Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 5 hours 48 min ago

Poništenje Natječaja od 5. srpnja 2019. za radno mjesto višega stručnog savjetnika za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo

Fri, 07/12/2019 - 13:30

Na temelju članka 26. Statuta glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donosi odluku o

PONIŠTENJU NATJEČAJA

objavljena u Biltenu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Knjižnice od 5. srpnja 2019. koja glasi:

1. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO
– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca (do povratka s dužega bolovanja)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

The post Poništenje Natječaja od 5. srpnja 2019. za radno mjesto višega stručnog savjetnika za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Emerald Insight – nova platforma nakladnika znanstvenih izvora Emerald Publishing

Fri, 07/12/2019 - 10:02

Nakladnik znanstvenih izvora Emerald Publishing predstavio je novu platformu Emerald Insight, osmišljenu s ciljem omogućivanja jednostavnijeg i učinkovitijeg korištenja znanstvenih izvora te unapređenja istraživanja u području društvenih znanosti. Platforma pruža pristup širokom rasponu izvora, od znanstvenih članaka, istraživačkih podataka i studija slučaja sve do videa, animacija i ostale vizualne građe.

Informacije o drugim bazama ovog nakladnika, kao i svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

Portal je uspostavljen kao dio projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori, koji se provodi od 2016. godine uz novčanu potporu Europskog socijalnog fonda (ESF) s ciljem omogućivanja pristupa hrvatskoj znanstveno-istraživačkoj zajednici što većem broju znanstvenih baza podataka te na taj način ujedno i poboljšanja istraživačkog rada i nacionalne znanstvene produkcije. Nositelj projekta je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, središnja nacionalna ustanova čija je zakonska obveza, prema članku 24. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osiguravanje dostupnosti i omogućivanje korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Za dodjelu bespovratnih sredstava Fonda Knjižnica se prijavila na temelju Sporazuma o suradnji Knjižnice i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, sklopljenog 23. travnja 2015. godine, kojim je između ustanova potpisnica, u skladu s njihovim zajedničkim interesima, kao i u interesu hrvatskih javnih znanstvenih organizacija i ustanova, utvrđena suradnja u području nabave i osiguranja dostupnosti te korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija, a Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava Knjižnica i Ministarstvo potpisali su 25. studenog 2016. godine.

Portal omogućuje pristup bazama podatka dostupnim u sklopu nacionalne licencije, kao i onim dostupnim u sklopu licencije Sveučilišta u Zagrebu. Pravo na pristup pretplaćenim bazama podataka imaju javne ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja uključene u Upisnik znanstvenih organizacija pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH.

Pristup bazama podataka preko Portala osiguran je izravno putem IP adrese svakog uređaja spojenog na mrežu matične ustanove uključene u Upisnik, dok je udaljeni pristup moguće ostvariti prijavom na temelju AAI elektroničkog identiteta.

The post Emerald Insight – nova platforma nakladnika znanstvenih izvora Emerald Publishing appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu objavljivanja prve novinske vijesti na hrvatskome jeziku

Fri, 07/12/2019 - 08:00

Prve novine na hrvatskome jeziku, Kraljski Dalmatin – Il Regio Dalmata, objavljene su 12. srpnja 1806. godine. Te hrvatsko-talijanske upravno-političke tjedne novine, službene novine francuske uprave u Dalmaciji, izlazile su u Zadru, svake subote od 1806. do 1810. godine, a bile su jedna od prijelomnica u povijesti hrvatskoga jezika. Tekst na talijanskome i hrvatskome jeziku bio je složen dvostupačno. Uređivali su ga B. Benincasa, I. Kreljanović i N. Budrović, a za hrvatske prijevode zaslužni su franjevac Paško Jukić i dominikanac Nikola Dominik Budrović.

U povijesti hrvatskoga novinstva Kraljski Dalmatin ostaje zapamćen i po tome što je na njegovim stranicama objavljena prva novinska vijest na hrvatskome jeziku, prva novinska recenzija jedne knjige, a novinarsku djelatnost na svojem jeziku ostavio je prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović.

S razdobljem Napoleonove vlasti početkom XIX. stoljeća u hrvatske krajeve dolaze slobodoumne građanske i nacionalne ideje te s time u svezi pomaci u uporabi hrvatskoga jezika. Zahvaljujući podatku što je izlazio i na hrvatskome, Kraljski Dalmatin bio je čitan u većinskome hrvatskom pučanstvu u pokrajini te se njegovo izlaženje može smatrati početkom hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji.

U Kraljskome Dalmatinu bili su zastupljeni članci s temama iz brojnih područja, obuhvaćajući demografiju, gospodarstvo, politiku, pravo, zakonodavstvo, povijesne znanosti, religiju, kulturnu povijest, odgoj i naobrazbu, zdravstvo, socijalnu skrb, vojne znanosti, obrtništvo, poljodjelstvo, šumarstvo, promet, trgovinu itd. te se s pravom može zaključiti da je prosvjetiteljska vrijednost novina u jadranskoj Hrvatskoj početkom XIX. stoljeća iznimno velika.

Godine 2006., u povodu 200. obljetnice Kraljskoga Dalmatina, započet je projekt petosveščanoga izdanja pretiska Kraljskoga Dalmatina u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Erasmus naklade i Sveučilišta u Zadru. Izlaskom zadnje knjige o Kraljskome Dalmatinu projekt je završen 2011. godine.

Pretiskom Kraljskoga Dalmatina prve hrvatske novine postale su pristupačne svakomu zainteresiranu čitatelju, čime je taj kulturološki podatak postao dio javne svijesti i znanja.

Komplet izvornika čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a svi digitalizirani brojevi novina dostupni su na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina.

The post Uz obljetnicu objavljivanja prve novinske vijesti na hrvatskome jeziku appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Book Art in Croatia“ u Sofiji

Wed, 07/10/2019 - 08:35

U Nacionalnoj knjižnici Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ 9. srpnja 2019. godine veleposlanica Republike Hrvatske u Bugarskoj Ljerka Alajbeg otvorila je izložbu Book Art in Croatia Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba predstavlja povijesni presjek izradbe i opreme knjiga u Hrvatskoj od srednjega vijeka do suvremenoga doba te obuhvaća rukopisne i tiskane knjige različite tematike i sadržaja – od srednjovjekovnih evanđelistara i misala – do suvremenih ilustriranih izdanja i grafičko–književnih mapa, koje svojim unutarnjim i izvanjskim oblikovanjem predstavljaju najviše dosege umjetničkoga oblikovanja knjige u Hrvatskoj.

U programu svečanoga otvorenja izložbe sudjelovali su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, ravnateljica Nacionalne knjižnice Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ dr. sc. Krasimira Aleksandrova i autor izložbe prof. dr. sc. Milan Pelc, a program je glazbenim nastupom uveličao i ženski vokalni trio Zornica.

Raj sam oduvijek zamišljao kao svojevrsnu biblioteku – to je jedan od najpoznatijih i mnogima najdražih citata velikoga Borgesa. I ova izložba vodi nas u imaginarne prostore jedne biblioteke, biblioteke koja se formirala na povijesnome tlu Hrvatske u vremenskome rasponu od oko 1500 godina. Takva biblioteka u fizičkome smislu ne postoji. Njezina je građa rasuta u brojnim javnim i privatnim zbirkama širom Hrvatske i svijeta. Međutim, jednoga dana – koji zahvaljujući digitalnoj tehnologiji vjerojatno i nije daleko – zasigurno će postojati virtualne biblioteke u kojima će se moći pregledavati sve knjige jedne nacije. No, i tada će nam dobro doći ovakve izložbe koje će nas usmjeravati  zamršenim labirintima stoljetnih knjižnih fondova“, rekao je tom prigodom prof. dr. sc. Milan Pelc i dodao kako je u povijesti svake, pa i hrvatske knjižne produkcije, mnogo važnih djela, no kako tek malo njih posjeduje dodanu vrijednost zbog koje ih se može smatrati osobitim predstavnicima knjižnoga umijeća, misleći pritom na estetsku dimenziju koja se očituje u knjigama predstavljenima ovom izložbom.

U povodu otvorenja izložbe Book Art in Croatia u Nacionalnoj knjižnici Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ izložene su i vrijedne hrvatske glagoljske knjige koje ova knjižnica čuva, i to Tabla za dicu iz 1561. godine, Brevijar Ivana Paštrića iz 1688. godine te rukopis iz 17. stoljeća Hrvatski glagoljski molitvenik.

Osvrnuvši se na izloženu građu te raniju suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Nacionalne knjižnice Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić istaknula je kako je izložba Book Art in Croatia nastavak uspješne višegodišnje suradnje dviju nacionalnih knjižnica, kao i nastavak učvršćivanja i promidžbe višestoljetne povezanosti i suradnje dviju riznica kulture i umjetnosti – Bugarske i Hrvatske.

Izložba Book Art in Croatia u Nacionalnoj knjižnici Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ bit će otvorena do 31. srpnja 2019. godine, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Katalog izložbe Book Art in Croatia.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Book Art in Croatia“ u Sofiji appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U NSK predstavljen dio rukopisne ostavštine Miroslava Krleže

Tue, 07/09/2019 - 11:02

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. srpnja 2019. godine predstavljena je jednodnevna izložba Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže. Riječ je o građi iz Krležine rukopisne ostavštine pohranjene u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je bila temeljem ovogodišnjega, 8. festivala Miroslav Krleža.

Predstavljena građa obuhvatila je rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, roman Na rubu pameti, putopisnu knjigu Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha i dr. Svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kamo su prispjeli 2001. godine završetkom dvadesetogodišnjega moratorija koji je zahtijevao sâm autor.

O MiroslavuKrleži, njegovu radu i značaju govorili su dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja se u svojem pozdravnom govoru osvrnula na snagu Krležine umjetničke riječi. Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, osvrnuo se na program ovogodišnjega Festivala, istaknuvši njegove dosege i izazove. Teatrologinja dr. sc. Lada Čale Feldman svoje je izlaganje uglavnom posvetila Krležinu romanu Na rubu pameti, ističući njegov teatrološki potencijal, dok je dr. sc. Irena Galić Bešker, koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ukratko predstavila izložene rukopise, smjestivši ih, sadržajno i vremenski, u razdoblja Autorova stvaranja.

Susret u središnjoj hrvatskoj knjižnici bila je prilika i za predstavljanje pretiska prvoga broja časopisa Plamen koji su tijekom 1919. godine uređivali Miroslav Krleža i August Cesarec. Likovno ga je opremio Ljubo Babić, objavljivao zagrebački Jug, a tiskao Hermes, vjerojatno u nakladi od dvije tisuće primjeraka. Premda je objavljen u 15 brojeva, i to zaključno s kolovozom 1919. godine, časopis je objavio velik broj tekstova tada mladih hrvatskih pjesnika, kritičara i teoretičara – Antuna Branka Šimića, Gustava Krkleca, Tina Ujevića, Iljka Gorenčevića, Tita Strozzija i dr., uz velik broj tekstova samih pokretača – Miroslava Krleže i Augusta Cesarca. Povremeno je donosio i prijevode poput Krležina Ivana Putnika ili Cihlarova Whitmena, a poveo je i nekoliko žestokih polemika koje najavljuju Krležin borbeni naboj s kojim se prepoznatljivo pozicionirao u hrvatskome kulturnom prostoru.

Ovaj je avangardistički časopis bitan kao zrcalo jednoga vremena, najava nekih novih umjetničkih imena i tendencija, ali i bitna etapa u stvaralaštvu jednoga od najvećih hrvatskih književnika svih vremena. Upravo je Miroslavu Krleži uspješno poslužio kao prostor vlastite umjetničke slobode te je u njem objavio velik broj svojih tekstova različita žanrovskog predznaka.

Osim prvoga broja kultnoga časopisa Plamen, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatrom poezije, uz 100. obljetnicu objavljivanja načinjeni su pretisci još dvaju Krležinih djela, i to pjesničkih zbiraka Pjesme III (1919.) i Lirika (1919.), koje s prethodno objavljenim Pjesmama I i Pjesmama II čine cjelokupnu zbirku Krležine mladenačke ratne lirike.

Ovogodišnji, 8. festival Miroslav Krleža završen je na Autorov rođendan, i to u nedjelju 7. srpnja.

 

The post U NSK predstavljen dio rukopisne ostavštine Miroslava Krleže appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

U srpnju omogućen besplatni pristup bazama u području medicinskih znanosti tvrtke Ovid Technologies

Mon, 07/08/2019 - 15:14

Tijekom srpnja 2019. godine omogućen je besplatni pristup bazama podataka tvrtke Ovid Technologies u području medicinskih znanosti Visible Body Anatomy & Physiology i Global Infectious Diseases & Epidemiology Online Network (GIDEON) te časopisima Academic Medicine i Obstetrics & Gynecology.

Baza podataka Visible Body Anatomy & Physiology je obrazovni alat koji pruža informacije o ljudskom tijelu u 50 vizualnih interaktivnih poglavlja. Temelji se na ciljevima učenja koje je osmislilo američko Društvo za ljudsku anatomiju i fiziologiju (Human Anatomy & Physiology Society – HAPS), a izradila ga je nagrađivana skupina ilustratora u području medicine, stručnjaka za biomedicinsku vizualizaciju i animatora iz američke Udruge ilustratora u području medicine (Association of Medical Illustrators). Ova baza nudi pristup 3D ilustracijama i kratkim animacijama vezanim uz temeljnu ljudsku fiziologiju, mogućnost povećavanja, pomicanja, okretanja i izvođenja sekcija na 3D modelima dvanaest tjelesnih sustava, i ostale napredne mogućnosti.

Baza podataka Global Infectious Diseases & Epidemiology Online Network (GIDEON) pruža pristup sveobuhvatnim podatcima o zaraznim bolestima u svakoj zemlji te uključuje više od 30 000 grafičkih prikaza i slika. Njezin sadržaj svakodnevno se posuvremenjuje informacijama o najnovijim izbijanjima epidemija, a korisna je i kao pomoć u dijagnosticiranju bolesti i identifikaciji uzročnika bolesti.

Academic Medicine je časopis Udruge američkih visokoškolskih ustanova u području medicine (Association of American Medical Colleges) koji ujedno služi i kao međunarodni forum za razmjenu ideja, informacija i strategija za rješavanje glavnih izazova s kojima se suočava svjetska akademska medicinska zajednica. Časopis pokriva teme povezane s obrazovanjem i stručnim usavršavanjem, standardizacijom procedura u znanosti i zdravstvu, standardizacijom procedura na razini pojedinih ustanova, kao i upravljanjem medicinskim ustanovama te istraživačkom i kliničkom praksom.

Obstetrics & Gynecology je časopis Američkog fakulteta za opstretičare i ginekologe (American College of Obstetricians and Gynecologists – ACOG). Izlazi od 1953. godine, a svojim sadržajima promiče izvrsnost u kliničkoj praksi u području porodništva i ginekologije te ostalim srodnim područjima.

Informacije o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, kao i upute za pristup, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post U srpnju omogućen besplatni pristup bazama u području medicinskih znanosti tvrtke Ovid Technologies appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz 200. obljetnicu rođenja Vatroslava Lisinskoga

Mon, 07/08/2019 - 09:16

Hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinski rođen je 8. srpnja 1819. godine u Zagrebu kao Ignac Fuchs. Glazbu je učio kod J. K. Wisnera Morgensterna, a njegovo glazbeno stvaralaštvo usko je povezano s pristašom ilirskih ideja Albertom Štrigom koji je oko Lisinskoga okupio velik broj mladih ljudi i 1840. godine utemeljio Prvo ilirsko glazbeno društvo.

Pod utjecajem ilirskih zamisli, Lisinski svoje ime Ignac Fuchs mijenja u Vatroslav Lisinski. Zahvaljujući Štriginim nastojanjima, Lisinski je 1847. godine u Pragu nastavio glazbenu izobrazbu. Po povratku u Zagreb 1850. godine njegov je osobni i profesionalni život patio zbog političkih prilika te je krajem života vrlo malo skladao. Preminuo je mlad, podlegavši bolesti 31. svibnja 1854., sa samo 34 godine.

Vatroslav Lisinski u svojem je opusu kao ilirski skladatelj nastojao hrvatsku umjetničku glazbu graditi na obilježjima narodne glazbe. Bitno je napomenuti da je upravo on, u sklopu nacionalnoga glazbenog smjera, u Hrvatskoj utemeljio operu, orkestralnu glazbu, solo pjesmu i zbornu glazbu u kojima se posebno očitovao njegov talent.

U svojem opusu od 145 djela Vatroslav Lisinski ostavio je još nekoliko instrumentalnih i glasovirskih skladbi te antologijske zborove – Prelja i Moja lađa, kao i popijevke, od kojih se neke poput Miruj, miruj, srce moje i Ribar smatraju najljepšima u hrvatskoj glazbi.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis popijevke Miruj, miruj, srce moje.

U Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, osim tiskanih nota, čuvaju se autografi njegovih opera Ljubav i zloba i Porin koji su dostupni i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i svučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatskomu skladatelju Vatroslavu Lisinskomu možemo, osim prvih nacionalnih opera, zahvaliti i za usmjerenje koje je dao mnogim skladateljima sve do današnjih dana u nacionalnome duhu, kao i u traganju za nepresušnim izvorima i nadahnućima u i preko hrvatskoga folklora i narodnoga stvaralaštva.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu do kraja 2019. godine prigodnom će izložbom obilježiti 200. obljetnicu rođenja Vatroslava Lisinskoga.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 200. obljetnicu rođenja Vatroslava Lisinskoga appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Kršćanski korijeni Europe. Papinstvo i Bugari (od IX. do XX. stoljeća)“

Mon, 07/08/2019 - 09:08

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. srpnja 2019. godine otvorena je izložba Kršćanski korijeni Europe. Papinstvo i Bugari (od IX. do XX. stoljeća) nastala u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Veleposlanstva Republike Bugarske u Hrvatskoj.

Na početku svečanoga otvorenja okupljene su pozdravili veleposlanica Republike Bugarske Genka Vasileva Georgieva i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a o izložbi je govorila jedna od autorica prof. dr. sc. i pridružena članica Bugarske akademije znanosti Aksinija Dobreva Džurova.

Izložba Kršćanski korijeni Europe. Papinstvo i Bugari (od IX. do XX. stoljeća) prikazuje dinamiku višeslojnih odnosa bugarskih vladara i crkvenih vođa s papinskim ustanovama na temelju dokumenata i registara iz Tajnoga vatikanska arhiva te rukopisa iz Vatikanske knjižnice i Državnoga arhiva u Dubrovniku. Postavom se izložbe prikazuju epistolarni odnosi papinstva s arhontom Mihajlom Borisom tijekom pokrštavanja Bugara u razdoblju od 864. do 865. godine te posljedične odnose s carevima Kalojanom, Ivanom Asenom II. i Ivanom Aleksandrom. Uzima se u obzir i uloga dubrovačkih kolonija u bugarskim gradovima, djelovanje katoličkih misionara u bugarskim zemljama od XVI. do XVIII. stoljeća, povijest bugarskih katolika istočnoga obreda, pokret jedinstva u osmanskome razdoblju, bugarski narodni preporod i djelovanje apostolskoga vizitatora monsinjora Angela Giuseppea Roncallija (1881. -1963.) – budućega pape Ivana XXIII., kao i teška sudbinu katolika nakon Drugoga svjetskog rata do ponovnoga otvaranja Apostolske nuncijature u Bugarskoj 1991. godine. Pozornost se posvećuje i posjetu Ivana Pavla II. 2002. godine.

Izložba Kršćanski korijeni Europe. Papinstvo i Bugari (od IX. do XX. stoljeća) priređena je u povodu proslave 370. obljetnice utemeljenja Nikopoljske biskupije, 330. obljetnice Čiprovskoga ustanka i 140. obljetnice oslobođenja Bugarske nakon Rusko-turskoga rata (1877. – 1878.), a moći će se razgledati do 11. srpnja 2019. godine.

Izložba je postavljena u suradnji s Nikopoljskom biskupijom, Papinskim odborom za povijesne znanosti, Tajnim vatikanskim arhivomVatikanskom knjižnicom, Centrom za slavensko-bizantska istraživanja „Prof. Ivan Dujčev“ Sveučilišta u Sofiji „Sv. Kliment Ohridski“Sveučilištem u Velikome Trnovu „Sv. Ćiril i Sv. Metod“, Oblašću Veliko Trnovo, Katoličkom Crkvom „Blažena Djevica Marija od Krunice“ te Zakladom „Sv. Ivan XXIII.“.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Kršćanski korijeni Europe. Papinstvo i Bugari (od IX. do XX. stoljeća)“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk posjetio NSK

Fri, 07/05/2019 - 12:44

Dana 4. srpnja 2019. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu posjetio je pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk.

Episkop Ćulibrk predstavio je stručnjacima NSK vrijedne zbirke knjižnice Eparhije pakračko-slavonske te tijek obnove Vladikinog dvora, gdje je smještena građa koja je 1992. godine uslijed okolnosti Domovinskog rata evakuirana s područja Pakraca. Otada pa sve do 2005. godine, kada je građa vraćena Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj, o zaštiti i očuvanju evakuiranog fonda skrbila je Nacionala i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, na čemu je episkop Ćulibrk duboko zahvalio.

Vrijedan evakuirani fond uključivao je staru i rijetku građu, novije tiskane knjige, periodiku, arhivsko gradivo, nacrte i sl. Uz pregled stanja građe, skrb o ovom fondu uključivala je i sušenje vlažne građe, čišćenje i razvrstavanje po stupnju oštećenja i vrsti građe te privremenu pohranu. Za svaku jedinicu stare i rijetke građe napravljen je popis šteta prema obrascima za pokretne spomenike kulture, sastavljen je detaljan opis zatečenog stanja, kao i bilješka o potrebnim konzervatorsko-restauratorskim radovima. Prilikom vraćanja građe 2005. godine, Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj predano je sveukupno 60 kutija sa starom i rijetkom građom, 80 većih kutija s knjigama i časopisima te 7 registratora sa 717 obrazaca za popis štete.

Tijekom posjeta episkop Ćulibrk izrazio je želju za uspostavom suradnje s NSK na katalogizaciji građe te nastavkom suradnje vezano uz konzervatorsko-restauratorske radove na oštećenoj vrijednoj građi episkopske knjižnice, slijedom čega je dogovoren posjet u sklopu kojeg će stručnjaci NSK dobiti izravan uvid u stanje i uvjete smještaja građe u knjižnici Eparhije te u tom kontekstu dati stručne preporuke.

Episkop Ćulibrk Knjižnici je ovom prigodom darovao knjige Srpske rukopisne i štampane knjige u Slavoniji od XV. do XVIII veka: katalog (Beograd, Pakrac, 1990.), Međunarodna konferencija: Očuvanje rukopisnog i starog štampanog nasleđa jugoistočne Evrope – Identitetska istraživanja: zbornik radova (Beograd, 2016.) i Studije o Hristu (Beograd, 2011.), te izrazio interes za nabavu tiskanih izdanja Knjižnice.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk posjetio NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Ljetno radno vrijeme Knjižnice

Fri, 07/05/2019 - 10:36

U razdoblju od 15. srpnja do 18. kolovoza 2019. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena 5. kolovoza, 15. kolovoza, 16. kolovoza i 17. kolovoza 2019. godine.

Od 19. kolovoza 2019. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme Knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Omogućen probni pristup zbirkama elektroničkih časopisa De Gruyter i Brill Journals

Fri, 07/05/2019 - 09:10

Do 20. srpnja 2019. godine u sklopu nacionalne licencije omogućen je probni pristup zbirci elektroničkih časopisa De Gruyter, a do 23. srpnja 2019. zbirci elektroničkih časopisa Brill Journals.

Zbirka De Gruyter pruža pristup cjelovitim tekstovima više od 900 časopisa u svim znanstvenim područjima, a više od 560 naslova dostupno je u otvorenom pristupu, dok zbirka časopisa Brill Journals sadrži više od 300 naslova u području društvenih i humanističkih znanosti, kao i biologije.

Informacije o svim ostalim online bazama podataka s nacionalnom licencijom te licencijom Sveučilišta u Zagrebu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen probni pristup zbirkama elektroničkih časopisa De Gruyter i Brill Journals appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Podaj se pjanom vjetru života, pa nek te vije bilo kud…“ – uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića

Fri, 07/05/2019 - 08:45

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba isticanja literarne vrijednosti koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. godine u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 440 zapisa o njegovim djelima, a dio njegove književne ostavštine čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ujević je objavljivao i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

The post „Podaj se pjanom vjetru života, pa nek te vije bilo kud…“ – uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Fri, 07/05/2019 - 07:57

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 5. srpnja 2019.

Fri, 07/05/2019 - 07:55

Na temelju članka 24. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ) te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

1. Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca (do povratka s dužega bolovanja)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, pet godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, aktivno znanje engleskoga jezika.

U skladu s člankom 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslik domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslik svjedodžbe ili diplome)
– dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok je za podnošenje prijava 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom „prijava na Natječaj za popunu upražnjenoga radnog mjesta od 5. 7. 2019.“.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju trebaju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html.

Moguće je provođenje testiranja, o čem će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 5. srpnja 2019. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvoreno peto „More knjiga“ – plaža na Zrinjevcu

Thu, 07/04/2019 - 12:32

More knjiga održava se peti put u razdoblju od 1. srpnja do 14. srpnja 2019. godine. U želji da predstavi čitanje kao zabavnu djelatnost osobito spojivu s radostima ljeta te obogati ponudu kulturnih sadržaja tijekom ljetnih mjeseci, zagrebačka nakladnička kuća Lumen više je od 300 četvornih metara omiljenoga zagrebačkog trga, parka i šetališta Zrinjevac pretvorila u plažu.

Plaža na Zrinjevcu ove je godine tematski posvećena intergalaktičkome putovanju koje posjetitelje poziva na put u daleke književne svjetove. Okruženi instalacijama koje je osmislio umjetnik Mario Miše posjetitelji u ljetnim ležaljkama, hladovini suncobrana i uz glazbu mogu besplatno uživati u više od 500 knjiga na hrvatskome i engleskome jeziku.

Uz bogatu ponudu sadržaja u ugodnome ljetnom ozračju, poput druženja s umjetnicima te gledanja filmskih projekcija na travi, u sklopu manifestacije organizirat će se različite radionice te predstavljanja knjiga. Videozapis prikazuje dio druženja na četvrtome Moru knjiga.

Pojedinosti o petome Moru knjiga.

 

The post Otvoreno peto „More knjiga“ – plaža na Zrinjevcu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba „Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže“ u NSK

Thu, 07/04/2019 - 09:22

U sklopu programa 8. festivala Miroslav Krleža, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 5. srpnja 2019. godine u 12 sati bit će predstavljena jednodnevna izložba Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže. O Miroslavu Krleži, njegovu radu i značaju govorit će teatrologinja dr. sc. Lada Čale Feldman, koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Irena Galić Bešker te autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović.

Predstavljena građa pratit će program Festivala, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, roman Na rubu pameti, putopisnu knjigu Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha i dr. Svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kamo su prispjeli 2001. godine završetkom dvadesetogodišnjega moratorija koji je zahtijevao sâm autor.

Susret u središnjoj hrvatskoj knjižnici bit će prilika i za predstavljanje pretiska prvoga broja časopisa Plamen koji su tijekom 1919. godine uređivali Miroslav Krleža i August Cesarec. Likovno ga je opremio Ljubo Babić, objavljivao zagrebački Jug, a tiskao Hermes, vjerojatno u nakladi od dvije tisuće primjeraka. Premda je objavljen u 15 brojeva, i to zaključno s kolovozom 1919. godine, časopis je objavio velik broj tekstova tada mladih hrvatskih pjesnika, kritičara i teoretičara – Antuna Branka Šimića, Gustava Krkleca, Tina Ujevića, Iljka Gorenčevića, Tita Strozzija i dr., uz velik broj tekstova samih pokretača – Miroslava Krleže i Augusta Cesarca. Povremeno je donosio i prijevode poput Krležina Ivana Putnika ili Cihlarova Whitmena, a poveo je i nekoliko žestokih polemika koje najavljuju Krležin borbeni naboj s kojim se prepoznatljivo pozicionirao u hrvatskome kulturnom prostoru.

Ovaj je avangardistički časopis bitan kao zrcalo jednoga vremena, najava nekih novih umjetničkih imena i tendencija, ali i bitna etapa u stvaralaštvu jednoga od najvećih hrvatskih književnika svih vremena. Upravo je Miroslavu Krleži uspješno poslužio kao prostor vlastite umjetničke slobode te je u njem objavio velik broj svojih tekstova različita žanrovskog predznaka.

Osim prvoga broja kultnoga časopisa Plamen, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatrom poezije, uz 100. obljetnicu objavljivanja načinjeni su pretisci još dvaju Krležinih djela, i to pjesničkih zbiraka Pjesme III (1919.) i Lirika (1919.), koje s prethodno objavljenim Pjesmama I i Pjesmama II čine cjelokupnu zbirku Krležine mladenačke ratne lirike.

Ovogodišnji, 8. festival Miroslav Krleža otvoren je u petak 28. lipnja 2019. godine na Krležinu Gvozdu premijerom predstave Gospoda Glembajevi u režiji Branka Brezovca. Program Festivala ove je godine u znaku realnoga i imaginarnoga Zagreba. „Svi su programi realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca/glumica jer u doba Twittera i ‘njegova predsjednika’ iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije ‘dvokatnoga’ Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.“ Ove nadahnute riječi ravnatelja 8. festivala Miroslav Krleža najbolja su pozivnica da se zaviri u njegov bogati program koji će završiti na Autorov rođendan, u nedjelju 7. srpnja.

Program 8. festivala Miroslav Krleža.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

The post Izložba „Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „1000 godišć glagoljice na Ižu“ u Velom Ižu

Wed, 07/03/2019 - 10:43

U Domu kulture Sloga u Velom Ižu 29. lipnja 2019. godine otvorena je izložba 1000 godišć glagoljice na Ižu nastala suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Arhiva Zadarske nadbiskupije, Narodnog muzeja Zadar te Župnog i Mjesnog odbora Veli Iž.

Na izložbi su predstavljeni brojni originalni kameni i pisani eksponati glagoljaške kulture Velog i Malog Iža, kao i dvojezični natpisi, panoi i karte koje je za ovu prigodu autoru izložbe etnologu mr. sc. Liviju Marijanu ustupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba 1000 godišć glagoljice na Ižu postavljena je u povodu otkrića glagoljskog natpisa u kamenu iz 1685. godine na staroj kući obitelji Švorinić na Velom Ižu početkom 2019. godine.

Izložba posvećena najstarijem hrvatskom pismu na ovome otoku bogate glagoljaške povijesti i baštine može se razgledati tijekom srpnja 2019. godine.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „1000 godišć glagoljice na Ižu“ u Velom Ižu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ u Kaunasu

Tue, 07/02/2019 - 12:21

U Knjižnicama Grada Kaunasa 27. lipnja 2019. godine otvorena je izložba Hrvatska glagoljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagreba autora Sandija Antonca.

Izložbu su otvorili ravnateljica knjižnice Edita Urbanavičienė, predsjednica odbora za kulturnu, obrazovanje i znanost Gradskoga vijeća Grada Kaunasa Jūratė Norvaišienė i veleposlanik Republike Hrvatske u Litvi Krešimir Kedmenec. U pozdravnim obraćanjima istaknuta je važnost pismenosti za stvaranje te očuvanje nacionalnih kultura, baština i nacionalnog identiteta.

Otvaranje izložbe Hrvatska glagoljica u Kaunasu nastavak je gostovanja ove izložbe, posvećene dragulju hrvatske baštine, u Litvi. Izložba je u lipnju bila postavljena u Litavskoj akademiji znanosti, a nakon Kaunasa, gdje će biti otvorena do kraja srpnja, izložba putuje i u druge litavske gradove – Šiauliai i Panevėžys.

Gostovanje izložbe u Litvi organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Litvi uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Izložba se sastoji od samostojećih panoa, pretisaka glagoljskih knjiga, video-prezentacije te dvojezičnih, englesko-litavskih kataloga. Prijevod tekstova na litavski jezik napravila je prof. Jurga Jozič.

Katalog izložbe Hrvatska glagoljica na litavskome i engleskome jeziku.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ u Kaunasu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages