Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 15 hours 26 min ago

U povodu 632. obljetnice Vrbničkoga statuta

Wed, 01/15/2020 - 08:39

l. 1r: V ime Božie am(e)nь letь Božьihь tekuĉihь • č • t • o • J • [=1388.] m(i)s(e)ca ijuna danь • dï • [=15.] to e š’tatutь • [M]i gosp(o)d(i)nь k’nezь Štefanь i mi g(ospodi)nь knezь An’žь s’lišeĉi mi velike tuž’be ot našihь ver’nihь s’luž’b’nikovь kr’čkoga otoka ke imь čin’hu hudi ljudi pos’lali es’mo našihь ver’nihь v otokь • da oni s’z’vav’še dob’rihь muži za v’sega otoka i tako esu načinili da b(u)du pravi v’ pr(a)vdê s’tati • a k’rivi da b(u)du kaš’tigani • Mi g(ospodi)nь Lov’renac i g(ospodi)nь Ivanь • i gos(po)d(i)nь Pavlь • i pod’knežinь Dok’ša • buduĉi mi pos’lani od’ g(ospodi)na k’neza Štefana i od’ g(ospodi)na kn(e)za Anža • v otok’ kr’čki priz’vali es’mo k’ n(a)mь pod’knežina otoč’kihь i dobrihь muži s Kr’ka i za v’sega otoka hoteĉь učinitь to ča bi pravo • i dob’ro za vasь otokь •…

(Vrbnički statut, 1388.)

Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenutcima na kopnu. Poznata je krčka obitelj potekla upravo iz Vrbnika, a ostatci njihova dvorca Gradec i danas se nalaze iznad Vrbničkoga polja. S njihovom vladavinom Vrbnik doživljava svoj potpuni procvat kao dobro organizirana gradska sredina u kojoj je život bio uređen statutom. Vrbnički statut donesen je 15. siječnja 1388. godine, u vrijeme Ivana (Anža) i Stjepana (Štefana) Frankopana. Pisan je hrvatskim jezikom na glagoljici i po postanku je drugi takav hrvatski statut.

Statut je prepisan u Vrbniku u 16. stoljeću (prema predlošku iz 1388.), i to glagoljičnim ustavom, glagoljičnim kurzivom te latiničnim kurzivom, a sastavljen je od 36 pergamenskih listova. Uvez je Statuta izvorni, a knjižica je mala, neugledna, obična, s drvenim koricama presvučenim tamnosmeđom kožom s ostatcima dviju metalnih kopči. Statut nije sačuvan u izvorniku, već u prijepisu vrbničkoga svećenika Grgura Žaškovića iz 1526. godine. Rukopis je restauriran 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila ga je 1962. godine od nasljednikâ kanonika Petra Petriša, posredovanjem Ivana Matanića iz Vrbnika. Čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u cijelosti je dostupan i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odredbe Statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti: najstarija je datirana 1362., a najmlađa 1599. godine. No ova zbirka statutarnih odredaba, kako se ogleda u rukopisu, zasnovana je i najvećim dijelom prepisana iz starijega rukopisa 1526. godine.

Danas je Krčki (Vrbnički) statut, kako glasi njegov službeni naziv, bitan izvor srednjovjekovnoga prava.

Poznato je kako je Vrbnik izvorište glagoljice, mjesto gdje se oduvijek njegovalo glagoljaštvo.

Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola.

(Davor Velnić – U iskonu glagoljice)

The post U povodu 632. obljetnice Vrbničkoga statuta appeared first on .

Zbirke dubrovačke Znanstvene knjižnice dostupne u digitalnome obliku

Tue, 01/14/2020 - 08:53

U sklopu manifestacije Dani europske baštine u listopadu 2019. godine u Dubrovačkim knjižnicama predstavljen je ZDUR – Digitalni repozitorij Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik.

U Repozitoriju, koji sadrži cjelovite tekstove na više od 8000 stranica, dostupna su dva naslova novina Prava Crvena Hrvatska (1905. – 1918.) i Narodna svijest (1919. – 1941.), približno 80 naslova humorističnih karnevalskih listova, šest inkunabula, rukopisi Damjana Beneče i Ilije Crijevića, knjiga Ruđera Boškovića De novo Telescopii usu ad objecta coelestia iz 1739. godine te Misal hruacki po rimski obicaj i cin Šimuna Kožičića Benje iz 1531. godine. Službeni akronim Repozitorija povezan je s poviješću Dubrovačke Republike, gdje je zdur bio glasnik ili redarstvenik u službi Republike.

Postupak digitalizacije građe započeo je 2009. godine te su na mrežnoj stranici Dubrovačkih knjižnica od 2014. godine dostupni pojedini naslovi periodike.

Projekt Digitalnoga repozitorija Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik omogućen je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Dubrovnika.

The post Zbirke dubrovačke Znanstvene knjižnice dostupne u digitalnome obliku appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja Dobriše Cesarića

Fri, 01/10/2020 - 10:18

U predvečerje, iznenada,
Ni od kog iz dubine gledan,
Pojavio se ponad grada
Oblak jedan.

Vjetar visine ga je njiho,
I on je stao da se žari,
Al oči sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari.

I svak je išo svojim putem:
za vlašću, zlatom il za hljebom,
A on – krvareći ljepotu –
Svojim nebom.

I plovio je sve to više,
Ko da se kani dići do boga;
Vjetar visine ga je njiho,
Vjetar visine raznio ga.

(Oblak)

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio…

Mnogo je suza i riječi ostalo sakriveno u Cesariću… Sam pjesnik jednom je napisao: „Neko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom: svi neka vide. Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu prijeći u suze i riječi…

Bio je čovjek koji se trajno mučio sa samim sobom. Što je muka bila veća, to je njegova šutnja bila upornija. I kada bi ga pogodila duga i duboka šutnja, povlačio bi se potpuno u sebe. A kada bi se vratio u ovaj prostor, u svijet u kojem smo bili to što jesmo ili što smo zamišljali da jesmo, osmjehnuo bi se svojim duboko usječenim očima i kao da se ispričava što je plovio svojim morima…

Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević. Cesariću je uspjelo uz takve prethodnike i u tome društvu stvoriti vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kad danas govorimo o modernome hrvatskom pjesništvu, ne možemo, a da ne istaknemo Dobrišu Cesarića kao jednoga od temelja toga pjesništva.

Dobriša Cesarić rođen je 10. siječnja 1902. godine u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo provodi u Osijeku, gdje je polazio osnovnu školu, prve razrede realne gimnazije, pa i napisao prve stihove.

Sklad slavonskih paleta, zvona, sokaci, šetnje s ocem u sjenovitim alejama uz Dravu, sve to bila je ljepota koja i obično pretvara u poeziju.

Još kao dječak Cesarić je s roditeljima puno putovao. Sva putovanja njegova djetinjstva bila su lađom – od Osijeka do Zemuna, od Rijeke do Kotora, odnosno u Veneciju, pa iz tih ranih godina potječe njegova ljubav za more, rijeke i osvijetljene lađe.
Roditelji mu se sele 1916. u Zagreb, gdje Cesarić završava realnu gimnaziju i u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavljuje svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.
U osamnaestoj godini počinje studij prava, ali ga uskoro napušta i upisuje Filozofski fakultet, čistu filozofiju. Istodobno je namješten u Računarskome uredu; zatim u Hrvatskome narodnom kazalištu uči režiju i sređuje kazališnu pismohranu. Od 1929. do 1941. godine radio je kao lektor i knjižničar Higijenskoga zavoda, a potom je premješten u tadašnji Ured za hrvatski jezik.
Te predratne zagrebačke godine razdoblje su njegova intenzivnog književnog rada. U književnome časopisu Kritika 1920. objavljena mu je pjesma Buđenje šume. Godine 1923. s Vjekoslavom Majerom pokreće i uređuje književni list Ozon. Surađuje u listu Suvremenik, čiji su urednici M. Begović i A. B. Šimić. Upoznaje se s Miroslavom Krležom i počinje suradnju u Književnoj republici, gdje se uglavnom jasno ocrtala njegova lirska fizionomija.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je 1931., a sljedeće godine tu je knjigu nagradila JAZU (danas HAZU) kao najbolju pjesničku zbirku godine. Godine 1936. Društvo hrvatskih književnika nagrađuje njegovu pjesmu Trubač sa Seine (Matoš u Parizu).

Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je Knjiga prepjeva, odnosno zbirka prijevoda svjetskih pjesnika.
Dobriša Cesarić jedan je od najprevođenijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto.

Napisao je pregršt možda najljepših i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, objavio nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevođen i nagrađivan. Nizu književnih nagrada pridružila se i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1969. godine.

Osim lirike, objavio je i niz napisa kritičkoga i memoarskoga značaja, kao npr. O A. B. Šimiću, Prije trideset godina, Prve moje uspomene na Krležu, Sjećanje na Gorana, Moje osječko đakovanje.

Dobriša Cesarić u svojem pjesništvu donosi nove, jedinstvene sadržaje, prodirući duboko u riznicu svojih bogatih unutrašnjih doživljaja. Cesarićeva je lirika sva ugrađena u male svjetove svakodnevnih zbivanja. Sagledavajući bitne, male stvari pjesnik je okrenut samom sebi i običnom čovjeku s kojim se kao pjesnik poistovjećuje. Govoreći o svojem osobnom, intimnom svijetu, pjesnik diže zapravo svoje vlastite doživljaje na razinu općeljudskih simbola. Cesarić je pjesnik grada, temeljni je izvor njegove poezije neka pritajena bol, osjećaj prolaznosti i životne patnje. Neposredan u iznošenju svojih doživljaja, on jednako prisno zna impresionistički nacrtati svoj slavonski pejsaž, kao što zna ostvariti ozračje sumorno-sivoga grada. Snaga i vrijednost Cesarićeve poezije očituje se u preciznosti izraza, u jednostavnome pojmovnom i metaforičkome aparatu kojim se služi. Upravo po tim kvalitetama Cesarić je odskočio u prvi plan hrvatske poetske riječi u razdoblju od tridesetih do pedesetih godina.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 280 zapisa o njegovim djelima.

Poznate su mu antologijske pjesme Oblak, Povratak, Slap, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa, Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih i dr.

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić preminuo je 18. prosinca 1980. godine i pokopan je na zagrebačkome Mirogoju.

Dobriša Cesarić jedan je od najvećih pjesnika koji je živio na ovim prostorima i koji nam je ostavio prekrasne stihove koji su već davno prešli u srce i legendu čovjeka.

Čitajući njegove prekrasne stihove, odajemo priznanje njegovu imenu i umjetničkomu radu te ga tako vraćamo u život…

I nema ga sutra, ni preksutra ne,
I vele da bolestan leži,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je već,
I sniježi…

(Balada iz predgrađa)

Izvor naslovne fotografije.

 

The post Uz obljetnicu rođenja Dobriše Cesarića appeared first on .

Izaslanstvo međunarodnih novinara posjetilo Europski dokumentacijski centar NSK

Thu, 01/09/2020 - 14:48

U povodu početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, izaslanstvo novinara opunomoćenih za praćenje hrvatskoga predsjedanja 9. siječnja 2020. godine posjetilo je Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Rad Centra predstavile su voditeljica Europskoga dokumentacijskog centra NSK mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur te djelatnice Centra Dolores Mumelaš i Ivana Kežić Pucketić.

Vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević u srpnju 2018. godine potpisali su Sporazum o partnerstvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europske unije na temelju kojega je u prostoru Knjižnice počeo djelovati Europski dokumentacijski centar kao dio mreže informacijskih centara Europe Direct.

Svečano otvorenje Europskoga dokumentacijskog centra održano je 3. listopada 2018. godine u sklopu Drugoga međunarodnog skupa: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama održanoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Europski dokumentacijski centar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici četvrti je takav centar u Zagrebu,  tri se nalaze na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Institutu za razvoj i međunarodne odnose, a još tri nalaze se u knjižnicama Pravnih fakulteta u Rijeci i Osijeku te knjižnici Ekonomskoga fakulteta u Splitu.

Europski dokumentacijski centri, 350 njih širom Europske unije, pridonose komuniciranju Europske komisije o Europskoj uniji radi poboljšanja komunikacije s građanima, osobito s akademskom zajednicom na lokalnoj i regionalnoj razini, te pružanja dosljednih obavijesti o Europskoj uniji i prioritetima Komisijine politike.

Europski dokumentacijski centri potiču proučavanje europskih integracija i suradnje te su pouzdana referentna točka za prikupljanje informacija i stručnoga znanja o europskim integracijama, institucijama Europske unije te aktivnostima i politikama Unije. Ti centri promiču poučavanje, istraživanje i opće informacije u području politika i aktivnosti Europske unije. Europski dokumentacijski centri prikupljaju i razvijaju te resurse kao lokalne, terenske knjižnice EU-a te pohranjuju elektroničke dokumente. Osmišljeni su kao potpora nastavnicima, istraživačima i studentima te široj javnosti zainteresiranoj za pitanja povezana s Europskom unijom.

Mrežom europskih dokumentacijskih centara upravlja Europska komisija. Europski dokumentacijski centri nalaze se uglavnom u sklopu sveučilišta, visokih učilišta i istraživačkih instituta. Iako su centri, ponajprije, namijenjeni članovima akademske zajednice i istraživačima, svi su građani dobrodošli u europskim dokumentacijskim centrima kako bi pregledali službene publikacije EU-a.

Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se u prostoru Zbirke službenih publikacija na četvrtome katu Knjižnice i djeluje kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, omogućuju pristup publikacijama i dokumentima koje u digitalnome obliku objavljuje Ured za publikacije Europske unije, pružaju informacije o mogućnostima pristupa publikacijama Europske unije u mrežnome okruženju, osobito metapodatcima Ureda za publikacije Europske Unije, omogućuju cjelovito uključivanje publikacija o pitanjima povezanima s Europskom unijom u knjižnični katalog s njima povezanih nadležnih struktura, pružaju odgovore na elektroničke upite Ureda za publikacije radi utvrđivanja zanimanja s njima povezanih nadležnih struktura za nova izdanja koja ustanove i agencije Europske unije izaberu u sklopu svojih promidžbenih aktivnosti, surađuju s informacijskim centrima koji djeluju u sklopu mreže Europe Direct, mrežom Team Europe, ako djeluje u državi članici, te ostalim mrežama Europske unije. Djelovanje ovih centara također je usmjereno na pružanje pomoći lokalnim zajednicama u njihovom boljem povezivanju s Europskom unijom, kao i na sklapanje sporazuma o suradnji s drugim tijelima radi šire uporabe izvora informacija o Uniji.

Centar je otvoren za korisnike od ponedjeljka do petka od 8 do 21 sat i subotom od 9 do 14 sati, a sve upite vezane uz njegovu djelatnost moguće je uputiti na adresu elektroničke pošte edc@nsk.hr ili telefonski na broj +385 1 6164 004.

 

 

 

The post Izaslanstvo međunarodnih novinara posjetilo Europski dokumentacijski centar NSK appeared first on .

Postavljena izložba „Book Art in Croatia“ u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije

Thu, 01/09/2020 - 12:35

U povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postavila je izložbu Book Art in Croatia koja prigodno ističe bogatstvo i raznolikost bitnoga dijela hrvatske baštine i nacionalnoga identiteta.

Izložba Book Art in Croatia bit će postavljena do 31. siječnja, a već su je 9. siječnja 2020. godine u pratnji vršiteljice dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijane Petrić razgledali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel.

Izložba Book Art in Croatia predstavlja povijesni presjek izradbe i opreme knjiga u Hrvatskoj od srednjega vijeka do suvremenoga doba te obuhvaća rukopisne i tiskane knjige različite tematike i sadržaja od srednjovjekovnih evanđelistara i misala do suvremenih ilustriranih izdanja i grafičko-književnih mapa, koje svojim unutarnjim i izvanjskim oblikovanjem, odnosno usklađenošću likovno-grafičke opreme sa sadržajem, predstavljaju najviše dosege umjetničkoga oblikovanja knjige u Hrvatskoj.

Autor izložbe povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Milan Pelc odabrao je šezdeset jedinica koje su predstavljene na panoima (preslik, bibliografski opis i kratak opis), a na prigodnoj izložbi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu izloženo je i desetak odabranih knjiga iz Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, među kojima i prvi hrvatski prvotisak Misal po zakonu rimskoga dvora, Senjski misal, Misal hruacki i Splitski evanđelistar te druga bitna građa. Izložba je popraćena istoimenim katalogom.

Veliki hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić, autor prve studije o povijesti knjižarstva u Hrvata (1922.), zapisao je na jednom mjestu u svojoj knjizi posvećenoj povijesnom razvoju grada Zagreba (1913.) sljedeću rečenicu: „Maleni narodi, ako hoće da se održe, moraju se odlikovati vanrednim vrlinama.“ Jedna od tih vrlina svakako je i njegovanje umjetnosti knjige kao temeljne sastavnice nacionalne kulture.

(Iz Kataloga izložbe Book Art in Croatia)

The post Postavljena izložba „Book Art in Croatia“ u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije appeared first on .

Dodijeljene nagrade Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković 2018./2019.

Thu, 01/09/2020 - 08:33

Na sjednici Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković održanoj 19. prosinca 2019. godine Zakladni je odbor je kao dobitnika nagrade za knjižnicu, ustanovu, udrugu i pojedinca, koji promiču knjižničarsku struku i bibliotekarstvo, odabrao Zagrebačko knjižničarsko društvo. Nagrada, koja se sastoji od povelje i novčanoga iznosa od 8.000,00 kuna, ovomu knjižničarskom društvu dodijeljena je za ZKD forum, program neformalnoga stručnog usavršavanja otvoren knjižničarima svih vrsta knjižnica, kao i studentima knjižničarstva.

Istom prigodom, kao najbolji studenti informacijskih znanosti, smjera bibliotekarstvo, u akademskoj godini 2018./2019. odabrane su Nika Matković Mikulčić i Dorotea Toljan, a tim će povodom nagrađene studentice primiti povelju i novčani iznos od 4.000,00 kuna.

Zakladu dr. Ljerka Markić-Čučuković pri Katedri za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1999. godine utemeljio je dr. Frano Čučuković, u spomen na svoju suprugu, profesoricu na Katedri bibliotekarstva na Filozofskome fakultetu u Zagrebu te predstojnicu Katedre u razdoblju od 1978. do 1985. godine. Zakladni odbor, koji upravlja Zakladom, sastoji se od predstavnika obitelji Zakladnika, profesora na Katedri za bibliotekarstvo te istaknutih knjižničarskih stručnjaka.

Nagrade će dobitnicima biti uručene 27. siječnja 2020. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

The post Dodijeljene nagrade Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković 2018./2019. appeared first on .

Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ferdu Livadića

Wed, 01/08/2020 - 09:04

Još Hrvatska ni propala, dok mi živimo;
Visoko se bude stala kad ju zbudimo;
Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit,
Ak je sada vu snu mala, će se prostranit. (…)

(Horvatov sloga i sjedinjenje)

Stihovima najpoznatije Gajeve i hrvatske budnice Horvatov sloga i sjedinjenje, poznatije po svojem prvom stihu Još Hrvatska ni propala, objavljene u Danici horvatskoj, slavenskoj i dalmatinskoj 7. veljače 1835. godine, prisjećamo se njezina skladatelja Ferde Livadića, jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda.

Hrvatski skladatelj Ferdo Livadić rođen je u Celju 30. svibnja 1799. godine. Glazbu je učio u Samoboru, a zatim u Zagrebu i Grazu, gdje je studirao pravo. Svoje pravo prezime Wiesner promijenio je u Livadić. Živio je na svojem imanju u Samoboru i rano je došao u doticaj s Ljudevitom Gajem. Priklonio se ilirskim idejama, a pokazao je i veliko zanimanje za hrvatske narodne napjeve. U svojim djelima, kao promicatelj nacionalne glazbe, Livadić se nastojao osloboditi stranih utjecaja. Njegov velik opus sadrži solo pjesme, skladbe za glasovir, sakralne i komorne kompozicije, a posebno vrijedi istaknuti Nokturno u fis-molu iz 1822. koji pripada među najranije primjere nokturna u glasovirskoj literaturi.

Hrvatski glazbenik i preporoditelj Ferdo Livadić preminuo je 8. siječnja 1879. godine u Samoboru.

Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se vrijedne tiskane i rukopisne muzikalije Ferde Livadića. Neka su djela iz ostavštine autora u cijelosti digitalizirana i dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, među kojima su ČeznućeBubanj tuče vojna trublja zvuče i Predivo je prela.

The post Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ferdu Livadića appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 01/08/2020 - 08:35

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši knjižničar – urednik portala i društvenih medija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Marketing i komunikacije
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 8. siječnja 2020.

Wed, 01/08/2020 - 08:25

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši knjižničar – urednik portala i društvenih medija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Marketing i komunikacije
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 8. siječnja 2020. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 9. i 10. siječnja 2020.

Tue, 01/07/2020 - 12:02

U četvrtak 9. siječnja i u petak 10. siječnja 2020. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena za korisnike.

U subotu 11. siječnja 2020. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 9. i 10. siječnja 2020. appeared first on .

„Marko Marulić – europski humanist“ – izložba NSK u Nacionalnoj knjižnici Litve

Tue, 01/07/2020 - 08:42

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Litvi od 15. siječnja do 14. veljače 2020. godine u litavskoj Nacionalnoj knjižnici „Martynas Mažvydas“ postavit će izložbu pod nazivom Marko Marulić – europski humanist.

Knjižnica je prepoznala predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi neke od najistaknutijih osoba hrvatske povijesti. Jedna od njih svakako je Marko Marulić, čijem će bogatom stvaralaštvu biti posvećena ova izložba. Potporu njezinu ostvarenju osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te dr. sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i svega onog što Marulić predstavlja u hrvatskoj kulturi i povijesti. Kao otac hrvatske književnosti, Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku riječ, a Knjižnica, kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske pisane baštine, svojim ukupnim fondom samo potvrđuje Marulićevo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti, osobito onim svojim dijelom koji se izravno ili neizravno odnosi na Marulića.

Osim svoje iznimne važnosti u kontekstu hrvatske književnosti, Marko Marulić podjednako je bitan i za ukupnu hrvatsku kulturu baštinu. Njegova su se djela tiskala u najvećim knjižarsko-nakladničkim središtima njegova doba, prevodila na brojne svjetske jezike te se spominju u svim značajnim katalozima, biografskim i bibliografskim zbornicima. Marko Marulić najznamenitiji je hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, ali i humanist puno širega dosega, čiji su duhovni i moralistički spisi na latinskome jeziku odjeknuli i u europskim i svjetskim kulturnim krugovima.

Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov život i rad prikazani su kroz najpoznatija Marulićeva djela, koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku.

Ova izložba predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica. Nakon zatvaranja izložbe u Vilniusu, izložba će u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije biti postavljena i u ostalim gradovima Litve.

The post „Marko Marulić – europski humanist“ – izložba NSK u Nacionalnoj knjižnici Litve appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 01/03/2020 - 11:04

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Korisničke službe
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 3. siječnja 2020.

Fri, 01/03/2020 - 10:48

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Korisničke službe
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 3. siječnja 2020. appeared first on .

Novi uvjeti korištenja usluga Knjižnice uslijed presjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u zgradi NSK

Thu, 01/02/2020 - 11:41

S obzirom na novonastale okolnosti povezane s presjedanjem Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, a koje će se u razdoblju od 2. siječnja do 30. lipnja 2020. godine odvijati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica sve svoje korisnike obavještava o novim uvjetima korištenja usluga Knjižnice:

• u objektu NSK provodit će se mjere osiguranja;
• svi korisnici obvezni su nositi osobne dokumente kojima će se moći izvršiti identifikacija;
• molimo da se primjenjuju načela samozaštitnog ponašanja, tj. da se vlastiti predmeti i prtljaga ne ostavljaju bez nadzora te da se u slučaju uočavanja ikakvog sumnjivog predmeta isti odmah prijavi prvoj dostupnoj službenoj osobi – knjižničaru, djelatniku Odsjeka NSK Sigurnost ili djelatniku MUP-a;
• u navedenom razdoblju čitaonica na razini 0 (razina ulaza) neće biti otvorena za dnevno korištenje, već isključivo za večernji rad od 21 do 24 sata, dok će tijekom dana biti omogućeno korištenje čitaonica 1., 3. i 4. kata;
• restoran Studentskoga centra nastavit će pružati usluge kao i dosad u vrijeme kada je Knjižnica otvorena.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Novi uvjeti korištenja usluga Knjižnice uslijed presjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u zgradi NSK appeared first on .

Citat 2. siječnja 2020.

Thu, 01/02/2020 - 08:30

Postoji samo jedno dobro, znanje, i samo jedno zlo, neznanje.

The post Citat 2. siječnja 2020. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od 3. do 7. siječnja 2020.

Thu, 01/02/2020 - 08:16

U petak 3. siječnja 2020. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 21 sat.

U subotu 4. siječnja i u ponedjeljak 6. siječnja 2020. godine Knjižnica će biti zatvorena.

U utorak 7. siječnja 2020. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 3. do 7. siječnja 2020. appeared first on .

Sretna nova 2020. godina!

Tue, 12/31/2019 - 09:12

Uz čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svim korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zahvaljujemo na vjernosti te im u novoj 2020. godini želimo sreću čitanja, uspješnost istraživanja i veselje učenja uz tradicionalne i digitalne usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pozivamo Vas da posjetite Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i koristite naše usluge, a možete nas pratiti i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, Pinterest, YouTube i LinkedIn, na Blogukao i preko RSS-a.

The post Sretna nova 2020. godina! appeared first on .

Velikanu hrvatske književnosti

Mon, 12/30/2019 - 09:23

Pred golemim, u punom značenju riječi monumentalnim djelom književnika Miroslava Krleže zastaje čovjek obuzet dojmom putnika koji je, došavši u dodir s nepreglednim dimenzijama, zadivljen, osjetio pravo značenje riječi: veličina.

(Ivo Frangeš)

Miroslav Krleža, stvaralački književni genije koji je svojim vrhunskim dometima obilježio 20. stoljeće koje jednostavno ne bi bilo isto bez njega, preminuo je 29. prosinca 1981. godine u Zagrebu.

Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti.

Hrvatski književnik Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Strastven polemičar i esejist, obuhvatio je mnoge fenomene 20. stoljeća i preko svojih je romana, drama i eseja naslikao čitavu golemu galeriju velikih ljudi, intelektualaca i učenjaka iz staroga i novijega doba, ali je istodobno preciznim kistom oslikao kompleksnu sliku hrvatskoga društva: hrvatsku provinciju, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitošću ljepote, slobode i čežnjom za slobodnom egzistencijom, ali i gnjev i nemirenje sa svijetom lišenim vedrine.

Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, kadetsku školu polazio je u Pečuhu, a započeti vojni studij u Pešti prekinuo je 1913. godine te se odlučio baviti književnošću. Već od 1914. godine piše i objavljuje u časopisima i dnevnim listovima. Nakon 1917. objavio je niz knjiga i utemeljio četiri časopisa: Plamen, Književna republika, Danas i Pečat.

Godine 1950. pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socijalističkoga realizma. Godine 1967. potpisuje Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, što je dovelo do njegove ostavke u Centralnome komitetu SKH.

Pišući poeziju, Krležino su najveće ostvarenje Balade Petrice Kerempuha. Spajajući već u naslovu baladu, književnu vrstu koja nosi tragično viđenje svijeta, s likom Petrice Kerempuha, pučkoga lakrdijaša i kažnjavatelja ljudske gluposti, najavio je jedinstven, složen, ironičan i nadasve eruditski pristup tematici. Balade su pjesnikovo viđenje cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora.

U dramsko stvaralaštvo uložio je iznimnu energiju, što se vidi u djelima Kraljevo, koje je prva ekspresionistička drama u Europi, Kristofor Kolumbo, Galicija, Golgota, Vučjak, trilogija Glembajevi: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda. Nakon Drugoga svjetskog rata Krležine su najpoznatije drame Aretej i Saloma. No u hrvatskoj je književnosti gotovo dominantan Krležin novelistički opus, a dijeli se u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti Hrvatski Bog Mars, u drugi ciklus pripadaju tzv. novele malograđanskoga kruga (12 novela), među kojima se ističu In extremis, Veliki meštar sviju hulja i Smrt bludnice Marije, a treći obuhvaća 11 novela koje tematiziraju financijski uspon te moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije.

Od romana najpoznatiji su Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave. Krležin esejistički opus doista je golem te iznimno raznovrstan i bogat. Ta su Krležina esejistička djela objavljena kao posebne knjige – Evropa danas, Deset krvavih godina, Knjiga studija i putopisa, Dijalektički antibarbarusMoj obračun s njima i mnoga druga, a pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra, a njegova intimna knjiga Davni dani jedan je od vrhova europske misaone i ispovjedne književnosti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

… Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu…

(Na rubu pameti)

 

The post Velikanu hrvatske književnosti appeared first on .

Book Art in Croatia

Tue, 12/24/2019 - 11:17

ISBN 978-953-500-169-0

Preuzimanje

The post Book Art in Croatia appeared first on .

Pages