Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 4 min ago

Otvorenje međunarodne putujuće izložbe o holokaustu Roma

Mon, 06/26/2017 - 10:12

Međunarodna putujuća izložba Miranda – holokaust Roma u organizaciji finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvorit će se u četvrtak, 29. lipnja 2017. godine u 18 sati u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pozdravne će riječi na svečanom otvaranju uputiti dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nj. E. Timo Rajakangas, veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, mr. sc. Hrvoje Šlezak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. O izložbi će govoriti Veijo Baltzar, autor izložbe i predsjednik udruge DROM, a službeno će je otvoriti Veljko Kajtazi, saborski zastupnik i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. Ulomke romske glazbe izvest će kvartet DUDA2 te finski ansambl Ludvig XIV.

Izložba je u Republici Hrvatskoj organizirana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a podršku njenoj organizaciji pružili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Veleposlanstvo Republike Finske. Ostaje otvorena do 31. kolovoza 2017.

Otvorenje međunarodne turneje izložbe Miranda – holokaust Roma upriličeno je 15. veljače ove godine u finskom Kulturnom centru Espoo dok je svečanim otvorenjem 11. svibnja 2017. u estonskom Muzeju okupacije u Talinu te 15. svibnja 2017. u latvijskom Muzeju geta u Rigi i službeno počela njezina međunarodna turneja. Izložbu je u Talinu otvorio potpredsjednik estonskog parlamenta Enn Eesmaa, a u Rigi njen gradonačelnik Nils Ushakovs što dodatano ukazuje na značaj ove izložbe.

Izložba je od 2012. do danas putovala po Finskoj, a početak njene međunarodne turneje ujedno je i početak međunarodnog putujućeg projekta Kroz Mirandine oči 2017.–2018. u sklopu kojega se izložba i organizira, a za ostvarenje kojega je DROM dobio sredstva iz EU programa Europa za građane te iz švedskog i norveškog kulturnog fonda. Izložba Miranda – holokaust Roma govori o tihom genocidu Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom turneje po Finskoj razgledalo ju je oko milijun posjetitelja. Ta je turneja uključila i njen postav u Nacionalnom muzeju Finske od 2013. do 2014. godine.

Cilj projekta Kroz Mirandine oči je potaknuti međukulturalni dijalog te na primjeru holokausta Roma obnoviti podučavanje o europskoj povijesti. Miranda predstavlja Anu Frank Roma, kao i nov te inovativni način postavljanja izložbi koji je ujedno i međunarodni brand. Projekt je privukao veliku pozornost djelomično i zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi o holokaustu Roma čiji su autori sami Romi. Tijekom projekta izložba će obići 19 država te će se postaviti u ustanovama različitih profila. Osim Finske, Estonije, Latvije i Hrvatske, izložbu će, tako, tijekom 2017. i 2018. godine ugostiti Albanija, Argentina, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Island, Mađarska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Švedska, Ukrajina te Velika Britanija.

Izložba će svoj vrhunac doživjeti u proljeće 2018. godine kada će biti postavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

The post Otvorenje međunarodne putujuće izložbe o holokaustu Roma appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Književna baština u Tjednu muzeja 2017.

Fri, 06/23/2017 - 08:49

Tjedan muzeja međunarodna je manifestacija posvećena je kulturnim ustanovama i njihovoj građi. Godine 2017. Tjedan muzeja održava od 19. do 26. lipnja.

Korisnici se pozivaju da  na društvenim mrežama pomoću hashtaga dijele sadržaje na temu „Žene i kultura“  ili djela ženskih autora, koristeći pritom hashtag  #WomenMW.

Tijekom 7 dana planirane su sljedeće teme:

  • Ponedjeljak – dan hrane #FoodMW
  • Utorak – dan sporta #SportsMW
  • Srijeda – dan glazbe #MusicMW
  • Četvrtak – dan priča #StoriesMW
  • Petak – dan knjiga #BooksMW
  • Subota – dan putovanja #TravelsMW
  • Nedjelja – dan baštine #HeritageMW.

 

Petak, 23. lipnja 2017. bit će posvećen književnoj baštini. Tog će dana brojne kulturne i baštinske ustanove, među kojima je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zajedno s Europeanom, podsjetiti na svoje sudjelovanje u projektu #AllezLiterature.

Tijekom travnja 2017. u sklopu projekta #AllezLiterature predstavljena su književna djela hrvatskih autora; Ignjata Đurđevića, Hanibala Lucića, Antuna Gustava Matoša, Silvija Strahimira Kranjčevića, Marina Držića, Petra Preradovića, Stanka Vraza, Ivane Brlić Mažuranić i Ane Vidović.

Više o programu.

Više o sudjelovanju NSK u projektu #AllezLiterature.

The post Književna baština u Tjednu muzeja 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Sretan sam jer sam čovjek …“ – sjećanje na Gustava Krkleca

Wed, 06/21/2017 - 09:09

…Ne vjeruj noći, čovjeku, ni buri
što kida greben tvoje volje. Gazi
na putu zmiju, guštera na stazi,
i budi kao putnik što se žuri
dalekom stepom zelenoj oazi.
Izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.

Izađi, druže… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom kud te srce vodi.

(Srebrna cesta)

Uz najčitanije, najcitiranije, najpoznatije, ali i estetski i lirski najvrjednije Krklecove stihove, oživjeli smo sjećanje na pjesnika, njegov životni put, kao i na bogatstvo njegova poetskog izričaja.

Srebrna cesta svojevrstan je pjesnikov poziv na hrabro koračanje životnom stazom koja, premda popločena nesigurnim i mračnim trenutcima, zlim i prijetvornim ljudima, odiše neviđenim čuvstvom i neograničenom životnom ljepotom zbog koje vrijedi prkositi svim olujama svijeta.

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Gustava Krkleca.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec umro je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

(Umjesto oporuke)

 

The post „Sretan sam jer sam čovjek …“ – sjećanje na Gustava Krkleca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Nagradna igra Picture This! – #PicThisEurope

Tue, 06/20/2017 - 15:48

Neka vaše fotografije postanu dio izložbe na portalu Zbirke Europeane.

Europeanina izložba Picture This! predstavlja stare razglednice gradova i prirodnih ljepota s područja jugoistočne Europe.

Razglednice prikazuju mjesta u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Moldaviji, Sloveniji i Srbiji nekad. Pokažite nam kako mjesta prikazana na izložbi izgledaju danas.

Sudjelujte u nagradnoj igri #PicThisEurope i pošaljite svoje fotografije mjesta  jugoistočne Europe prekoTwittera, Instagrama ili Facebooka, koristeći hashtag #PicThisEurope.

 Pobjednici će biti nagrađeni kompletom opreme za kameru pametnog telefona, a njihove će fotografije biti uključene u izložbu Picture This! Drugoplasirani će dobiti komplet Europeaninih suvenira.

Pojedinosti o nagradnoj igri dostupne su na stranici  http://www.nsk.hr/nagradna-igra-picthiseurope

Nagradna igra traje do 31. kolovoza 2017.

The post Nagradna igra Picture This! – #PicThisEurope appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Javni poziv za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini

Tue, 06/20/2017 - 09:29

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je 6. lipnja 2017. godine Javni poziv za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini.

Bespovratna sredstva odobravaju se kao potpore male vrijednosti, a pravo prijave imaju sve fizičke i  pravne osobe registrirane za obavljanje književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti.

Za provedbu Javnoga poziva za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini osigurano je 2,000.000,00 kuna, pričem će najniža pojedinačna potpora iznositi 50.000,00 kuna, a najviša 250.000,00 kuna.

Riječ je o potpori brojnim aktivnostima na području književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti među kojima su:

– otvaranje i opremanje knjižara
– unaprjeđenje knjižarske djelatnosti
– zapošljavanje i samozapošljavanje u sklopu knjižarske djelatnosti
– zapošljavanje novih suradnika u književno-nakladničkoj djelatnosti
– promidžbene akcije
– promidžbeni programi kojima se povećava prisutnost knjige u medijima
– organizacija promotivno-prodajnih manifestacija
– razvoj platformi za mrežnu prodaju i distribuciju knjiga
– nabava i razvoj novih softvera i tehnologija
– razvoj novih kanala distribucije i prodaje knjiga
– aktivnosti vezane za poticanje čitanja i povećanje čitateljske publike
– uključivanje stručnjaka u razvoj nakladničke i knjižarske djelatnosti.

Rok za prijavu je 26. lipnja 2017. godine.

Prijavnica i pojedinosti o Javnom pozivu za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini.

The post Javni poziv za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme od 21. do 23. lipnja 2017.

Mon, 06/19/2017 - 09:10

U srijedu, 21. lipnja 2017., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 21 sat.

U četvrtak, 22. lipnja 2017., Knjižnica će biti zatvorena.

U petak, 23. lipnja 2017., Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme od 21. do 23. lipnja 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Njujorška podzemna željeznica kao putujuća podzemna knjižnica

Wed, 06/14/2017 - 15:01

Projekt „Subway Library”, započet 8. lipnja 2017. godine u New Yorku, omogućit će korisnicima podzemne željeznice tijekom šest tjedana besplatno preuzimanje stotine e-knjiga, sažetaka e-knjiga te kratkih priča američkih pisaca. E-knjige su podijeljene u 5 kategorija – Njujorške priče, Novo & vrijedno spomena, odabrane kratke priče, dječji naslovi te naslovi za mlade. Projekt je ostvaren suradnjom triju knjižnica u mreži njujorških knjižnica The New York Public library, The Brooklyn public library i The Queens library, kao i  sustavom gradskog prijevoza The Metropolitan Transport Authority (MTA) te telekomunikacijskom kompanijom Transit Wireless. Među nakladnicima koji sudjeluju u projektu ističu se Hachette Book Group, HarperCollins Publishers, Penguin Random House, Plympton te Simon & Schuster.

U sklopu projekta jednom je vlaku podzemne željeznice prilagođen izgled te je on dobio naziv knjižnični vlak. Interijer vlaka tako je dobio izgled središnje čitaonice Rose, jedne od podružnice u sustavu njujorških knjižnica. Tvrtka Transit Wireless potiče korisnike na objavljivanje selfija tijekom vožnje u knjižničnom vlaku. Najsretniji putnici bit će nagrađeni sa 3 e-čitača knjiga Amazon Kindle te nagradama Knjižnica grada New Yorka.

Sličan projekt ostvaren je 2014. godine u Moskvi kada je Moskovski Metro svojim korisnicima omogućio besplatno preuzimanje  e-knjiga ruskih klasika.

The post Njujorška podzemna željeznica kao putujuća podzemna knjižnica appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Radno vrijeme od 14. do 16. lipnja 2017.

Tue, 06/13/2017 - 14:59

U srijedu, 14. lipnja 2017., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 21 sat.

U četvrtak, 15. lipnja 2017., Knjižnica će biti zatvorena.

U petak, 16. lipnja 2017., Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme od 14. do 16. lipnja 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Treći međunarodni znanstveni skup „Knjiga i društvo“

Tue, 06/13/2017 - 09:16

Treći međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige, održati će se u Splitu od 26. do 27. rujna 2017.  godine u organizaciji Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu  i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uz potporu Književnog kruga Split.

Skup se održava u sklopu manifestacije 29. knjiga Mediterana, a svrha je raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz ulogu knjige, odnosno potaknuti dijalog o njezinu utjecaju u prošlosti i sadašnjosti te izglede u budućnosti.

Više obavijesti o Skupu.

The post Treći međunarodni znanstveni skup „Knjiga i društvo“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga filologa i jezikoslovca …

Tue, 06/13/2017 - 09:01

Ako sam ništanemanje k naznačenom cilju štogod prinesao, veoma se radujem; a i ako sam gděšto manje pravo upiso, nadam se, da će mi svaki razuman razsuditelj oprostiti, osobito kad promisli, da je bolje i slabo početi, nego sa svim spavati.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkada su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kada je riječ o djelima našega istaknutog jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i o autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novome Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo, iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na važnost hrvatskoga naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.), koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u njem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje kako je ovo Mažuranićevo djelo koncipirano ponajprije kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskoga zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić za života je stekao mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

Za ravnanje onim, koji-bi morda hotěli ovo dělo javno prosuditi, imam napomenuti, da-je moj nauk o accentu ovoga jezika samo pèrvi pokušaj ove vèrste. Poznato-je pako, koliko-je mučan i koliko vremena ištući posao tumačiti ovako mnogovèrstan i nepostojan naglasak, kao što-je u hèrvatskom jeziku.

(Slovnica Hèrvatska )

The post Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga filologa i jezikoslovca … appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Počele prijave za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

Mon, 06/12/2017 - 14:23

Počele su prijave za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem koje će se održati od 11. do 13. listopada 2017. godine u Crikvenici, u hotelu Omorika.

Tema ovogodišnjeg Savjetovanja je Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti. Ciljevi su Savjetovanja stjecanje uvida u teorijska i praktična pitanja  vezana uz mrežne usluge u narodnim knjižnicama i modele povezivanja narodnih knjižnica u digitalnome okruženju, uspostavljanje čvršće suradnje u izradbi zajedničkih projekata, sustava, portala i dinamičnih mrežnih stranica knjižnica na nacionalnoj razini te predstavljanje inozemne prakse i mogućnost boljeg upoznavanja i zajedničke suradnje na međunarodnoj razini.

Kotizacija do 15. rujna 2017. iznosi 300,00 kuna dok je od 16. rujna do 3. listopada 2017. njen iznos 500,00 kuna. Uključuje sudjelovanje na skupu, radne materijale za Savjetovanje, piće dobrodošlice 11. listopada 2017., osvježenja u stankama te svečanu večeru 12. listopada 2017. godine. Redoviti studenti i studentice knjižničarstva, kao i osobe u pratnji ne plaćaju kotizaciju.

Organizator ovogodišnjeg Savjetovanja je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, suorganizatori su Hrvatsko knjižničarsko društvo i Gradska knjižnica Crikvenica dok su partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani te Savez knjižničarskih društava Slovenije.

Pojedinosti o 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem te prijavnica za sudjelovanje dostupni su na mrežnim stranicama Savjetovanja.

The post Počele prijave za 11. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održana dvadeset prva iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Fri, 06/09/2017 - 10:51

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 8. lipnja 2017. godine održana je dvadeset prva iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice u sklopu Zbirke inozemne Croatice.

Gošća tribine bila je književnica, slikarica i fotografkinja Neda Miranda Blažević-Krietzman, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na tribini se razgovaralo o književnome radu Nede Mirande Blažević-Krietzman, bavljenju slikarstvom i fotografijom, usavršavanju u Berlinu, njezinu životu u Sjedinjenim Američkim Državama, nagradama, djelima objavljenima na stranim jezicima, izložbama i dr.

Više pojedinosti o autorici.

 

 

 

The post Održana dvadeset prva iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Kulturna manifestacija – sajam knjige „Knjige u srcu grada“

Fri, 06/09/2017 - 09:19

Nakladnička kuća Znanje organizira kulturnu manifestaciju – sajam knjige pod nazivom Knjige u srcu grada  koja će se održati od 12. do 18. lipnja na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Sajam knjige organiziran je radi promicanja kulture čitanja i nakladništva te će biti otvoren svaki dan od 8 do 21 sat. Posjetitelje očekuje bogata ponuda od preko 5000 naslova namijenjena svim uzrastima. Svoje će naslove na sajmu knjiga ponuditi nakladnici kao što su Znanje, Fraktura, Ocean more, Naklada Ljevak, Mozaik knjiga, Kršćanska sadašnjost, Naša djeca, Leo commerce, Naklada Uliks, Begen, Ibis grafika, Despot infinitus, Sandorf i mnogih drugih.

The post Kulturna manifestacija – sajam knjige „Knjige u srcu grada“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Festival ljubavne poezije „Vrazova Ljubica“ u Samoboru

Thu, 06/08/2017 - 09:43

…Lice, oči, usta –
tri riječi malene,
Al se od njih rodiše
pjesni nebrojene. (…)

(Đulabije)

Festival ljubavne poezije Vrazova Ljubica održat će se od 7. do 10. lipnja 2017. godine u Samoboru. Festival je započeo kazališnom predstavom Ja koja imam nevinije ruke posvećenoj Vesni Parun. U četvrtak 8. lipnja održat će se večer poezije mladih pjesnika, a u petak 9. lipnja nastupit će Matica Hrvatska Ogranak u Samoboru s programom Gost(i)ona kod Vraza. U subotu 10. lipnja, na zadnji dan Festivala, u 11 sati na samoborskome trgu bit će održana berba knjiga pjesama, dok će u 18 sati kod Samoborskog muzeja hrvatski pjesnici govoriti svoje stihove o ljubavi.

Sva događanja Festivala popratit će i Muzej ljubavi, putujuća izložba ljubavnih priča iz cijeloga svijeta. Riječ je o ljubavnim pričama Ljerke Šram i Milivoja Dežmana, Miljenka i Dobrile, Jesenjina i Isidore te mnogim drugima. Od 2017. godine dio putujuće izložbe ljubavi postat će i priča Stanka Vraza i njegove voljene Ljubice.

U povodu Festivala ljubavne poezije Vrazova Ljubica Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu podsjeća na velik dio bogate rukopisne ostavštine Stanka Vraza koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Među Vrazovim djelima u fondu NSK ističu se Đulabije, Glase iz dubrave žeravinske i Gusle i tamburu. Đulabije koje su nadahnule hrvatskoga skladatelja Božidara Širolu koji ih je uglazbio, dostupne na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Festival ljubavne poezije „Vrazova Ljubica“ u Samoboru appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za dodjelu književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za 2017. godinu

Wed, 06/07/2017 - 09:04

Nagrada za prozno književno djelo „Ksaver Šandor Gjalski“ utemeljena je 1979. godine u čast hrvatskomu književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu i dodjeljuje se radi poticanja književnoga stvaralaštva u Republici Hrvatskoj. Natječaj za dodjelu književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za 2017. godinu raspisali su kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga i Društvo hrvatskih književnika.

Književnim djelom koje se natječe za nagradu smatra se: roman, zbirka pripovijedaka, priča, novela ili putopis. Za nagradu se natječu književna djela objavljena od 1. rujna 2016. do 1. rujna 2017., a dostavljaju se do 1. rujna 2017. godine u pet primjeraka Prosudbenomu povjerenstvu pri Društvu hrvatskih književnika na sljedeću adresu:

Za nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“
Trg bana Jelačića 7/I
10 000 Zagreb.

Nagrada se dodjeljuje svake godine za najbolje objavljeno prozno književno djelo autora iz Republike Hrvatske, a sastoji se od novčanoga iznosa, diplome i plakete s likom Ksavera Šandora Gjalskoga, rad akademskoga kipara Ive Kerdića.

Nagrada će biti dodijeljena 28. listopada 2017. godine u Zaboku.

The post Natječaj za dodjelu književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za 2017. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

„Pobijedi ili umri“ – u spomen na Petra IV. Zrinskoga

Tue, 06/06/2017 - 07:38

Grof Petar IV. Zrinski proživio je život i umro sukladno svojemu životnom geslu Vincere aut mori (Pobijedi ili umri).

Hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Petar IV. Zrinski rođen je 6. lipnja 1621. godine u Vrbovcu, mjestu istočno od Zagreba. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj V. Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy. Bio je praunuk slavnoga sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskoga, a unuk Jurja IV. Zrinskoga. Godine 1643. oženio se groficom Katarinom Zrinski, polusestrom Frana Krste Frankopana. Nakon smrti starijega brata Nikole krajem 1664., Petar Zrinski 1665. imenovan je hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek 1668. godine zbog raznovrsnih političkih kalkulacija bečkoga dvora. Petar je, poput starijega brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kada je s višestruko slabijom vojskom razbio Deli-pašu Badnjakovića i Ali-pašu Čengića. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da ga je sam kralj opisao kao štit kršćanstva i strašilo Turaka.
Zrinski je sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za hrvatska prava koju je započeo njegov brat Nikola pa se tako povezao s glavnim ugarskim vođama. Povod za nezadovoljstvo bio je sramotni Varšavski mir, kojim su 1664. godine Osmanlije, premda poraženi u bitki, od bečkoga dvora dobili pravo da zadrže sav do tada osvojeni teritorij. Slabljenjem hrvatsko-ugarskoga saveza, koji se raspao zbog različitih ideja i načina vođenja urote, sve je saznao bečki dvor.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Beču su caru, odnosno kralju, željeli objasniti razloge hrvatskoga nezadovoljstva, međutim, Leopold I. dao ih je uhititi i osudio na smrt te ubio odsijecanjem glave 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu, a njihova žrtva zajednički je ugrađena u Hrvatsku s mnoštvom onih koji su za njezinu slobodu darovali ono što su najvrjednije imali.

Petar Zrinski bio je i pjesnik, koji je bratovu knjigu napisanu na mađarskome jeziku kao podsjetnik Mađarima na ulogu Zrinskih u mađarskoj povijesti pohrvatio pod naslovom Adrianskoga mora Sirena, u kojoj je i proročanska pjesma Veruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku. U petnaest pjevanja opisao je obranu Sigeta: pripreme za vojni pohod, ratne operacije i pogibiju junaka.
Dvojezična Sirena obogatila je dvije nacionalne književnosti, dva povijesno povezana naroda, svrstavši se u sam vrh mađarske književnosti s jedne strane i ostavivši dubok trag u hrvatskoj književnosti i narodnoj predaji.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Adrianskoga mora Sirena iz 1660. godine koje je kao dragocjenost hrvatske pisane baštine predstavljeno i na izložbi Blago NSK. Kao zasebna cjelina u Zbirci je pohranjena Knjižnica obitelji Zrinski, tzv. Bibliotheca Zriniana, koja je doživjela i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana ostvarena suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nacionalne knjižnice Széchényi i Knjižnice Sveučilišta u Segedinu 2002. godine.

Prije smrti Petar Zrinski svojoj je supruzi Katarini napisao oproštajno pismo, koje je već godine 1671. godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika.
Izvornik pisma čuva se u arhivu Zagrebačke nadbiskupije i to je jedan od prvih hrvatskih tekstova koji je u svojim prijevodima skrenuo svjetsku pozornost na nepravdu počinjenu hrvatskome narodu.
To divno pismo dokazuje kako je Petar bio junak i u smrti, kao što je bio i u životu.

Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te v čem zbantuval ali ti se v čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam v Boga vsamogučega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikaj še mene hoče miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem v dike vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar nej žalosti ar je to tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

Izvor naslovne fotografije.

The post „Pobijedi ili umri“ – u spomen na Petra IV. Zrinskoga appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages