Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 15 hours 53 min ago

Svečana dodjela Nagrade Anđelko Novaković za 2017. godinu

Tue, 01/16/2018 - 10:26

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 1. veljače 2018. godine u 12 sati održat će se svečana dodjela Nagrade Anđelko Novaković za 2017. godinu Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za najuspješniju neobjavljenu zbirku pjesama mladoga autora/autorice.

Nakon provedenoga javnog Natječaja, na koji je pristiglo 90 zbiraka pjesama, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade, u čijem su sastavu bili Ervin Jahić, Davor Šalat i Dobrila Zvonarek, odlučilo je da se Nagrada Anđelko Novaković za 2017. godinu dodijeli pjesniku Željku Božiću za zbirku pjesama Mir utrobe i neki promišljaji.

Osim nagrađenoga pjesničkog rukopisa, Prosudbeno povjerenstvo pohvalilo je rukopise Inače volim more Branimira Dropuljića, Apofonije kulture Jasmine Bosančić, Razglednica od soli Borisa Kvaternika i Istina, ne laž Kristine Silaj.

Nagrada se sastoji od objavljivanja zbirke pjesama, plakete i novčanoga iznosa.

Nagrada Anđelko Novaković nosi ime uglednoga pjesnika, esejista i književnoga kritičara, koji je svojim predanim radom zadužio hrvatsku književnost i kulturu u cjelini. Utemeljena je s namjerom poticanja literarnoga stvaralaštva i nagrađivanja vrijednih književnih ostvarenja mladih pjesnika.

 

 

 

 

The post Svečana dodjela Nagrade Anđelko Novaković za 2017. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ za 2018. godinu

Tue, 01/16/2018 - 09:35

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj pod pokroviteljstvom Grada Ozlja dodjeljuje nagradu „Stjepko Težak” za najbolju kratku ljubavnu priču potaknutu pismom Petra Zrinskoga upućenim noć uoči smaknuća dragoj ženi Katarini.

Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu Bratcu. Danas (s)mo mi jedan od drugoga serčeno prošćenje vzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval aliti se u čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsamogućega koj me je na ovom svetu ponizil, da se tulikajše mene hoće smiluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem u dike vekovečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je to tak moralo biti.
U Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29. dan aprila meseca o sedme ure podvečer, leta 1671.
Naj te Gospodin Bog s moju kćerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ otvoren je do 15. ožujka 2018. godine, a prosudbeno će povjerenstvo vrjednovati pristigle priče.

Nagrada „Stjepko Težak” sastoji se od novčanoga iznosa.

Dodjela nagrade bit će upriličena na svečanosti 30. travnja 2018. godine u povodu obilježavanja Dana grada Ozlja.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ za 2018. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U povodu 630. obljetnice Vrbničkoga statuta

Mon, 01/15/2018 - 08:50

l. 1r: V ime Božie am(e)nь letь Božьihь tekuĉihь • č • t • o • J • [=1388.] m(i)s(e)ca ijuna danь • dï • [=15.] to e š’tatutь • [M]i gosp(o)d(i)nь k’nezь Štefanь i mi g(ospodi)nь knezь An’žь s’lišeĉi mi velike tuž’be ot našihь ver’nihь s’luž’b’nikovь kr’čkoga otoka ke imь čin’hu hudi ljudi pos’lali es’mo našihь ver’nihь v otokь • da oni s’z’vav’še dob’rihь muži za v’sega otoka i tako esu načinili da b(u)du pravi v’ pr(a)vdê s’tati • a k’rivi da b(u)du kaš’tigani • Mi g(ospodi)nь Lov’renac i g(ospodi)nь Ivanь • i gos(po)d(i)nь Pavlь • i pod’knežinь Dok’ša • buduĉi mi pos’lani od’ g(ospodi)na k’neza Štefana i od’ g(ospodi)na kn(e)za Anža • v otok’ kr’čki priz’vali es’mo k’ n(a)mь pod’knežina otoč’kihь i dobrihь muži s Kr’ka i za v’sega otoka hoteĉь učinitь to ča bi pravo • i dob’ro za vasь otokь •…

(Vrbnički statut, 1388.)

Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenutcima na kopnu. Poznata je krčka obitelj potekla upravo iz Vrbnika, a ostatci njihova dvorca Gradec i danas se nalaze iznad Vrbničkoga polja. S njihovom vladavinom Vrbnik doživljava svoj potpuni procvat kao dobro organizirana gradska sredina u kojoj je život bio uređen statutom. Vrbnički statut donesen je 15. siječnja 1388. godine, u vrijeme Ivana (Anža) i Stjepana (Štefana) Frankopana. Pisan je hrvatskim jezikom na glagoljici i po postanku je drugi takav hrvatski statut.

Statut je prepisan u Vrbniku u 16. stoljeću (prema predlošku iz 1388.), i to glagoljičnim ustavom, glagoljičnim kurzivom te latiničnim kurzivom, a sastavljen je od 36 pergamenskih listova. Uvez je Statuta izvorni, a knjižica je mala, neugledna, obična, s drvenim koricama presvučenim tamnosmeđom kožom s ostatcima dviju metalnih kopči. Statut nije sačuvan u izvorniku, već u prijepisu vrbničkoga svećenika Grgura Žaškovića iz 1526. godine. Rukopis je restauriran 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila ga je 1962. godine od nasljednikâ kanonika Petra Petriša, posredovanjem Ivana Matanića iz Vrbnika. Čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u cijelosti je dostupan i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odredbe statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti: najstarija je datirana 1362., a najmlađa 1599. godine. No ova zbirka statutarnih odredaba, kako se ogleda u rukopisu, zasnovana je i najvećim dijelom prepisana iz starijega rukopisa 1526. godine.

Danas je Krčki (Vrbnički) statut, kako glasi njegov službeni naziv, bitno vrelo srednjovjekovnoga prava.

Poznato je kako je Vrbnik izvorište glagoljice, mjesto gdje se oduvijek njegovalo glagoljaštvo.

Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola.

(Davor Velnić – U iskonu glagoljice)

The post U povodu 630. obljetnice Vrbničkoga statuta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Poziv na dodjelu nagrada Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković

Fri, 01/12/2018 - 12:37

Zaklada dr. Ljerka Markić-Čučuković koja djeluje pri Katedri za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i ove godine nagrađuje najbolje studente diplomskog studija informacijskih znanosti smjera bibliotekarstvo. Za uspjeh na studiju i aktivno sudjelovanje u pojedinim projektima Odsjeka ove su godine nagrađene studentice Lorena Čačković i Sara Semenski.

Studenticama će nagrada za akad. god. 2016./2017. biti uručena u ponedjeljak, 15. siječnja 2018. u 12 sati u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

The post Poziv na dodjelu nagrada Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana dvadeset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Fri, 01/12/2018 - 09:28

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 11. siječnja 2018. godine održana je dvadeset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice u sklopu Zbirke inozemne Croatice.

Gošća tribine bila je književnica i urednica Lana Derkač, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini se razgovaralo o književnom radu Lane Derkač. Književnica je okupljenima pročitala neke od svojih objavljenih pjesama. Govorila je o sudjelovanjima na pjesničkim festivalima širom svijeta koji su joj, svaki na svoj način, ostali u dobrom sjećanju. Posjetila je Meksiko, Nikaragvu, Indiju, Maleziju, Maroko, Cipar te zemlje u našem okruženju.

Mnogi od festivala na kojima je sudjelovala doveli su do novih poznanstava a bili su i put za prijevode njezinih djela na strane jezike. Do danas su ona prevedena na osamnaest jezika, i to na engleski, španjolski, francuski, arapski, švedski, njemački, talijanski, ruski, poljski, mađarski, češki, albanski, makedonski, oriški, malajski, rumunjski, bugarski i slovenski. Okupljenima je objasnila kako je veseli svaki prijevod na novi jezik jer na taj način njezina djela dolaze do novih čitatelja.

Osvrnula se i na život i rad u rodnoj Požegi. Većina književnog života i književnih susreta u tom se slavonskom gradu veže uz amaterizam. Prema njezinu mišljenju bilo bi dobro da malo zvučnija imena iz svijeta književnosti pronađu put do slavonske ravnice i Požege.

Osim spisateljskog rada u suradnji s Davorom Šalatom uredila je izbor iz svjetske poezije Kairos u Zagrebu u povodu Međunarodnoga pjesničkog festivala u Zagrebu. Suurednica je i jednoga izbora iz svjetske književnosti Third Word Post-Socialist Poetry, koji je uredila s indijskim piscem Thachomom Poyilom Rajeevanom, a koji je tiskan je u Indiji.

Više o književnici. 

The post Održana dvadeset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prvomu naturalistu hrvatske književnosti

Thu, 01/11/2018 - 09:18

… Na istočnoj istarskoj obali, na visokoj klisurini, na živom stancu, što se okomito iz mora diže, nagomilalo se do pedeset kuća gradića Lučice. Gradić leži nad morem do četiri stotine stopa. Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tužnom ljepotom. Sva je strma, malo gdje pristupna…
… Dalje od mora zelene se rijetke šumice; niske omorike proviruju sred gruha i gromače. Među prezidima probijaju se iz kamena pojedine masline, a gdjegod ima ih više na okupu. Žutkasti potoci, izrovavši si korita među bočinama golih kukova, strmo se spuštaju u more, dijeleć jednu klisurinu od druge, koje ti se čine kao mrke tvrđave, kad ih motriš po noći s mora. (…)

(Začuđeni svatovi)

Ulomkom iz romana Začuđeni svatovi prisjećamo se hrvatskoga romanopisca, pripovjedača, dramatičara, kritičara i političara Eugena Kumičića koji se rodio 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnome i političkome radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana: Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrednija i najpopularnija djela vezana za Istru jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr., u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi, Obiteljska tajna, Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom, s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine te je, osim popularnosti pisca povijesnih romana, stekao i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskoga zavičaja, kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči …

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

The post Prvomu naturalistu hrvatske književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Završeno sedmo harvestiranje nacionalne domene

Wed, 01/10/2018 - 15:48

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) provela je od 14. do 31. prosinca 2017. sedmo harvestiranje hrvatskoga weba. Prikupljeni su i arhivirani javno dostupni sadržaji svih internetskih sjedišta na vršnoj .hr domeni, uključujući from.hr i .com.hr.

Ukupno je prikupljeno i arhivirano u WARC formatu više od 84.530.294 milijuna datoteka veličine od preko 7.4 TB . Korišten je popis aktivnih domena koji je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavila CARNet-ova DNS služba, a pobiranje je provedeno pomoću alata otvorenoga koda Heritrix. Robot koji je provodio harvestiranje predstavljao se kao Mozilla/5.0 (compatible; heritrix/1.14.4; +http://haw.nsk.hr/faq).

Sadržaj sedmoga harvestiranja .hr domene bit će uskoro dostupan na stranicama Hrvatskoga arhiva weba, gdje se mogu pregledavati sadržaji pohranjeni u prethodna šest harvestiranja, tematska harvestiranja, kao i sadržaji prikupljeni selektivnim harvestiranjima.

The post Završeno sedmo harvestiranje nacionalne domene appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Virtualna šetnja Kongresnom knjižnicom u Washingtonu

Wed, 01/10/2018 - 08:53

Kongresna knjižnica – The Library of Congress u Washingtonu  nacionalna je knjižnica SAD-a u čijem je fondu više od 164 milijuna jedinica raznovrsne knjižnične građe. Virtualna šetnja Kongresnom knjižnicom približit će svojim virtualnim posjetiteljima najveću knjižnicu na svijetu, kao i njezine dragocjene zbirke te pristup do njihovih digitaliziranih inačica.

Važno je istaknuti kako Kongresna knjižnica svojim korisnicima na mreži omogućava pristup i velikom broju digitalizirane građe preko mrežne stranice svojih digitalnih zbirki, budući da se digitalizacija knjižnične građe provodi sustavno još od 1993. godine. Raznolikoj digitaliziranoj građi moguće je pristupiti i preko mrežne stranice World Digital Library, zajedničkog projekta Kongresne knjižnice, UNESCO-a i partnerskih knjižnica, arhiva, muzeja, obrazovnih institucija te međunarodnih organizacija širom svijeta kojemu je cilj omogućiti besplatni pristup istaknutim kulturnim dobrima svih država i kultura.

The post Virtualna šetnja Kongresnom knjižnicom u Washingtonu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Objavljen zbornik radova sa 10. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj „Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica“

Mon, 01/08/2018 - 13:17

Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu objavila je u tiskanome obliku zbornik radova sa 10. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica. Urednice Zbornika su Dunja Marija Gabriel i Frida Bišćan, a recenzentice objavljenih radova mr. sc. Ljiljana Sabljak i Željka Miščin.

Uvodna riječ, nakon osnovnih podataka o vremenu održavanja Savjetovanja i broju sudionika, donosi kratak pregled povijesti Savjetovanja od njegovih početaka do danas. Nakon predstavljanja teme i podtema, dat je iscrpan pregled događanja na Savjetovanju po danima gdje su ukratko predstavljeni svi predavači. Slijede recenzije Ljiljane Sabljak i Željke Miščin.

Radovi razvrstani su u pet tematskih cjelina. Prva sadrži plenarna izlaganja, druga se sastoji od pozvanih i prijavljenih izlaganja, treća i četvrta od prijavljenih radova, dok su u petoj cjelini zastupljena  PechaKucha izlaganja. Od ukupno dvadeset šest održanih izlaganja, u Zbornik radova je uvršteno njih dvadeset i jedan. Svaki rad sadrži bibliografske bilješke uz tekst i bibliografiju. Dodaci radovima su kratak osvrt na panel raspravu na temu Parametri za vrednovanje narodnih knjižnica, obrazloženje dodjele nagrade za najbolji prijedlog usluge Poslovnog centra u narodnim knjižnicama te Predmetno kazalo.

The post Objavljen zbornik radova sa 10. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj „Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dvadeset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Lana Derkač

Mon, 01/08/2018 - 08:59

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak 11. siječnja 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset petu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gošća je književnica i urednica Lana Derkač. Na tribini će se govoriti o njezinu književnom i uredničkome radu, životu u rodnoj Požegi, gostovanjima na pjesničkim festivalima širom svijeta, poznanstvima s inozemnim književnicima i urednicima, prijevodima njezinih knjiga na strane jezike te suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni.

Lana Derkač rođena je 22. lipnja 1969. godine u Požegi. Diplomirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Nagrađivana je te uvrštavana u antologije, panorame i zbornike u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim pjesničkim festivalima i književnim događanjima, kao što su Međunarodni pjesnički festival (Hrvatska), Stih u regiji (Hrvatska), Struške večeri poezije (Makedonija), Curtea de Arges Poetry Nights (Rumunjska), Kuala Lumpur World Poetry Reading (Malezija), Kritya (Indija), Sajam knjiga u Guadalajari (Meksiko), Lirikonfest (Slovenija), International Poetry Meeting (Cipar), Festival international et Marche de Poesie Wallonie – Bruxelles (Belgija), Festival Internacional de Poesia u Granadi (Nikaragva), Mediteranski pjesnički susret u Mdiqu (Maroko), Stockholm International Poetry Festival (Švedska), Međunarodni festival slavenske poezije u Tveru (Rusija), Ratkovićeve večeri poezije (Crna Gora) i dr. Tekstovi su joj prevođeni na osamnaest jezika, i to na engleski, španjolski, francuski, arapski, švedski, njemački, talijanski, ruski, poljski, mađarski, češki, albanski, makedonski, oriški, malajski, rumunjski, bugarski i slovenski.

U suradnji s Davorom Šalatom uredila je izbor iz svjetske poezije, Kairos u Zagrebu, u povodu Međunarodnoga pjesničkog festivala u Zagrebu. Suurednica je i jednoga izbora iz svjetske književnosti, Third Word, Post-Socialist Poetry, koji je uredila s indijskim piscem Thachomom Poyilom Rajeevanom, a tiskan je u Indiji.

Objavljene knjige

Usputna raspela (poezija), Privlačica, Vinkovci, 1995.
Utočište lučonoša (poezija), Meandar, Zagreb, 1996.
Eva iz poštanskog sandučića (poezija), Meandar, Zagreb, 1997.
Škrabica za sjene (poezija), Matica hrvatska, Karlovac, 1999.
Rezignacija (drame), Meandar, Zagreb, 2000.
Osjećam melankoliju (poezija, zajedno s R. Jarakom i T. Ribićem), Nakladnička kuća Tonimir i Varaždinsko književno društvo, Varaždinske toplice, 2002.
Osluškivanje anđela (kratke priče), Meandar, Zagreb, 2003.
Šuma nam šalje stablo e-mailom (poezija), DHK, Zagreb, 2004.
Striptiz šutnje (poezija), Tribina Jutro poezije, Zagreb, 2006.
Tko je postrojio nebodere (poezija), Altagama, Zagreb, 2006.
Murmullo sobre el asfalto (poezija, u suradnji s Davorom Šalatom), La Zonámbula, Guadalajara, 2008.
Zastava od prašine (kratke priče), V.B.Z, Zagreb, 2009.
Qui a mis en rang les gratte-ciels? et autres poèmes (poezija), M.E.O, Bruxelles, 2010.
Šah sa snijegom (poezija), HDP, Zagreb, 2011.
Doručak za moljce (roman), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
من صفة ناطحات أصحاب.. و قصيده أخرى (poezija), Al-Badawi Publishing & Distribution, Tunis, 2014.
Strateg (eseji), Disput, Zagreb, 2015.
Posvajanje neba (poezija), HDP, Zagreb, 2015.
Ugovor s prašinom (izbor iz poezije), JU Ratkovićeve večeri poezije, Bijelo Polje, 2017.

Nagrade

Hrvatska književna nagrada Zdravko Pucak za neobjavljenu knjigu pjesama autora mlađega od 30 godina – dodijeljena u Karlovcu za knjigu Škrabica za sjene 1999. godine.
Nagrada za najbolju knjigu pjesama slavonskoga autora Duhovno Hrašće – dodijeljena na Pjesničkim susretima Drenovci za knjigu Škrabica za sjene 2000. godine.
Prize of Corea Literature – dodijelila joj za prirodni modernizam World Academy od Arts and Culture u Seoulu 2013. godine.
Nagrada Risto Ratković za najbolju zbirku pjesama u regiji, odnosno na području Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske – dodijeljena za knjigu Posvajanje neba 2016. godine u Crnoj Gori.

Uz troje kandidata, autorica je bila u najužem izboru za nagradu The Grand Prize Orient-Occident for Arts u sklopu međunarodnoga festivala Curtea de Arges Poetry Nights u Rumunjskoj 2004. godine. Također je bila u najužem izboru za nagradu Tin Ujević sa zbirkom Tko je postrojio nebodere 2007. te sa zbirkom Posvajanje neba 2016. godine.

 

 

The post Dvadeset peta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Lana Derkač appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Ocu hrvatske književnosti – Marku Maruliću

Fri, 01/05/2018 - 08:29

… Ako li daj dotol dokla zemlja ova
bude na karte sfolj slovinjska čtit slova.
Trudna toga plova ovdi jidra kala
plavca moja nova. Bogu budi hvala
Ki nebesa skova i svaka ostala.

Amen.

(Judita)

Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo, kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Marko Marulić (latinski Marcus Marulus), najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. st., nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. godine. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. st. počela se nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Život je proveo u Splitu, putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme boravio u Nečujmu na Šolti. Bio je ovjerovitelj notarskih spisa, sudac i provoditelj oporuka. Zahvaljujući književnomu radu, postao je središnja osoba splitskoga humanističkog kruga.

Marulić je svoja djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Uz duboku religioznost i trajnu sklonost moralnoj pouci, posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Živeći na prijelazu između srednjega i novoga vijeka, preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajprije o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Najvrjednije je Marulićevo hrvatsko djelo Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, 22. travnja 1501., a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez potpisan je slovom M pa se pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.

Pjesničkom obradbom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici, Marulić je želio pokazati kako se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga. Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Djelo je posvetio kumu Dujmu Balistriliću. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

Biblijska poema Suzana, nastala nakon Judite, manjega je opsega (780 stihova) i pjesničke vrijednosti. Ostale pjesme na hrvatskome jeziku uglavnom su nabožne i moralističke (npr. Dobri nauci, Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, dijaloška pjesma Utiha nesriće). Domoljubna i protuturska crta snažno se očituje u Molitvi suprotiva Turkomi Tužen’ju grada Hjerozolima. Svjetovnoj su poeziji bliske zabavno-poučne Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Anka satira i Poklad i Korizma. Dramski tekst (također u stihovima) Prikazan’je historije svetoga Panucija prilagodba je talijanskoga predloška Fea Belcarija.

Hrvatska su prozna djela koja se sa sigurnošću pripisuju Maruliću malobrojna: izvorna su samo dva pisma Katarini Obirtića i prozni tekstovi u Juditi, dok su Oficij Blažene Dive Marije i Od naslidovan’ja Isukarstova (1500.) Marulićevi prijevodi s latinskoga.

Većinu Marulićevih latinskih djela čine prozni spisi religiozno-poučne, moralističke i teološke tematike. Po opsegu i svjetskome odjeku na prvome je mjestu De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), što ga je napisao potkraj 15. stoljeća. Kao kršćanski moralist i teološki pisac, u središte pozornosti stavlja čovjeka, koji je prema njegovu viđenju etičko biće. Čovjek svu svoju vrijednost, smisao i određenje prima od Boga, bez kojega bi uzaludno bilo sve i bez kojega ne bi ničega ni bilo. Misao o istočnome grijehu i Kristova spasiteljska uloga temeljna su polazišta Marulićeve etičko-teološke misli i glavna svrha njegova svjetonazora. Građu je Marulić crpio ponajviše iz Svetoga pisma, potom iz života i djelâ crkvenih otaca i naučitelja (Jeronima, Euzebija Cezarejskoga, Grgura Velikoga i dr.). To ćudoredno-poučno djelo napisano je biranim stilom i razdijeljeno je u šest knjiga sa 71 poglavljem, a u svakome od njih razmatra se o jednoj krjeposti. Ta svojevrsna uspješnica 16. st. tiskana je prvi put 1506. u Veneciji. To izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelo je ubrzo postalo vrlo popularno i doživjelo približno 60 izdanja te bilo prevedeno na najbitnije europske jezike.

Evangelistarium (Evanđelistar, 1480. – 1500?, prvo poznato izdanje 1516.), najvrjednije Marulićevo moralno-teološko djelo, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, utemeljena na obradbi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, na što se, po Maruliću, može svesti čitava Biblija. U raspravi De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj, 1518). na temelju starozavjetnih proroka, a usuprot Židovima, dokazuje da je Krist obećani Mesija.

Marulić je napisao i velik broj manjih spisa. Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (Poslanica gospodina Marka Marulića Splićanina papi Hadrijanu VI o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana, 1522.), poziv je za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka. Dvije godine nakon njegove smrti obistinilo se sve ono na što je Papu upozoravao: na Mohaču su 1526. turske horde do nogu porazile kršćansku vojsku i uništile Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. To vrijedno izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a u digitaliziranome je izdanju dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulić je bio poznat i kao pjesnik na latinskome jeziku. U epu Davidias (Davidijada, 1506. – 1517?, prvo izdanje 1954.), u četrnaest pjevanja s ukupno 6765 heksametara, opjevao je djela židovskoga kralja Davida, u potpunosti se držeći Biblije, ali jezikom, stilom i stihom po uzoru na rimske epske pjesnike (ponajviše Vergilija). Sačuvan je vrijedan broj Marulićevih kraćih latinskih pjesama (elegija, epigrama, poslanica, versificiranih sažetaka svetačkih životopisa, himana i dr.).

Neka djela poznata su nam samo po naslovu, i to Psichiologia de ratione animae humanae, u kojem se prema nekim dokazima prvi put u povijesti koristi riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Hrvatski književnik Marko Marulić predstavljen je i u sklopu portala Britanske knjižnice.

Otac hrvatske književnosti ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Marko Marulić preminuo je u Splitu 5. siječnja 1524. godine.

The post Ocu hrvatske književnosti – Marku Maruliću appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Godina 2018. – Godina europske kulturne baštine

Thu, 01/04/2018 - 09:09

Europski parlament 27. travnja 2017. godine prihvatio je Odluku kojom je 2018. proglašena Godinom europske kulturne baštine.

Svrha je u Godini europske kulturne baštine povećati utjecaj kulturne baštine na gospodarstvo i društvo te utvrditi kulturu kao bitan dio Europske unije na međunarodnoj sceni. Prepoznavanje važnosti kulture na ovaj je način i izravan odgovor na uništavanje kulturne baštine na Bliskome istoku. Svaka članica Europske unije odabrala je nacionalnoga koordinatora koji će obavljati poslove vezane za Godinu europske kulturne baštine i pomoći pri koordinaciji na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

U sklopu Godine europske kulturne baštine održat će se brojna događanja, a pojedinosti su dostupne na službenome mrežnom mjestu – Godini europske kulturne baštine.

The post Godina 2018. – Godina europske kulturne baštine appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Neka 2018. započne knjigom!

Tue, 01/02/2018 - 16:15

Često smo u prilici čuti kako će nas ono što radimo na prvi dan nove godine pratiti kroz svih njezinih dvanaest mjeseci. Da bismo se pripremili za dobru sreću u novome razdoblju, na svečane novogodišnje proslave sa sobom volimo ponijeti neki crveni detalj, ponoć dočekati pune čaše, a u novčanik staviti nešto novca – da bismo u novoj godini prizvali blagostanje.

U želji da nam 2018. godina, uz mnogo toga dobroga, u ruke donese i koju dobru knjigu više, upravo knjizi posvećujemo novu objavu na Blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U rubrici Preporuka: knjiga s police donosimo novu objavu na roman Tirza suvremenoga nizozemskog književnika Arnona Grunberga.

The post Neka 2018. započne knjigom! appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 2. siječnja 2018.

Tue, 01/02/2018 - 09:41

Početak je najvažniji dio djela.

The post Citat 2. siječnja 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sretna nova 2018. godina!

Fri, 12/29/2017 - 11:35

Uz pretiske čestitaka s početka dvadesetoga stoljeća koje se nalaze u fondu Grafičke zbirke NSK svim korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zahvaljujemo na vjernosti te im u novoj 2018. godini želimo sreću čitanja, uspješnost istraživanja i veselje učenja uz tradicionalne i digitalne usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pozivamo Vas da posjetite Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i koristite naše usluge, a možete nas pratiti i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Pinterest, YouTube i LinkedIn, na Blogukao i preko RSS-a.

The post Sretna nova 2018. godina! appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U spomen na velikana hrvatske književnosti

Fri, 12/29/2017 - 07:14

Pred golemim, u punom značenju riječi monumentalnim djelom književnika Miroslava Krleže zastaje čovjek obuzet dojmom putnika koji je, došavši u dodir s nepreglednim dimenzijama, zadivljen, osjetio pravo značenje riječi: veličina.

(Ivo Frangeš)

Miroslav Krleža, stvaralački književni genije koji je svojim vrhunskim dometima obilježio 20. stoljeće koje jednostavno ne bi bilo isto bez njega, preminuo je 29. prosinca 1981. godine u Zagrebu.

Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti.

Hrvatski književnik Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Strastven polemičar i esejist kakav je bio Krleža obuhvatio je mnoge fenomene 20. stoljeća i preko svojih je romana, drama i eseja naslikao čitavu golemu galeriju velikih ljudi, intelektualaca i učenjaka iz staroga i novijega doba, ali je istodobno preciznim kistom oslikao kompleksnu sliku hrvatskoga društva: hrvatsku provinciju, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitošću ljepote, slobode i čežnjom za slobodnom egzistencijom, ali i gnjev i nemirenje sa svijetom lišenim vedrine.

Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, kadetsku školu polazio je u Pečuhu, a započeti vojni studij u Pešti prekinuo je 1913. godine te se odlučio baviti književnošću. Već od 1914. godine piše i objavljuje u časopisima i dnevnim listovima. Nakon 1917. objavio je niz knjiga i utemeljio četiri časopisa Plamen, Književna republika, Danas i Pečat.

Godine 1950. pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socijalističkoga realizma. Godine 1967. potpisuje Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, što je dovelo do njegove ostavke u Centralnome komitetu SKH.

Pišući poeziju, Krležino su najveće ostvarenje Balade Petrice Kerempuha. Spajajući već u naslovu baladu, kao književnu vrstu koja nosi tragično viđenje svijeta, s likom Petrice Kerempuha, pučkoga lakrdijaša i kažnjavatelja ljudske gluposti, najavio je jedinstven, složen, ironičan i nadasve eruditski pristup tematici. Balade su pjesnikovo viđenje cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora.

U dramsko stvaralaštvo uložio je iznimnu energiju, što se vidi u djelima Kraljevo, koje je prva ekspresionistička drama u Europi, Kristofor Kolumbo, Galicija, Golgota, Vučjak, trilogija Glembajevi: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda. Nakon Drugoga svjetskog rata Krležine su najpoznatije drame Aretej i Saloma. No, u hrvatskoj je književnosti gotovo dominantan Krležin novelistički opus, a dijeli se u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti Hrvatski Bog Mars, u drugi ciklus pripadaju tzv. novele malograđanskoga kruga (12 novela), među kojima se ističu In extremis, Veliki meštar sviju hulja i Smrt bludnice Marije, a treći obuhvaća 11 novela koje tematiziraju financijski uspon te moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije.

Od romana najpoznatiji su Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave. Krležin esejistički opus doista je golem te iznimno raznovrstan i bogat. Ta su Krležina esejistička djela objavljena kao posebne knjige – Evropa danas, Deset krvavih godina, Knjiga studija i putopisa, Dijalektički antibarbarus,Moj obračun s njima i mnoga druga, a pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra, a njegova intimna knjiga Davni dani jedan je od vrhova europske misaone i ispovjedne književnosti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

… Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu…

(Na rubu pameti)

The post U spomen na velikana hrvatske književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige u 2017. godini

Thu, 12/28/2017 - 08:56

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2017. godinu, koji je raspisala radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati za vrijeme trajanja Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International, koja se organizira za trajanja Sajma knjiga u Frankfurtu.

Na natječaj je pristiglo 170 naslova, više nego ikada do sada. Ocjenjivački sud, u čijem su sastavu bili akademik Tonko Maroević, akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev te povjesničarka umjetnosti Vesna Vlašić, izabrao je sljedeće knjige (koje navodimo abecednim redom):

ANĐEO PLIŠANIH IGRAČAKA, Nada Mihaljević, Naklada Ljevak d.o.o.

BAJKA O ŠEŠIRU KOJI JE IMAO ČOVJEKA, Nena Lončar, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade

BORIS BUĆAN/FENOMEN PLAKATNE UMJETNOSTI, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

CRVENA VODA, Jurica Pavičić, Profil Knjiga, Zagreb

ČRNA MATI ZEMLA, Kristian Novak, Naklada OceanMore d.o.o.

ČUDESNA NARUKVICA ARTHURA PEPPERA, Phaedra Patrick, Naklada Ljevak d.o.o.

FRANJO ILI POTRAGA ZA SREĆOM, Snježana Babić Višnjić, Naklada Semafora d.o.o.

GALERIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI U OSIJEKU, Luka Bekavac, Fraktura

HORIZONTI / DOLJE TVRDO, GORE VISOKO, Ivan Posavec, Meandar Media, Skaner studio

IN A SENTIMENTAL MOOD, Ivana Bodrožić, Sandorf

IRENA I 5 KRISTALNIH PEHARČIĆA, Silvija Šesto, Naklada Semafora d.o.o.

LISICA, Dubravka Ugrešić, Fraktura

LJUBO IVANČIĆ: POHVALA SLIKARSTVU, Zvonko Maković, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

POGLED IZ DUBRAVE, Krešimir Bagić, Matica hrvatska

PONOS I PREDRASUDE, Jane Austen, Mozaik knjiga d.o.o.

POVRATAK, Antun Branko Šimić, Mario Suško, Hedi Blech-Vidulić, Zdenka Pozaić, naklada Zdenka Pozaić

PREVARANT, Javier Cercas, Fraktura

PRIČE IZ DAVNINE, Ivana Brlić-Mažuranić, V.B.Z. d.o.o.

RAZUM I OSJEĆAJI, Jane Austen, Mozaik knjiga d.o.o.

ROBERT ADAM AND DIOCLETIAN’S PALACE IN SPLIT, Joško Belamarić i dr., Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga

RUŽNO PAČE, Hans Christian Andersen, Mozaik knjiga d.o.o.

SKRIVENA KAMERA, Lidija Dimkovska, V.B.Z. d.o.o.

ŠTO NOSIM, Amela Frankl, MeandarMedia

TALAČKA KRIZA, Branko Čegec, MeandarMedia

UBROJI I MENE, Jerko Rošin, Centar za autizam Split

ZAGREB – ANTIVODIČ, Zrinka Paladino, MeandarMedia

ZLATKO KESER/CRTEŽI, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zahvaljuje svima koji su poslali knjige na natječaj te čestita nakladnicima čije su knjige uvrštene u izbor.

Podsjećamo, Zaklada Stiftung Buchkunst iz Frankfurta na Majni i ove je godine povjerila Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizaciju izbora knjiga za natječaj Best Book Design from all over the World i izložbu Book Art International, na kojima se predstavljaju dosegnute razine stvaralaštva likovnih urednika, dizajnera te tiskarskog umijeća. Svi zainteresirani hrvatski nakladnici mogli su do 8. prosinca prijaviti svoje lijepo oblikovane knjige tiskane tijekom 2017. godine na natječaj Hrvatska lijepa knjiga, u kategorijama književnost, znanost, monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije, knjige za djecu i mladež, školske knjige, bibliofilska i reprint izdanja te katalozi.

Odabrane knjige nakon sajmova u Leipzigu i Frankfurtu postaju dio fonda German Book and Type Museum u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

U uvećanoj ovogodišnjoj ponudi odlučili smo se predložiti standardnu količinu od tridesetak uzoraka, što je značilo i nešto strože kriterije. U svakom slučaju, predstavljamo najuspjelije primjerke likovnih monografija, dječjih slikovnica, opreme romana i eseja te knjiga povijesnih i publicističkih sadržaja. Odabrana rješenja primjerena su žanrovskim pretpostavkama i motivskim poticajima tretiranih tekstova, a pretežno se odlikuju izvornom imaginacijom, dosljednošću provedbe likovnih i grafičkih elemenata. U ukupnom ishodu naglasak je na jezgrovitosti, čistoći i jasnoći rezultata, na svođenju u cjeline bez razmetljivosti i jeftine dopadljivosti.

(akademik Tonko Maroević)

The post Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige u 2017. godini appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Virtualna izložba „Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa“

Wed, 12/27/2017 - 10:01

Početkom listopada 2017. godine u čitaonici Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvorena je izložba crteža Huga Conrada von Hötzendorfa, jednog od najznačajnijih osječkih slikara 19. stoljeća. Razloga za njihovo izlaganje bilo je više. Osim što u Hrvatskoj dugo nije bilo izložbe Hötzendorfovih djela, najvažniji je razlog svakako taj što se radi o umjetničkim radovima iznimne likovne kvalitete i senzibilnosti koji, osim te likovne važnosti, predstavljaju i rijetke pouzdane dokumente koji svjedoče o određenom razdoblju autorova života, o kojem inače postoji veoma malo pisanih tragova. Tako se u literaturi o Hötzendorfu spominju tri moguće godine rođenja, od kojih je jedna 1807. godina, te bi u tom slučaju izložba predstavljala i obljetnicu autorova rođenja. Spomenuti crteži su uz to i prvi radovi koji su kupljeni za fond Grafičke zbirke, što je bio još jedan poticaj da se oni izlože. Naime, 1920. godine dr. Artur Schneider, prvi voditelj Zbirke, kupuje 21 crtež olovkom te 10 akvarela od Izidora Kršnajvog, koji je prve poduke iz slikarstva dobio upravo kod Huga Conrada von Hötzendorfa. Nakon organizacije fizičke izložbe, logičan slijed je bila izrada virtualne izložbe ovih crteža koji, prezentirani kroz virtualni prostor weba, postaju dostupniji široj zajednici korisnika.

Virtualna izložba „Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa“ predstavlja širu značenjsku cjelinu i vrednovanje građe zbog mogućnosti povezivanja digitalizirane građe u širi kontekst. Prvi korak k realizaciji virtualne izložbe bilo je prikupljanje izvora za tekstove te digitaliziranje građe NSK i drugih baza (Hrčak, DiZbi HAZU i dr.) koja će biti integrirana u izložbu, a potom je slijedila izradba konceptualne mape teme s relacijskim poljima. Sljedeći korak povezivanja i integriranja digitalizirane građe NSK i drugih ustanova te baza bilo je stvaranje arhitekture virtualne izložbe, koja je za cilj imala učiniti priču dostupnom i pristupačnom svim vrstama korisnika, kojima se omogućio vlastiti itinerarij kroz virtualnu izložbu.

Vremenska lenta predstavlja primarnu linearnu i kronološko-grafičku organizaciju građe u priču. Pojedine objave na vremenskoj lenti uz vizualnu prezentaciju i kontekstualizaciju ostvarenu integracijom digitalizirane građe NSK (karte, razglednice, grafike i crteži) objašnjene su kratkim tekstom autora izložbe te integracijom članaka i kataloga izložbi iz drugih baza podataka. Vertikalna arhitektura virtualne izložbe uvedena je kako bi se u potpunosti pokrila sva relacijska polja i njihova preklapanja, koja su u slučaju ove teme od izuzetne važnosti za njezino razumijevanje. Svakoj su od objava u kategoriji vremenske lente pridružene i oznake, tj. ključne riječi koje se korisniku virtualne izložbe nude kao jedna od mogućnosti „razgledavanja“. Takvom integracijom digitalizirane građe te horizontalnom i vertikalnom taksonomijom organizacije arhitekture virtualne izložbe, uz statične dijelove u izborniku, cilj je različitim skupinama korisnika ponuditi različite mogućnosti razgledavanja prema njihovim afinitetima i interesima.

The post Virtualna izložba „Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Čestitka korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Fri, 12/22/2017 - 06:50

Uz pjesmu Jedini put, pjesnika Stjepana Licea, te božićne čestitke iz Grafičke zbirke NSK, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i djelatnici Knjižnice žele Vam čestit Božić i sretnu 2018. godinu.

Evo
idem pred tobom,
dijete moje,
svakom stopom tvojega puta
pomna srca prolazim
po raskrižjima ti ostavljam svjetiljke
da ti kažu kamo ti valja poći
o, da ih prolaznici i vjetrovi ne pogase (…)

… ali ma kamo išao
i ma što se zbilo,
dijete moje,
htio bih da znaš
da ja idem pred tobom
i da je sve kroza što prolaziš
povijest i mojega života
i da je ljubav,
premda je katkad bolna,
jedini put…

(Stjepan Lice – Jedini put)

Trebamo ići jedinim putem, putem ljubavi, premda je katkad i bolan. U ovo božićno vrijeme darujte ljubav jedni drugima jer je na kraju puta jedino bitno da smo uistinu voljeli.

Cjeloviti album pretisaka božićnih čestitaka iz Grafičke zbirke NSK dostupan je na profilu Knjižnice na Pinterestu.

 

The post Čestitka korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages