Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 27 min ago

In memoriam Radoslav Katičić

Mon, 08/12/2019 - 10:13

Dana 10. kolovoza 2019. godine, u 90. godini života, napustio nas je akademik Radoslav Katičić, filolog, jezikoslovac, književni povjesničar te jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.

Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine te je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954. godine diplomirao klasičnu filologiju. Godine 1959. doktorirao je tezom Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije te 1985. godine postao asistentom na Katedri za indoeuropsku poredbenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu gdje je počeo sustavno predavati sanskrt i paleobalkansku lingvistiku, kao i poredbenu indoeuropeistiku. Redovitim je profesorom postao 1972. godine.

Djelujući u Zagrebačkom lingvističkom krugu Hrvatskoga filološkoga društva od 1956. godine, zajedno s B. Lászlóm, Katičić je sustavno promicao strukturalnu lingvistiku i druge moderne metode među mlađim djelatnim hrvatskim jezikoslovcima te osim mnogobrojnih studija objavio je i knjige Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (1967.), Jezikoslovni ogledi (1971.), Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, 1979.), Novi jezikoslovni ogledi (1986., 1992.), Litterarum studia (1998.), Na kroatističkim raskrižjima (1999).

Napisao je i prvu sustavnu povijest indijske književnosti u Hrvatskoj Stara indijska književnost (1973.), te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008.; Zeleni lug, 2010.; Gazdarica na vratima, 2011.; Vilinska vrata, 2014.).

Suautor je teksta Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koje je u prostorijama Matice hrvatske sastavila skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika koja uz Katičića uključuje Miroslava Brandta, Dalibora Brozovića, Tomislava Ladana, Slavka Mihalića, Slavka Pavešića te Vlatka Pavletića.

Na području slavistike Katičić je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom pridonio je ugledu hrvatske znanosti u svijetu. Godine 1977. postaje redovitim profesorom slavenske filologije na Sveučilištu u Beču, gdje je od 1998. godine profesor emeritus. Od 1973. godine izvanredni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te redoviti član od 1986. godine; bio je dopisni član Austrijske akademije znanosti (OeAW) od 1981. godine te pravi član od 1989. godine, od 1984. godine član je Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), od 1987. godine član je Norveške akademije znanosti i umjetnosti te od 1999. godine počasni član Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo 2006. godine.

The post In memoriam Radoslav Katičić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu omogućeni novi pristupi znanstvenim bazama podataka

Fri, 08/09/2019 - 09:23

Na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu omogućen je pristup bazi podataka CINAHL with Full Text, dostupnoj preko EBSCOhost sučelja, te zbirci časopisa Basic Research Collection u sklopu baze podataka Project Muse. Za sastavnice Sveučilišta u Zagrebu do kraja 2020. godine otvoren je pristup platformi ProQuest One Academic koja objedinjuje multidisciplinarne sadržaje baza podataka Academic Complete, Academic Video Online, ProQuest Central te ProQuest Dissertations & Theses Global (PQDT), dok je tijekom kolovoza 2019. godine omogućen pristup e-izvorima Joanna Briggs Institute EBP Database, Health and Psychosocial Instruments (HaPI), AORN Journal te Critical Care Medicine platforme Ovid Technologies.

CINAHL with Full Text baza je podataka s cjelovitim stručnim tekstovima u području sestrinstva, biomedicine i ostalih srodnih područja. Baza sadrži više od šest milijuna zapisa, indeksira više od 5 500 časopisa, a sadrži cjelovite tekstove iz više od 600 časopisa indeksiranih u bazi počevši od 1981. godine. Baza također obuhvaća knjige iz područja zdravstva, disertacije iz područja sestrinstva, zbornike radova s konferencija, audiovizualne materijale, poglavlja iz knjiga te pretražive citirane reference.

Project Muse Basic Research Collection interdisciplinarna je zbirka koja se sastoji od 230 znanstvenih časopisa u području društvenih i humanističkih znanosti, a ujedno sadrži i više od tisuću e-knjiga u otvorenom pristupu.

Joanna Briggs Institute EBP Database sveobuhvatna je baza podataka koja sadrži znanstvene podatke te pruža pristup širokom spektru informacija u području biomedicine i zdravstva koje analiziraju, ocjenjuju i pripremaju stručni recenzenti Instituta Joanna Briggs. Ovaj institut na svjetskoj razini prednjači u pružanju vjerodostojnih znanstvenih informacija i alata koji zdravstvenim djelatnicima omogućuju primjenu zdravstvene prakse utemeljene na najnovijim istraživanjima te pružanje najbolje moguće njege za pacijente.

Baza podataka Health and Psychosocial Instruments (HaPI) omogućuje pristup sadržajima vezanim uz primjenu raznih mjernih instrumenata (upitnika, shema kodiranja, skala vrednovanja, anketa, testova, itd.) u području medicine, sestrinstva, javnog zdravstva, psihologije, socijalnog rada, sociologije i ostalim srodnim područjima. Sadržaj u bazi HaPI temelji se na objavljenim istraživanjima iz recenziranih znanstvenih časopisa, knjiga, tehničkih izvještaja i drugih izvora.

Časopis AORN Journal pruža pristup informacijama koje medicinskim sestrama omogućuju primjenu zdravstvene prakse utemeljene na najnovijim istraživanjima, usmjerene na zadovoljavanje fizioloških, bihevioralnih, sigurnosnih i zdravstvenih potreba raznolike populacije bolesnika prije, za vrijeme ili nakon operativnih i drugih invazivnih i interventnih postupaka u ambulantnim i bolničkim ustanovama.

Critical Care Medicine časopis pruža pristup znanstvenim podatcima vezanim uz područje akutne, hitne i intenzivne skrbi i namijenjen je kirurzima, pedijatrima, farmaceutima, farmakolozima, anesteziolozima, medicinskim sestrama i ostalim zdravstvenim djelatnicima u području pružanja intenzivne njege.

Na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu mogu se pronaći pojedinosti i o ostalim online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu omogućeni novi pristupi znanstvenim bazama podataka appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Odabrano vizualno rješenje Mjeseca hrvatske knjige 2019.

Thu, 08/08/2019 - 09:19

Odabrano je vizualno rješenje Mjeseca hrvatske knjige 2019., manifestacije kojom će se od 15. listopada do 15. studenoga 2019. godine nastojati na svim razinama govoriti o književnome stvaralaštvu, promicati čitanje te preko različitih programa okupiti čitateljsku publiku.

Nakon raspisana natječaja u razdoblju od 7. svibnja do 7. lipnja 2019. godine Povjerenstvo koje je imenovao Programski i organizacijski odbor Mjeseca hrvatske knjige 2019. odabralo je tri najbolja grafička rješenja. Prvonagrađeno je rješenje Branke Vasiljević i Ide Sinovčić, drugu je nagradu Povjerenstvo dodijelilo rješenju dizajnerskoga studija Kuna Zlatica te treću rješenju Ane Salopek.

Pod geslom U ritmu čitanja!, ovogodišnja manifestacija posvećena je glazbi te je namjera nagrađenih autorica bila vizualnim odrednicama povezati čitanje i glazbu tako što su se slovima koristile kao notama postavljajući ih u notno crtovlje.

Manifestaciju Mjesec hrvatske knjige 2019. organiziraju Knjižnice grada Zagreba pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a domaćin je svečanoga otvorenja Narodna knjižnica i čitaonica Buzet.

The post Odabrano vizualno rješenje Mjeseca hrvatske knjige 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz 525. obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala

Wed, 08/07/2019 - 09:23

1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misal biše početi i svršeni v Senji. Kraljujući tada svitlomu kralju ugarskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina biskupa. od domona Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića Bog nas spasi amen.

(Iz kolofona Senjskoga glagoljskog misala)

Citat iz kolofona svjedoči kako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i portala Glagoljica.hr. Misal je knjiga u kojoj su sakupljeni svi tekstovi koji se govore ili pjevaju tijekom mise cijele liturgijske godine. Jezik je misala hrvatsko-crkvenoslavenski. Sačuvana su tri primjerka Misala, sva tri tiskana na papiru. Najpotpuniji primjerak čuva se u Budimpešti.

Približno pedeset godina nakon izuma tiskarskoga stroja, u Senju se pojavila skupina ljudi koja je shvatila vrijednost toga izuma. Među njima bio je i Blaž Baromić, jedna od najistaknutijih osoba hrvatske kulturne povijesti. On je 1493. godine u Veneciji tiskao brevijar koji nosi njegovo ime. Nakon tiskanja brevijara Baromić se vratio u Senj te već sljedeće godine nabavio sve potrebne strojeve za tiskaru.

Misal je tiskan na 216 listova, dvobojno i dvostupačno. Svaki stupac ima 37 redaka. Sadrži kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, čin mise, zavjetne i mrtvačke mise, zajedničke svetačke mise, vlastite svetačke mise i obredne tekstove, a završava kolofonom.

Misal je prvo djelo tiskare koju je utemeljio Blaž Baromić. Djelo je to koje se slobodno može usporediti sa svim najuspješnijim i najljepšim europskim prvotiscima. Blaž Baromić izučio je zanat u Veneciji, tiskajući pravu ljepoticu među prvotiscima.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se faksimilni pretisak Misala iz 1494. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 525. obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba knjiga Zbirke građe o Domovinskom ratu u povodu 24. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“

Fri, 08/02/2019 - 15:42

U povodu obilježavanja 24. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, 1. kolovoza 2019. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je prigodna izložba knjiga iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu čijim sadržajem je stavljen poseban naglasak na braniteljske postrojbe koje su sudjelovale u ovoj povijesnoj operaciji.

Operacija Oluja trajala je od 5. do 7. kolovoza 1995. godine te zajedno s operacijom Bljesak predstavlja ključnu vojno-redarstvenu akciju kojom je okončan Domovinski rat. Pripadnici Hrvatske vojske i policije ovom operacijom oslobodili su 18,4% ukupne površine Republike Hrvatske, vrativši u njezin ustavno-pravni poredak okupirana područja Dalmacije, Like, Korduna i Banovine.

U ovoj značajnoj operaciji je sudjelovalo sveukupno 130 000 vojnika – pripadnici pet gardijskih brigada, gardijski zdrug, samostalne gardijske bojne, 23 domobranske pukovnije, 15 pričuvnih i dvije ročne brigade, tri brigade protuzračne obrane, četiri središnjice za elektronsko djelovanje, dio topničko-raketne brigade, dio protuoklopne topničko-raketne brigade, dio inženjerijske brigade, pukovnija veze, cijelo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, dio Hrvatske ratne mornarice i 3100 pripadnika Specijalnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Dan oslobođenja Knina, 5. kolovoza, u Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a od 2008. godine i kao Dan hrvatskih branitelja.

Izložba je postavljena u prostorima Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu i bit će otvorena za posjetitelje do 30. kolovoza 2019. godine – do 14. kolovoza prema ljetnom radnom vremenu, a od 19. kolovoza prema redovitom radnom vremenu Knjižnice.

The post Izložba knjiga Zbirke građe o Domovinskom ratu u povodu 24. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Odabrane publikacije NSK dostupne u elektroničkom obliku

Fri, 08/02/2019 - 13:21

Jedna od temeljnih djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jest i ona nakladnička: priprema i objavljivanje publikacija, u tiskanom ili elektroničkom obliku, kojima se predstavlja građa iz fonda Knjižnice, znanstvena ili stručna problematika, razne knjižničarske upute i smjernice i dr. Nakladničkom djelatnošću Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključuje se u znanstveni i kulturni život grada Zagreba i čitave Hrvatske.

Svaka publikacija podrazumijeva da se s druge strane komunikacijskog kanala nalazi zainteresirani čitatelj, a u slučaju kada je nakladnik najveća hrvatska knjižnica, i njezin korisnik ili pak član knjižničarske zajednice. Imajući u vidu svoju ulogu i značaj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao krajnju publiku za veliki broj vlastitih publikacija vidi cjelokupnu hrvatsku javnost, a nerijetko čitatelje traži i očekuje i izvan državnih granica. Upravo iz tog razloga Knjižnica je odnedavno svoje besplatne publikacije vezane uz izložbenu i promotivnu/promocijsku djelatnost odlučila učiniti dostupnima i na svojim mrežnim stranicama.

Katalozi triju velikih izložbi koje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerskim ustanovama priredila u posljednje dvije godine tako su dostupne za pregled i istraživanje i u elektroničkom obliku, a praksu objave elektroničkih inačica odabranih publikacija Knjižnica će njegovati i dalje – kako bi i na ovaj način, uz već bogati fond digitalnih zbirki, zainteresiranoj javnosti omogućila uvid u vrijednu hrvatsku baštinu te projekte kojima ju nastoji predstaviti.

Trenutačno su na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni katalozi izložbi Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča, Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić e la sua eredità europea) i Hrvatska glagoljica/Croatian Glagolitic Script (Kroatų glagolica/Croatian Glagolitic Script).

The post Odabrane publikacije NSK dostupne u elektroničkom obliku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nabava elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za 2020. godinu u sklopu projekta „e-Izvori“

Fri, 08/02/2019 - 09:54

Temeljem zaključaka Savjetodavnog povjerenstva za projekt Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori donesenih na sjednicama održanim 30. travnja, 3. lipnja i 2. srpnja 2019. godine, tijekom 2020. godine u sklopu Projekta nabavljat će se sljedeći e-izvori:

Annual Reviews
APS Journals
CAB Abstracts
Cambridge Journals Online
EconLit
Evidence-Based Medicine Reviews (EBMR)
HeinOnline: HeinOnline Academic Core, Foreign and International Law Resources Database (FILRD), Kluwer Law International Journal Library, Index to Foreign Legal Periodicals (IFLP)
INSPEC
IOPScience extra
JSTOR: Arts & Sciences I – XV
Karger eJournal Collection
MathSciNet
PsycINFO
RSC Gold
Scopus
Springer Nature Journals Complete Collection
Taylor & Francis Journal Collection: Social Science & Humanities Library, Science & Technology Library, Medical Library
Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection, Journal & Highly Cited Data
Wiley Standard Journals Collection: Social Sciences & Humanities, Science, Technology & Medicine.

Do kraja 2019. godine te u 2020. godini neće se nastaviti s nabavom baze podataka Američkog društva za kemiju (American Chemical Society – ACS) SciFinder, jer je zbog neispunjavanja uvjeta natječaja od strane ponuditelja poništen postupak javne nabave.

Popis e-izvora čija će se nabava tijekom 2020. godine osigurati sredstvima državnog proračuna bit će utvrđen u prosincu 2019. godine, po objavi proračuna.

Pojedinosti o svim online bazama podataka kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, ili koje su dostupne preko probnog pristupa, kao i upute za pristup, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Nabava elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za 2020. godinu u sklopu projekta „e-Izvori“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sjećanje na tvorca impresionističke lirske novele

Fri, 08/02/2019 - 07:58

… I lijepa bijaše Srna, vitka i visoka, a kose do ramena kao ugašeno zlato, pa vlažne i meke baš kao svila na kukuruzima u Lugu.
Pa koliko je bila vitka, tako je hitro i skakala, da bi svak, čim je vidi, pomislio na srnu makar i ne znajući kako je zovu. Žarke joj oči tako su se sjale te bi mislio da su za sve prije nego za san. A bilo je samo deset godina toj Srni. (…)

(ulomak iz pripovijetke Duga)

Postati dječakom kako bi se mogla popeti na jablan, plivati u rijeci, zaprljati ruke, skinuti tijesnu svilenu haljinicu i potrčati livadom snovi su o kojima je sanjala djevojčica Srna…

Čitajući ulomak jedne od najljepših pripovijedaka, u kojoj se, kako je zapisao Branko Vodnik, spajaju srebrne niti narodne bajke s dubokom tragikom ledene zbilje, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Dinka Šimunovića.

Među najistaknutijim hrvatskim pripovjedačima, posebno novelistima, nalazi se ime Dinka Šimunovića. On je nastavljač hrvatske realistične pripovijesti i novele. No kako je živio i djelovao u razdoblju moderne, svojstvima moderne proze oplemenio je i obogatio te pripovjedačke vrste. U njima je veću pozornost pridao psihološkoj analizi i psihičkim nijansama likova, kao i izražajnosti jezika koji ne posjeduje samo pripovjedačku nego dobiva i lirsko-ekspresivnu ulogu.

Dinko Šimunović rodio se 1. rujna 1873. godine u Kninu, staroj kolijevci hrvatske povijesti i kulture, no djetinjstvo je proveo u Koljanima, pitome i poetičnome selu Cetinske krajine, nadaleko od Vrlike. Susret s tim krajem bio je presudan za njegovo kasnije književno stvaranje jer je u njem pronašao riznicu motiva, likova, pa i cjelovitih književnih sadržaja, riznicu iz koje je kao stvaralac, obilato crpio.

U obrazovanju je krenuo očevim stazama te je završio učiteljsku školu, i to u Arbanasima pokraj Zadra. Kao učitelj službovao je u Dalmatinskoj zagori, produbljujući životne doživljaje i spoznaje iz djetinjstva i mladosti. Kad se u javnosti istaknuo svojim učiteljskim radom, pedagoškim člancima i književnim radovima, premješten je 1909. kao nastavnik Obrtničke škole u Split, i tu je radio do umirovljenja 1927. godine. Dvije godine nakon umirovljenja preselio je u Zagreb, gdje je preminuo 3. kolovoza 1933. godine.

Šimunović je svojim književnim radom privukao pozornost 1905. godine, i to pripovijetkom Mrkodol, u kojoj je sumornim bojama oslikao i opisao siromašnu Dalmatinsku zagoru. Istim je imenom prozvana i prva zbirka Šimunovićevih pripovijesti. Nakon prve knjige pripovijesti pojavio se roman Tuđinac, u kojem je opisao autobiografski osjećaj tuđinstva tadašnjega intelektualca koji se ne stapa sa sredinom u kojoj je prisiljen živjeti, a zatim su nastale knjige Đerdan, Mladi dani, Mladost, Dvije pripovijetke, Alkar, Porodica Vinčić, Sa Krke i sa Cetine i dr. One su u umnogome otkrile Šimunovićevu senzibilnost, bilo da je riječ o njegovoj autobiografskoj prozi, bilo da je riječ o njem kao slikaru najčistijega hrvatskog kraja.

Antologijske Šimunovićeve novele, kao što su Duga, Rudica, Alkar, Đerdan, Muljika, Kukavica, uvršćuju Šimunovića u vrh hrvatske proze 20. stoljeća. Posebnom se snagom svoje izvornosti izdvajaju ženski likovi, bilo da je riječ o veličini njihove patnje i žrtve, ili o snazi njihovih emocija kojima svjedoče svoju individualnost.

Pripovjedački jezik Dinka Šimunovića ističe se bogatstvom svoje slikovitosti, psihološke vjerodostojnosti i sugestivnosti, sočnoga narodnog leksika. U njem se pripovjedna uloga najuže povezuje s prodorom akcenata, a to sve pridonosi svježini, čitkosti i privlačnosti Šimunovićeve proze, koja je kao realistična slika jednoga svijeta i vremena u današnjem čitalačkom prijamu svojevrsna bajka o iščezlu vremenu i ljudima našega prostora.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 160 zapisa o njegovim djelima.

Dinko Šimunović, tvorac impresionističke lirske novele, još je jedna od osoba koju možemo staviti na popis najvećih hrvatskih književnika koji su nekada živjeli i ostavili nam svoja najveća djela kojima obogaćujemo svoj intelektualni život.

Izvor naslovne fotografije.

The post Sjećanje na tvorca impresionističke lirske novele appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 1. kolovoza 2019.

Thu, 08/01/2019 - 07:42

Uz slobodu, cvijeće, knjige, i mjesec – tko bi mogao ne biti savršeno sretan?

The post Citat 1. kolovoza 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Susret mlađih naraštaja s glagoljskom baštinom u sklopu izložbe „1000 godišć glagoljice na Ižu“

Wed, 07/31/2019 - 15:16

U sklopu izložbe 1000 godišć glagoljice na Ižu, koja se održava u Domu kulture Sloga u Velom Ižu, 29. srpnja 2019. godine održana je kreativna radionica za djecu. Veseli i razigrani sudionici radionice dobili su temeljna znanja o najstarijem hrvatskom pismu i oslikavali tekstil s motivima slova glagoljske azbuke.

Izložba je postavljena u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Arhiva Zadarske nadbiskupije, Narodnog muzeja Zadar te Župnog i Mjesnog odbora Veli Iž, a njezin autor je etnolog mr. sc. Livio Marijan. Na izložbi su predstavljeni brojni izvorni kameni i pisani izlošci glagoljaške kulture Velog i Malog Iža, kao i dvojezični natpisi, panoi i karte koje je za tu prigodu autoru izložbe ustupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba 1000 godišć glagoljice na Ižu postavljena je u povodu otkrića glagoljskog natpisa u kamenu iz 1685. godine na staroj kući obitelji Švorinić u Velom Ižu početkom 2019. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Susret mlađih naraštaja s glagoljskom baštinom u sklopu izložbe „1000 godišć glagoljice na Ižu“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za dodjelu književne nagrade „Zvane Črnja“ za 2019. godinu

Tue, 07/30/2019 - 09:09

Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika i Društvo hrvatskih književnika raspisali su natječaj za nagradu „Zvane Črnja“ za 2019. godinu koja se  dodjeljuje za najbolju hrvatsku knjigu eseja. Nagrada se dodjeljuje u spomen na hrvatskoga pjesnika, publicista, esejista i kulturnoga povjesničara Zvanu Črnju.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati u natječaju knjigama objavljenima u razdoblju od 1. rujna 2018. do 1. rujna 2019. godine. Za sudjelovanje je potrebno poslati tri primjerka knjige do 15. rujna 2019. godine na adresu:

Istraski ogranak DHK
Sv. Ivana 1
52 100 Pula
– za nagradu „Zvane Črnja“ –.

Nagrada se sastoji od plakete i novčanoga iznosa, a svečana dodjela Nagrade bit će na Pulskim danima eseja u listopadu 2019. godine.

Dobitnici su nagrade „Zvane Črnja“ od 2007. do 2018. godine:

Tomislav Žigmanov – Minimum in maximis: zapisi s ruba o nerubnome (2007.)
Mirko Tomasović – Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti (2008.)
Roman Karlović – Melankolija imperija (2009.)
Dean Duda – Hrvatski književni bajkomat (2010.)
Marko Pogačar – Atlas glasova: antieseji (2011.)
Dunja Detoni Dujmić – Lijepi prostori (2012.)
Marko Grčić – Slijepi Argus (2013.)
Pavao Pavličić – Narodno veselje (2014.).
Marina Šur Puhlovski – Književnost me iznevjerila: eseji s margine (2015.)
Ivica Matičević – Mjera za priču: Književnokritički ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (2016.)
Jelena Lužina – Marija Crnobori: eseji o fragmentima (2017.)
Damir Barbarić – Putokazi (2018.).

Izvor naslovne fotografije.

The post Raspisan natječaj za dodjelu književne nagrade „Zvane Črnja“ za 2019. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Kopernio – jednim korakom do izvora znanstvenih podataka

Mon, 07/29/2019 - 14:24

Kopernio, alat tvrtke Clarivate Analytics, besplatni je dodatak internetskom pregledniku (plugin) koji jednim korakom omogućuje pristup najboljim inačicama članaka znanstvenih časopisa dostupnim u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, kao i člancima u otvorenom pristupu. Osim preko IP adresa Knjižnice i ostalih ustanova obuhvaćenih pojedinom licencijom, ovaj alat je dostupan i preko udaljenog pristupa, prijavom na temelju AAI elektroničkog identiteta.

Kopernio je dio platforme Web of Science Group, a njime se trenutačno koristi više od 200 000 znanstvenika iz više od 2000 ustanova širom svijeta.

Knjižnice koje svojim korisnicima žele omogućiti korištenje ovog naprednog alata ne trebaju posebno dostavljati pojedinosti o svojem fondu, potrebna je tek minimalna konfiguracija.

Sve pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, za pristup kojima se može koristiti alat Kopernio, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Kopernio – jednim korakom do izvora znanstvenih podataka appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Godina Rembrandta i Zlatnoga doba Nizozemske Republike“ u Kraljevini Nizozemskoj

Fri, 07/26/2019 - 08:06

Kraljevina Nizozemska 2019. godine obilježava 350. obljetnicu smrti baroknoga slikara Rembrandta Harmenszoona van Rijna. Proglasivši 2019. godinu kao Godinu Rembrandta i Zlatnoga doba Nizozemske Republike, Nizozemska turistička zajednica u osam će nizozemskih gradova i drugim europskim središtima predstaviti radove proslavljena majstora te cikluse radova posvećenih umjetnicima toga plodnog razdoblja.

Svestrani nizozemski slikar i bakropisac Rembrandt Harmenszoon van Rijn rođen je u Leidenu 15. srpnja 1606. godine te se smatra najznačajnijim i najsvestranijim umjetnikom u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća. Kao slikar i grafičar otkrio je i utvrdio tehnikom kjaroskura najsuptilnije nijanse i prijelaze između polusvjetla i polutame. Njegov opus sadrži gotovo 700 ulja na platnu, 300 bakropisa i 1800 crteža perom. Rembrandtov majstorski opus u srodnosti je s vremenom kada Nizozemska doživljava veliki društveni, kulturni i ekonomski razvoj koji je poznat kao Zlatno doba Nizozemske Republike (Gouden Eeuw). Iako je Rembrandt za života stekao veliku slavu i bogatstvo te postao učiteljem mnogim umjetnicima, zapao je u novčane probleme te umro u siromaštvu u Amsterdamu 4. listopada 1669. godine.

Od bitnih baštinskih ustanova koje 2019. godine u spomen na Rembrandta slave njegovu ostavštinu, posebno se ističe Muzej umjetnina u Amsterdamu Rijksmuseum koji sadrži najveći broj majstorovih djela i gdje će se u kolovozu 2019. u suradnji sa španjolskim nacionalnim muzejom Prado otvoriti izložba Rembrandt-Velázquez koja će usporedno istraživati život i rad obaju majstora u povezanosti sa španjolsko-nizozemskim oružanim sukobima te zlatnim dobom Španjolske i Nizozemske. U lipnju 2019. godine u Muzeju je i zatvorena retrospektivna izložba posvećena Rembrandtu koja je obuhvatila 22 slike, 60 crteža i više od 300 grafika iz muzejskoga fonda te je zatvaranjem u izložbenim prostorijama započela restauracija Noćne straže, jednoga od umjetnikovih najpoznatijih djela, koje će posjetitelji moći gledati uživo ili prijenosom na mrežnim stranicama Muzeja.

Osim slavljenja Rembrandtova opusa, jedan je od ciljeva manifestacije i smještanje majstorove ostavštine u suvremeni kontekst. U ljetnim mjesecima 2019. godine sve će baštinske ustanove koje budu sudjelovale predstaviti radove koje su tijekom godine izradili njihovi posjetitelji i korisnici, a nadahnuti su Rembrandtovim autoportretima, uz napomenu kako je riječ o jednome od najranijih podupiratelja selfieja – trajno majstorovo nadahnuće bio je njegov vlastiti lik te je u ulju i bakropisu izradio otprilike 100 autoportreta koji pokazuju sve etape njegova slikarskog razvoja i sazrijevanja. Slično trendovima povezivanja na društvenim mrežama Rembrandtov muzej organizirat će tri izložbe u ciklusu Rembrandtova društvena mreža koje će sagledati širenje kruga poznanika majstora i njegovih učenika kroz povijesni presjek njihova kreativnog izražaja.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, uz dva izvorna bakropisa, nalaze se i 46 faksimila Rembrandtovih izvornih grafičkih listova. Faksimili pripadaju prvim serijama faksimilnih grafičkih listova koje dvadesetih godina prošloga stoljeća izdaje poznata izdavačka kuća Amsler & Ruthard Reichdruckerei u Berlinu, a dostupni su i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Više o manifestaciji i programima.

Rembrandt & The Golden Age

Just in as we are excited to share that Princess Beatrix of Het Koninklijk Huis will open the Year of Rembrandt & The Golden Age next year January in the Mauritshuis! Will you be visiting Holland to visit next years event? Read more about Rembrandt & The Golden Age here: https://goo.gl/DV8PhJ

Objavljuje Visit Holland u Utorak, 18. prosinca 2018.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Godina Rembrandta i Zlatnoga doba Nizozemske Republike“ u Kraljevini Nizozemskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

IEEE omogućio pristup svojoj bazi podataka IEEE/IET Electronic Library

Thu, 07/25/2019 - 10:11

Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE) od 23. srpnja 2019. godine omogućio je za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu pristup svojoj bazi podataka IEEE/IET Electronic Library.

IEEE/IET Electronic Library (IEL) jedna je od najopsežnijih i najznačajnijih baza znanstvenih i stručnih članaka u sklopu područja elektrotehnike, računarstva, ICT-a i srodnih područja. Baza sadrži više od četiri milijuna dokumenata s cjelovitim tekstom, više od 180 časopisa, više od 1700 konferencijskih zbornika, više od 3000 tehničkih standarda te više od 670 knjiga – MIT Press eBooks.

Pojedinosti o online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post IEEE omogućio pristup svojoj bazi podataka IEEE/IET Electronic Library appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nagrada Janko Polić Kamov 2019. za najbolje književno djelo

Tue, 07/23/2019 - 08:08

Hrvatsko društvo pisaca objavilo je natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov 2019. za najbolje književno djelo (poezija, proza, drama) na hrvatskome jeziku.

Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo napisano na hrvatskome jeziku utemeljilo je Hrvatsko društvo pisaca 2014. godine. Mjerilo je odabira, ponajprije, književna izvrsnost, no Nagrada promiče inovativnost u stilsko-jezičnome i tematskome smislu.

U izbor ulaze djela objavljena u razdoblju od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2019., a rok je za prijavu 24. srpnja 2019. godine.

Djelo koje se prijavljuje za Nagradu treba poslati u četiri primjerka na adresu:

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24
10 000 Zagreb
(uz napomenu „Za Nagradu Kamov“).

Nagrada Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskome jeziku sastoji se od novčanoga iznosa od 10.000,00 kuna i statue. Ocjenjivački sud objavit će popis finalista u listopadu 2019., a dobitnik ili dobitnica Nagrade bit će proglašeni u studenome 2019. godine.

Janko Polić Kamov jedan je od najistaknutijih hrvatskih autora i istinski začetnik hrvatske i europske književne avangarde.
Književna nagrada Janko Polić Kamov ističe simboličku vrijednost književnoga stvaralaštva koje nije samo ogledalo duha vremena već i njegov sustvaratelj te pomak prema budućnosti.

Dobitnici Nagrade Janko Polić Kamov

Luka Bekavac – roman Viljevo (2014.)
Marko Dejanović – roman Karte, molim! (2015.)
Ivana Rogar – zbirka priča Tumačenje snova (2016.)
Zoran Roško – roman Minus sapiens (2017.)
Igor Mandić – eseji/dnevnik Predsmrtni dnevnik (2017.).

Pravilnik književne nagrade Kamov.

The post Nagrada Janko Polić Kamov 2019. za najbolje književno djelo appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Objavljen Portal matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj

Fri, 07/19/2019 - 10:58

Portal matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj dostupan je od 19. srpnja 2019. godine.

Portal je zamišljen kao pomoć u radu knjižničarima te izvor informacija o radu matičnih službi za narodne, sveučilišne, specijalne, školske, visokoškolske i znanstvene te baštinske knjižnice Centra za razvoj knjižnica i knjižničarstva Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na stranicama Portala dostupne su obavijesti o svim zadaćama matične djelatnosti, poput koordinacije rada matičnih knjižnica, stručnoga nadzora, revizije i otpisa, knjižnične statistike i dr. propisane Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Na Portalu će se redovito objavljivati i novosti sa svim relevantnim informacijama iz područja matične djelatnosti, a i šire.

The post Objavljen Portal matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages