebe svoga naroda. I pretekao je svojim mislima i djelima mnoge koji su kasnije iza njega došli, možda 200 godina kasnije, a koji se danas spominju kao zaštitnici i veliki ostvaritelji naše hrvatske kulture, dok je on već davno prije njih zaorao prve i velike brazde…

(dr. Franjo Kuharić)

 

 

The post U spomen na oca hrvatskoga jezikoslovlja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Međunarodni dan mladih

Fri, 08/11/2017 - 08:18

Povodom Međunarodnog dana mladih, koji se u svijetu obilježava 12. kolovoza temeljem rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda usvojene 1999., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja svoje mlade djelatnike koji prolaze program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Trenutno  njih 12 kroz ovaj program radi u raznim odjelima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i svojim entuzijazmom kao i društvenom odgovornošću u svakome su pogledu predstavnici onoga što zagovara i predstavlja Međunarodni dan mladih – uključiti mlade u društvu i ojačati njihov utjecaj pri stvaranju društva koje se temelji na miru i toleranciji. Iz toga razloga ih s ponosom predstavljamo. To su Iva Barković, Mihael Bily, Joana Brezni, Sara Drljača, Paula Džapo, Vanda Đolo, Anđelka Golub, Tea Horvatiček, Marina Mijoč, Marija Perkec, Nikola Tomičić i Ivor Papac.

Svake godine Međunarodni dan mladih ima drugu temu. Ovogodišnja je Mladi grade mir i kao što sam naziv govori, posvećena je doprinosu koji mladi imaju u sprečavanju sukoba, inkluziji, socijalnoj pravdi i održavanju mira. Središnja proslava odvijat će se 11. kolovoza u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Ujedinjeni narodi su već 1985. godine počeli s obilježavanjem Međunarodnog dana mladih. Deset godina poslije, Generalna skupština usvojila je Svjetski program djelovanja za mlade koji je kasnije postao temelj svjetskog obilježavanja ovoga dana posvećenog mladosti i važnosti njene integracije u društvo. Program je fokusiran na provođenje mjera koje će ojačati nacionalne kapacitete u području mladih i koje će povećati kvantitetu i kvalitetu mogućnosti za mlade te im na taj način omogućiti učinkovitu i konstruktivnu ulogu u društvu.

Više informacija o Međunarodnom danu mladih.

The post Međunarodni dan mladih appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Međunarodni susret europskih teoloških knjižnica u rujnu u Zagrebu

Thu, 08/10/2017 - 07:56

Četrdeset i šesti međunarodni skup Europskog društva teoloških knjižnica (BETH) održat će se od 9. do 13. rujna u Zagrebu, u prostorijama Nadbiskupskog Pastoralnog instituta na Kaptolu.

BETH je ekumensko udruženje europskih teoloških i crkvenih knjižničarskih društava koje djeluje od 1961. godine i predstavlja oko 1.500 različitih vrsta vjerskih knjižnica. Svrha mu je poticati razvoj i suradnju ovih starih i značajnih knjižnica te čuvanje bogate kulturne baštine koja se u njima nalazi. Svake godine BETH organizira skup u nekoj od europskih zemalja na kojemu se razmjenjuju informacije i znanja, vode diskusije i donose odluke o zajedničkim projektima.

Tema je ovogodišnjega skupa u Zagrebu “Digitalizacija u europskim teološkim knjižnicama”. Na skupu će izlagati preko 20 knjižničara i stručnjaka na području digitalizacije iz Hrvatske i raznih europskih zemalja te SAD-a.

Suorganizatori i domaćini skupa su Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Biblijski institut, a pokrovitelji EBSCO, Američko društvo teoloških knjižnica (ATLA), Kršćanska sadašnjost i Glas Koncila.

Za sudionike konferencije bit će organiziran stručni obilazak Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Cijena sudjelovanja za boravak u jednokrevetnoj sobi je 325 Eura, a u dvokrevetnoj 250 Eura. U cijenu su uključena sva tri obroka i izleti. Za dnevne posjetitelje ukupna cijena je 50 Eura (uključuje ručak). Knjižničari iz Hrvatske koji žele samo slušati predavanja mogu besplatno sudjelovati uz uvjet da prethodno ispune obrazac za registraciju. Preliminarni program i obrazac za registraciju može se pronaći na mrežnim stranicama BETH-a.

The post Međunarodni susret europskih teoloških knjižnica u rujnu u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Europska godina kulturne baštine 2018.

Wed, 08/09/2017 - 08:52

Odlukom Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta 2018. godina proglašena je Europskom godinom kulturne baštine.

Kulturna baština je tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazba koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjestâ u kojima živimo. Razvojem tehnologija digitalni svijet također mijenja način na koji pristupamo baštini.

Glavni su ciljevi Europske godine kulturne baštine potaknuti na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe, slaviti, razumijevati i štititi njezinu jedinstvenu vrijednost i promišljati o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima. Obilježavanjem godine kulturne baštine želi se pokazati kako kulturna baština gradi snažnija društva, stvara radna mjesta i prosperitet; ukazuje se na njezinu važnost za naše odnose s ostatkom svijeta te na to što možemo poduzeti kako bi je zaštitili.

Slijedom toga, tijekom 2018. godine organizirat će se aktivnosti i inicijative diljem Europe, pa tako i diljem Hrvatske, kojima će se šira javnost nastojati zainteresirati za kulturnu baštinu i aktivno uključiti u što veći broj događanja. Ministarstvo kulture nastojat će, uz promicanje dijaloga i suradnje, obrazovanja i informacija o kulturnoj baštini, u program obilježavanja Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj uključiti pojedince, udruženja građana i sve ostale relevantne institucije i ustanove.

Više se može doznati na poveznici.

The post Europska godina kulturne baštine 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme Knjižnice od 11. do 16. kolovoza 2017.

Tue, 08/08/2017 - 08:13

U petak 11. kolovoza 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati.

U subotu 12. kolovoza 2017. Knjižnica će biti zatvorena.

U ponedjeljak 14. kolovoza i u utorak 15. kolovoza 2017. Knjižnica će biti zatvorena.

U srijedu 16. kolovoza 2017. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će ponovno otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 11. do 16. kolovoza 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Obljetnica tiskanja prvoga djela Senjske tiskare

Mon, 08/07/2017 - 08:48

1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misal biše početi i svršeni v Senji. Kraljujući tada svitlomu kralju ugarskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina biskupa. od domona Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića Bog nas spasi amen.

(Iz kolofona Senjskoga glagoljskog misala)

Citat iz kolofona svjedoči kako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal. Misal je knjiga u kojoj su sakupljeni svi tekstovi koji se govore ili pjevaju tijekom mise cijele liturgijske godine. Jezik je misala hrvatsko-crkvenoslavenski. Sačuvana su tri primjerka Misala, sva tri tiskana na papiru. Najpotpuniji primjerak čuva se u Budimpešti.

Približno pedeset godina nakon izuma tiskarskoga stroja, u Senju se pojavila skupina ljudi koja je shvatila vrijednost toga izuma. Među njima bio je i Blaž Baromić, jedna od najbitnijih osoba hrvatske kulturne povijesti. On je 1493. godine u Veneciji tiskao brevijar koji nosi njegovo ime. Nakon tiskanja brevijara Baromić se vratio u Senj te već sljedeće godine nabavio sve potrebne strojeve za tiskaru.

Misal je tiskan na 216 listova, dvobojno i dvostupačno. Svaki stupac ima 37 redaka. Sadrži kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, čin mise, zavjetne i mrtvačke mise, zajedničke svetačke mise, vlastite svetačke mise i obredne tekstove, a završava kolofonom.

Misal je prvo djelo tiskare koju je utemeljio Blaž Baromić. Djelo je to koje se slobodno može usporediti sa svim najuspješnijim i najljepšim europskim inkunabulama. Blaž Baromić izučio je zanat u Veneciji, tiskajući pravu ljepoticu među inkunabulama.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se faksimilni pretisak Misala iz 1494. godine.

The post Obljetnica tiskanja prvoga djela Senjske tiskare appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U sjećanje na fra Bonaventuru Dudu (1924. – 2017.)

Fri, 08/04/2017 - 08:28

U četvrtak, 3. kolovoza 2017. godine, u 94. godini preminuo je fra Bonaventura Duda, teolog, bibličar, pjesnik, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Roko (Bonaventura) Duda rođen je u Rijeci 14. siječnja 1924. godine. U franjevački red stupio je 1941., a studij je završio na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomske studije polazio je u Rimu na Franjevačkom sveučilištu Antonianum te na Papinskome biblijskom institutu. Uz svoje brojne zadaće i pastirske dužnosti, bio je redoviti profesor, a onda i dekan zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Naslijeđe omiljenoga hrvatskog fratra i propovjednika duhovno je, znanstveno i kulturno. Jedan od njegovih najvećih doprinosa hrvatskome kulturnom biću rad je na tzv. Zagrebačkoj Bibliji, objavljenoj 1968. godine u izdanju nakladničke kuće Stvarnost. Izdanje Biblije koje je bilo objavljeno u 60 000 primjeraka ubrzo je rasprodano. Do danas Zagrebačka Biblija otisnuta je u 400 000 primjeraka u dvadeset izdanja Kršćanske sadašnjosti, koja je otkupila prava na njezino izdavanje.

Rad na pripremi Zagrebačke Biblije nije bio samo veliki kulturni pothvat, već i lijep primjer suradnje uglednih teologa i književnika. Upravo je Bonaventura Duda predložio da se u rad na četvrtome prijevodu Biblije na hrvatski jezik uključe i „ljudi od pera“. Glavni urednici ovoga izdanja bili su fra Bonaventura i Jure Kaštelan, a izvršni urednici književnik Josip Tabak i bibličar Jerko Fućak. Drugi književnici koji su sudjelovali u njezinu izdavanju bili su Branko Brusar, Olinko Delorko, Filibert Gass, Marko Grčić, Stjepan Hosu, Božo Kukolja, Tomislav Ladan, Nikola Milićević, Zvonimir Mrkonjić, Ante Sekulić, Nikola Šop i Ton Smerdel.

Između ostalog, fra Bonaventura Duda pokrenuo je i list Glas s koncila, iz kojega će nastati današnji istoimeni katolički tjednik. S fra Jerkom Marijanom Fućkom preveo je Novi zavjet, a sudjelovao je i u osnivanju nakladničke kuće Kršćanska sadašnjost.

Prijevodima s latinskoga, hebrejskoga, aramejskoga i grčkog jezika značajno je utjecao na pozitivan razvoj hrvatske književnosti i kulture.

Dobitnik je niza domaćih i stranih nagrada i priznanja. Republika Hrvatska odlikovala ga je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a Institut društvenih znanosti Ivo Pilar znanstvenom nagradom Annales Pilar. Kardinal Bozanić uručio mu je i najviše priznanje Katoličke crkve Pro Ecclesia et Pontifice. Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba za životno djelo te Nagrade Grada Rijeke za životno djelo. Hrvatska radiotelevizija snimila je o njemu dokumentarni film Manji brat fra Bonaventura Duda.

Bonaventura Duda možda je i najugledniji franjevac s naših prostora. Poliglot enciklopedijskoga znanja, a opet skroman, nenametljiv, duboko promišljen i duhovan, većinu svojega pastirskog života proveo je u Franjevačkom samostanu sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu.

(Autor naslovne fotografije: Anto Magzan/Pixsell. Izvor fotografije: https://www.vecernji.hr/.)

The post U sjećanje na fra Bonaventuru Dudu (1924. – 2017.) appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na velikoga hrvatskog skladatelja

Thu, 08/03/2017 - 08:51

… Zajc je rijedak primjer rodjenog, bogodanog umjetnika, koji je vlastito oduševljenje na ovu najsubtilniju umjetnost umio uliti cijeloj svojoj savremenosti. Zajc znači jednu epohu naše muzike – i ovo neka bude tema, koju na današnji spomen dan hoćemo da razmislimo i objasnimo. (…) U najranijoj mladosti Zajc je čudo od djeteta – glazbeni njegov talenat razvijen je u najnježnijoj djetinjoj dobi tako, da Zajc poput Mozarta sa pet godina već istupa gudeći i glasovirajući na javnim priredbama, a sa deset godina sklada već lake melodije, kojih se je i u starosti sjećao. Djetinji zanos za glazbu pratio ga je do konca života – po tjelesnom ustroju nejak, po temperamentu gotovo ženski nježan, Zajc je svu svoju energiju sjedinio u neumoran, upravo divovski neumoran glazbeni rad…

(Sveta Cecilija, 1. siječnja 1925.)

Čitajući odlomak iz članka Milutina Nehajeva objavljenoga u časopisu Sveta Cecilija, prisjećamo se velikoga skladatelja, dirigenta i glazbenoga pedagoga Ivana pl. Zajca.
Rijetka je pojava u novijoj kulturnoj povijesti da jedan umjetnik ovlada tijekom puna četiri desetljeća glazbom jednoga naroda, kao što je bio slučaj sa skladateljem Ivanom pl. Zajcom, po kojem je razdoblje hrvatske glazbe od 1870. do 1916. godine prozvano njegovim imenom.

Rođen je u Rijeci 3. kolovoza 1832. godine. Školovao se u Milanu, gdje je na Konzervatoriju studirao od 1850. do 1855. godine. Povratkom u Rijeku prihvatio je mjesto dirigenta i koncertnoga majstora Gradskoga kazališnog orkestra, a poučavao je i gudačke instrumente u Filharmoničkome društvu. Godine 1862. odlazi u Beč, gdje se uspješno bavi pisanjem opereta.
Već od prve operete Momci na brod (Mannschaft am Bord) Zajc je imao velik uspjeh kod publike, što su sljedeće operete samo potvrdile. No, u Beču je napisao i svoje prve skladbe na hrvatski tekst, među kojima treba istaknuti rodoljubnu pjesmu U boj (1866.) koju će poslije uvrstiti u operu Nikola Šubić Zrinjski. Godine 1870. Zajc je došao u Zagreb, gdje je postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere te ravnatelj glazbene škole Glazbenoga zavoda. Operu je vodio do 1889., odnosno do njezina prvog ukidanja, a školu do umirovljenja. U Operi je proveo temeljitu reorganizaciju i znatno pridonio osposobljavanju izvođačkoga ansambla koji je pod Zajčevim vodstvom u 19 godina izveo približno 50 opera i desetak opereta. Zajc nije samo utemeljitelj hrvatske opere kao umjetničke ustanove već je opernu umjetnost u Hrvatskoj obogatio i u stvaralačkome smislu jer je do njegova dolaska u Zagreb bila izvedena samo jedna hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga. Zajčev skladateljski opus vrlo je bogat, a njegova rukopisna ostavština broji više od tisuću jedinica građe.

Hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc preminuo je u Zagrebu 16. prosinca 1914. godine.

U razvoju hrvatske glazbe Zajc je imao bitnu ulogu. Djelujući tijekom dugoga razdoblja kao organizator, dirigent, pedagog i skladatelj, započeo je i uspješno vodio borbu protiv diletantizma, a za ozbiljnost glazbenoga stvaralaštva i izvodilaštva.

Zajc je za sobom ostavio približno 1200 raznovrsnih djela za orkestar, komorne sastave, klavir, a najveća je vrijednost njegova rada u tome što je potaknuo daljnji razvoj hrvatske glazbe u doba habsburškoga apsolutizma. Digitalizirani notni zapisi njegovih najpoznatijih skladbi Večernja pjesma, Lastavicam, Djevojka i ruža dostupni su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a njegova bogata ostavština čuva se u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2014. godine priredila je prigodnu izložbu posvećenu Ivanu pl. Zajcu, kojom je obilježena 100. obljetnica smrti velikana hrvatske glazbene kulture.

Na stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis njegove Romance Zrinskog iz opere Nikola Šubić Zrinski.

 

The post U spomen na velikoga hrvatskog skladatelja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 1. kolovoza 2017.

Tue, 08/01/2017 - 10:03

Čitanje nam pruža mjesto na koje možemo otići onda kada moramo ostati gdje jesmo.

The post Citat 1. kolovoza 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Objavljen novi, 13. broj časopisa Glas@NSK

Mon, 07/31/2017 - 10:29

Nakon četverogodišnje stanke objavljen je novi, 13. broj časopisa Glas@NSK.

Objavljivanjem časopisa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojim čitateljima želi predočiti sadržaje vezane uz aktivnosti, djelovanje te postignuća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svezi s informacijskim znanostima i knjižničarstvom, kao i djelovanjem u sklopu šire znanstvene i kulturne zajednice.

Časopis će se objavljivati dvaput godišnje. Uvedene su neke nove rubrike, a neke su sadržajno izmijenjene. Od ovog će broja istodobno biti objavljena i elektronička inačicu časopisa, čime se očekuje povećanje njegove dostupnosti, kao i broj mogućih čitatelja.

Okosnica novoga broja Glasa NSK tematski je vezana za nedavno pokrenut Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu koji je rezultat projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori koji se novčano potpomaže iz Europskoga socijalnog fonda u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

U središtu je ovoga broja još jedna vrlo bitna tema, a to je izradba novoga nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, na kojem se radi nekoliko godina te koji s nestrpljenjem očekuje knjižničarska zajednica, osobito knjižničari koji se bave obradom građe.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu riznica je hrvatske kulturne, umjetničke i znanstvene baštine te je neiscrpno vrelo tema i sadržaja iz hrvatske povijesti.

Budući da se U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi i korespondencija slavnoga hrvatskog skladatelja, maestra Ive Tijardovića, te uglednoga hrvatskog iseljenika dr. Felixa Turel, ovaj broj donosi šest pisama koja otkrivaju dosad potpuno nepoznate podatke u hrvatskoj kulturnoj, a posebno glazbenoj javnosti, o izvedbi operete Mala Floramye 1958. godine u Clevelandu, u američkoj saveznoj državi Ohio. O Maloj Floramye u Americi.

Nadalje, u ovom će broju časopisa biti riječi o donaciji Krešimira Penavića, istaknutoga hrvatskog dobrotvora i filantropa, koji je Grafičkoj zbirci darovao 37 plakata Mirka Ilića, hrvatskoga ilustratora, crtača stripova i dizajnera svjetskoga glasa, čiji se radovi danas nalaze i čuvaju u brojim bitnijim kulturnim ustanovama, među kojima i u jednome od najutjecajnijih muzeja moderne umjetnosti u svijetu, poznatoj MoMA-i, Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.

Ovaj broj donosi razgovor s knjižničarskom savjetnicom Tatjanom Nebesny, dobitnicom ovogodišnje Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je ujedno objavljen i na Blogu NSK.
Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u posebnom je osvrtu popraćen riječju i slikom.

Proslava Dana Knjižnice bila je popraćena i zanimljivom izložbom Knjige i njihovo ruho – uvezi iz naše prošlosti, na kojoj su predstavljeni odabrani primjerci knjižnih uveza nastalih u razdoblju od 16. do 19. stoljeća.

Rubrika Događanja koja su ostavila trag posvećena je izložbama Knjige na meniju – kukci za stolom te Sto lica knjige.
Od ovoga broja u novoj je rubrici Suradnja predstavljena suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s drugim ustanovama i organizacijama u različitim projektima, među kojima je projekt Zbirke južne i istočne Europe u Europeani koji je ostvaren u suradnji NSK i Europske knjižnice – The European Library (TEL) te projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, pokrenut 2016. godine radi početka rada na izobrazbi i osvješćivanju korisnika o vrijednosti zaštite i očuvanja prirode te senzibiliziranja javnosti za ekološke teme.

Ovaj broj donosi osvrt o sedmom Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata koji se bavio temom okupljanja digitalne građe i metapodataka, kao i njihove interoperabilnosti i otvorenost.
S veseljem Vas pozivamo na čitanje novog, 13. broja časopisa Glas@nsk.hr!

Cjeloviti broj 13 (proljeće – ljeto 2017.) Glasa NSK.

Pojedinosti o časopisu Glas@nsk.hr.

The post Objavljen novi, 13. broj časopisa Glas@NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Brod kulture i gastronomije

Mon, 07/31/2017 - 09:49

Nakon jednog desetljeća kulturno-turistička manifestacija Brod knjižara – Brod Kulture nastavlja plovidbu Jadranom pod novim imenom Brod kulture i gastronomije.

Manifestacija počinje 29. srpnja i traje do 4. kolovoza. Ove će godine Brod kulture i gastronomije posjetiti Makarsku, Postiru, Trogir, Pirovac, Zadar, Sveti Filip i Jakov i Rogoznicu. Ovogodišnja manifestacija ima novi program nazvan gastro kultura koji će voditi član gastronomada Rene Bakalović uz Srđanu Jevtić finalisticu kulinarske emisije MasterChef.

Program manifestacije ponuditi će svima okupljenim u nabrojanim mjestima mnoštvo besplatnih kulturnih događanja, veliku knjižaru na otvorenom, promociju domaćih pisaca i njihovih knjiga, radionice čitanja i pisanja te degustacije vrhunskih prehrambenih proizvoda domaćih proizvođača.

Za najmlađe posjetitelje priređena su dva programa, prvi je nazvan HEPI djeca čitaju! u sklopu kojega će Enes Kišević čitati ulomke iz knjiga i recitirati poeziju, a drugi pod nazivom Poezija to go – kuhajmo stihove zajedno! voditi će književnica Sonja Zubović. Večernja predstava za djecu BOCA-COCA održavat će se svakoga dana u 20.30 sati. Radi se o  edukativno i interaktivnoj predstavi koja promiče svijest o prednosti staklene ambalaže.

U programu sudjeluju brojne turističke zajednice koji su suorganizatori manifestacije i zajedno s lokalnim knjižnicama, školama, centrima za kulturu te lučkim upravama i tijelima lokalne uprave rade na predstavljanju svoje bogate turističku i kulturne baštine.

The post Brod kulture i gastronomije appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Velikanu hrvatske umjetnosti

Fri, 07/28/2017 - 08:45

… Šezdesetih godina Picelj je bio ona okosnica koja je, zajedno s prijateljima iz EXAT-a, činila hrvatsku umjetnost druge polovice stoljeća integralnim dijelom europske umjetnosti. Njegova mjera originalnosti i vitalnosti služi svima nama na ponos.

(Zvonko Maković)

Hrvatski slikar i grafički dizajner Ivan Picelj rođen je 28. srpnja 1924. godine u Okučanima. Nakon studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bavio se uređenjem i opremanjem štandova na Zagrebačkome velesajmu u Savskoj, što je bitno utjecalo na njegov daljni rad. Odabrao je tada modernu tendenciju spoja umjetnosti i industrije, a to je i ostala misao vodilja njegova djelovanja.

Bio je jedan od utemeljitelja grupe umjetnika i arhitekata EXAT-51 i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Picelj je organizirao prvu izložbu industrijskoga dizajna u Zagrebu. Razvio je specifičan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskome slikarstvu. Njegovo stvaralaštvo ima svoje ishodište u općim načelima konstruktivizma. Bio je uključen u nastanak i širenje međunarodnoga pokreta Nove tendencije, u sklopu kojega je stvorio niz programiranih djela, istražujući vizualnu percepciju, matematičke ritmove i pomake čestica.

Od 1957. godine izlagao je i skulpture, reljefe u drvu i objekte u metalu. Svojim grafičkim dizajnom, plakatima i opremom knjiga, sredinom šezdesetih godina razvijao je vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja. Uređivao je paviljone izložbi u zemlji i inozemstvu.

Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. godine i od tada je sudjelovao u brojnim samostalnim i skupnim izložbama diljem svijeta. Surađivao je s Galerijom Denis Rene u Parizu. Za svoje radove bio je višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.

Umro je 22. veljače 2011. godine u Zagrebu.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se šesnaest grafika, tri mape te mnogi plakati Ivana Picelja, a dio te vrijedne građe predstavljen je u katalogu izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, koja je bila organizirana 2009. godine u povodu 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Umjetnička djela istaknutoga hrvatskog slikara, dizajnera i grafičara Ivana Picelja bila su izložena od rujna 2016. godine u privatnoj galeriji Cortesi u Luganu, švicarskome Monte Carlu. Vlasnik galerije, poznati kolekcionar Stefano Cortesi ugostio je u svibnju iste godine u svojoj galeriji u Londonu istoimenu izložbu pod nazivom Konkretna utopija: Ivan Picelj i Nove tendencije 1961 – 1973.

Izvor naslovne fotografije.

The post Velikanu hrvatske umjetnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nakon šest stoljeća ponovno otvorena kula Minčeta na starim razglednicama

Thu, 07/27/2017 - 08:45

U povodu otvorenja kule Minčeta za javnost nakon 550 godina, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi stare hrvatske razglednica iz fonda Grafičke zbirke s motivom dubrovačke kule.

Kula Minčeta, koja potječe iz 1319. godine, bila je glavna točka obrane zidina prema kopnu te je služila za razdjelu vode po Gradu, a ime je dobila po obitelji Menčetić koja je darovala zemljište za njezinu izgradnju. Gradili su je vrsni graditelji – prvobitnu je gradio Nićifor Ranjina 1319., dok su njezinu nadogradnju gradili glasoviti renesansni firentinski arhitekt Michelozzo Michelozi te jedan od najvećih hrvatskih renesansnih arhitekara Juraj Dalmatinac, prema čijem je projektu i završena 1464. godine. Ljepotom arhitekture, kula Minčeta ubraja se u najljepše renesansne utvrde svijeta.

Na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Pinterestu  objavljene su u albumu Dubrovnik i druge stare razglednice s motivima Grada.

The post Nakon šest stoljeća ponovno otvorena kula Minčeta na starim razglednicama appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 07/26/2017 - 09:38

Na temelju članka 25. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– Viši stručni savjetnik – planer analitičar u odjelu zajednički poslovi – odsjek tajništvo
– Diplomirani knjižničar u odjelu bibliografsko sjedište
– Diplomirani knjižničar u odjelu korisničke službe
– Viši stručni savjetnik za odnose s javnošću u odjelu zajednički poslovi – odsjek marketing i komunikacije
– Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u odjelu zajednički poslovi – odsjek tajništvo

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 07/26/2017 - 09:17

Na temelju članka 25. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

 NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

 za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

1. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK – PLANER ANALITIČAR U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, polje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnog iskustva u struci, certifikat u području javne nabave, aktivno znanje engleskog jezika.

2. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR U ODJELU BIBLIOGRAFSKO SREDIŠTE

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: VSS, stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog knjižničara, znanje engleskog jezika.

3. DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR U ODJELU KORISNIČKE SLUŽBE

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno VSS, znanstveno područje prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i zdravstvenih, biotehničkih, društvenih ili humanističkih znanosti te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, 1 godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog knjižničara, znanje engleskog jezika.

4. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK MARKETING I KOMUNIKACIJE

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, polja politologija, informacijske i komunikacijske znanosti te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, aktivno znanje engleskog jezika.

5. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci (do povratka s rodiljnog/roditeljskog dopusta)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, polje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, aktivno znanje engleskog jezika.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

životopis
dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
dokaze o stručnoj spremi
dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
dokaz o certifikatu u području javne nabave za točku 1.
dokaz o položenom stručnom ispitu za točku 2. i 3.
uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 26.07.2017.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svom statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nagrada Janko Polić Kamov 2017. za najbolje književno djelo

Mon, 07/24/2017 - 09:05

Hrvatsko društvo pisaca objavilo je natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov 2017. za najbolje književno djelo (poezija, proza, drama) na hrvatskome jeziku.

U izbor ulaze djela objavljena u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017., a rok je za prijavu 26. srpnja 2017. godine.

Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa od 10.000 kn i statue. Povjerenstvo u sastavu Nikola Petković, Boris Postnikov i Ivana Rogar objavit će listu finalista u listopadu, a dobitnik nagrade biti će proglašen  17. studenoga 2017. na obljetnicu rođenja Janka Polića Kamova.

Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskome jeziku utemeljilo je Hrvatsko društvo pisaca 2014. godine. Mjerilo odabira ponajprije je književna izvrsnost, no nagrada promiče inovativnost bilo u stilsko-jezičnome ili tematskome smislu.

Godine 2014. dobitnik Nagrade Janko Polić Kamov bio je Luka Bekavac za roman Viljevo,  2015. Nagradu je dobio Marko Dejanović za roman Karte, molim!, a 2016. Ivana Rogar za zbirku priča Tumačenje snova.

Djelo koje se prijavljuje za Nagradu šalje se u četiri primjerka na adresu:

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24
10 000 Zagreb.

U slučaju dostave na adresu, prijave se primaju od 9 do 14 sati.

Janko Polić Kamov jedan je od najbitnijih hrvatskih autora i istinski začetnik hrvatske i europske književne avangarde.

Književna nagrada Janko Polić Kamov ističe simboličku vrijednost književnoga stvaralaštva koje nije samo ogledalo duha vremena već i njegov sustvaratelj te korak prema budućnosti.

Pravilnik književne nagrade„ Kamov“.

The post Nagrada Janko Polić Kamov 2017. za najbolje književno djelo appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages