Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 34 min 49 sec ago

Obavijest o pristupu internetu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Tue, 12/03/2019 - 11:00

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obavješćuje sve korisnike o mogućnostima i načinima korištenja informatičko-tehnološke programske i sklopovske podrške te računalne mreže (žične i bežične) u prostoru Knjižnice koje je za sve korisnike u potpunosti besplatno. U Knjižnici su korisnicima dostupne bežična mreža (SSID: NSK wireless) te zaštićena bežična mreža Eduroam (SSID: eduroam).

Pojedinosti o korištenju mreža dostupne su na mrežnoj stranici Pristup internetu.

The post Obavijest o pristupu internetu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Zbirci muzikalija i audiomaterijala darovana ostavština nota skladatelja i pijanista Nikole Glassla

Tue, 12/03/2019 - 08:45

Fond Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogaćen je značajnom prinovom, ostavštinom skladatelja i pijanista Nikole Glassla. Građu su darovali nasljednici Nikole Glassla, a sadrži autografe svih djela iz njegova opusa.

U Glasslovu opusu nalaze se instrumentalna i orkestralna djela poput koncerata, varijacija i simfonija. Skladao je i komorna djela, djela za klavir te vokalno-instrumentalna djela.

Nikola Glassl (1920. – 2017.) istaknuti je hrvatski skladatelj i pijanist. Opće i glazbeno školovanje počinje u Osijeku. Godine 1934. seli u Zagreb i nastavlja glazbeno školovanje u Glazbenoj školi Beethoven, gdje kod Antonija Janigra uči kontrabas, a dirigiranje kod Borisa Papandopula. Na zagrebačku Muzičku akademiju upisuje se 1940. godine, gdje kod Mila Cipre i Krste Odaka sluša predavanja iz kompozicije, kod Frana Lhotke harmoniju, kod Antonija Janigra komornu glazbu, a kod Božidara Kunca sviranje partitura. Godine 1951. ponovno upisuje studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, i to kod Stjepana Šuleka kao jedan iz prve generacije Šulekovih studenata kompozicije. Diplomirao je 1957. godine. Godine 1958. djeluje kao pijanist i asistent Milana Horvata u Zagrebačkoj filharmoniji, do 1964. kao korepetitor, kraće je vrijeme radio i kao zborovođa u operi HNK u Zagrebu te je predavao kolegij sviranje partitura na Muzičkoj akademiji. Godine 1964. seli u München, gdje od 1965. radi kao suradnik-pijanist u Simfonijskome orkestru Bavarskoga radija. Primio je nagradu HAZU za skladbu Sinfonietta drammatica 2006. godine.

The post Zbirci muzikalija i audiomaterijala darovana ostavština nota skladatelja i pijanista Nikole Glassla appeared first on .

Tvrtka ProQuest omogućila besplatni pristup digitaliziranim inačicama knjiga iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva

Tue, 12/03/2019 - 08:31

Za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu do 27. prosinca 2019. godine omogućen je besplatni pristup digitaliziranim inačicama knjiga iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva sadržanim u sklopu zbirke Early Modern Books tvrtke ProQuest.

Zbirka sadrži gotovo 200 000 digitaliziranih knjiga iz razdoblja od oko 1450. do 1700. godine, a pokriva područje istraživanja razvoja znanosti, zemljopisna istraživanja, istraživanja o napretku ljudske misli te književna i dramska djela iz navedenog razdoblja, kao i još ranija djela, u izvornom obliku ili prijevodima.

Sadržaj zbirke podijeljen je u dvije podzbirke, Early English Books Online (EEBO) and Early European Books (EEB). Dok podzbirka Early English Books Online (EEBO) nudi pristup digitaliziranim inačicama više od 125 000 naslova tiskanih na engleskom jeziku prije 1700. godine, kao i njihove prijepise, podzbirka Early European Books (EEB) okuplja naslove tiskane u čitavoj Europi početkom novog vijeka iz fondova vodećih svjetskih knjižnica – danske Kraljevske knjižnice, Središnje nacionalne knjižnice u Firenci, Nacionalne knjižnice Francuske, Nacionalne knjižnice Nizozemske i knjižnice Wellcome u Londonu.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Tvrtka ProQuest omogućila besplatni pristup digitaliziranim inačicama knjiga iz najranijeg razdoblja europskog tiskarstva appeared first on .

Citat 2. prosinca 2019.

Mon, 12/02/2019 - 08:51

No vrijeme se kreće (…)
Ko sunce u krugu,
I nosi nam opet ono, što je bilo;
I radost, i tugu.

The post Citat 2. prosinca 2019. appeared first on .

Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ na Jezikoslovnome fakultetu Sveučilišta u Vilniusu

Mon, 12/02/2019 - 08:19

Izložba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvatska glagoljica autora Sandija Antonca otvorena je 27. studenoga 2019. godine na Jezikoslovnome fakultetu Sveučilišta u Vilniusu (Vilniaus universiteto Filologijos fakultetas).

Izložbu su otvorili veleposlanik Republike Hrvatske u Litvi Krešimir Kedmenec i dekanica Jezikoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Vilniusu prof. dr. sc. Inesa Šeškauskienė.

Gostovanje izložbe u Litvi organiziralo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Litvi u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a nastavak je gostovanja te izložbe u Litvi radi promidžbe dragulja hrvatske baštine – glagoljice litavskoj javnosti.

Izložba se sastoji od sedam samostojećih panoa, osam pretisaka glagoljskih knjiga te dvojezičnih, englesko-litavskih kataloga. Tekstove na litavski jezik prevela je Jurga Jozič.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Hrvatska glagoljica“ na Jezikoslovnome fakultetu Sveučilišta u Vilniusu appeared first on .

Predstavljanje zbornika „Verba volant – Scripta manent“

Fri, 11/29/2019 - 14:25

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 4. prosinca 2019. godine s početkom u 17 sati održat će se predstavljanje posebnog izdanja posvećenog akademiku Stjepanu Krasiću Verba volant – Scripta manent.

Riječ je o zborniku objavljenom u 2019. godini u nakladi Sveučilišta u Splitu, a predstavit će ga dr. sc. Vincije B. Lupis, književnik Mate Sušac, mr. sc. Ivan Armanda te povjesničar i dominikanac, akademik Stjepan Krasić.

Zbornik Verba volant – Scripta manent na više od tisuću stranica donosi radove 27 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva čiji sadržaj predstavlja život i rad akademika Krasića.

Zbornik su priredili dr. sc. Vincije B. Lupis i Branko Matulić.

The post Predstavljanje zbornika „Verba volant – Scripta manent“ appeared first on .

Otvorena izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK

Fri, 11/29/2019 - 09:36

Izložba Ovdje sam pronašao slobodu posvećena albanskomu nacionalnom junaku Gjergju Kastriotiju Skenderbegu otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. studenoga, a posjetitelji će ju moći razgledati do 11. prosinca 2019. godine.

Na otvorenju izložbe okupljene su pozdravili vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i ravnatelj Nacionalne knjižnice Kosova Fazli Gajraku. Oboje su istaknuli kako je izložba plod dugogodišnje suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Nacionalne knjižnice Kosova.

Na izložbi je predstavljena odabrana građa koju čine knjige, članci, citati i fotografije posvećene Gjergju Kastriotiju Skenderbegu, a čuvaju se u fondovima Nacionalne knjižnice Kosova i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Spomenuta se građa prvi put predstavlja hrvatskoj javnosti te govori o utjecaju lika i djela Gjergja Kastriotija Skanderbega na europsku kulturnu baštinu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK appeared first on .

„Pero moje tvrđava je mom životu…“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku

Fri, 11/29/2019 - 07:58

… U dnu krčme pojavila se djevojka u ružičastoj haljini. Mlada je i jedra. Lica su joj ruže proljetne, oči dva rosna krasuljka. Zlatokose pletenice sjaju niz ramena kao da ih je splela od zlatnih sunčanih zraka. Sva je mlada i ružičasta kao grančice mlade kajsije kad procvate u proljeće. Iglica se uspravi i s ponosom reče:
– Znate, Grič ima dvije znamenite stvari: Mandušu i moj krasopis. Tomica se nasmije pa odvrati:
– Tvoj krasopis sam vidio, a o Manduši sam čuo. Vele da nitko tako lijepo ne zvoni u Lotrščaku kao ona.
– Da ste Gričanin, već biste se bili rastopili. Pod njezinom rukom zvono u tornju pjeva kao ptica u zraku. A kad zvoni za vatru i đavo bi došao da gasi! Od svoga djetinjstva zvoni ona, umjesto oca. Kad ona u toranj, ljudi je gledaju i šapću: ide kneževica Manduša, pjesmozvonica! (…)

(Ulomak iz romana Kći Lotrščaka)

Čitajući ulomak iz romana Kći Lotršćaka, prisjećamo se jedne je od najčitanijih hrvatskih književnica svih vremena Marije Jurić Zagorke.

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je vezana uz Zagreb, radno i tematski, a u njem je i preminula 29. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

Pero moje tvrđava je mom životu…

Izvor naslovne fotografije.

The post „Pero moje tvrđava je mom životu…“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku appeared first on .

Izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK

Wed, 11/27/2019 - 14:13

Izložba Ovdje sam pronašao slobodu posvećena albanskomu nacionalnom junaku Gjergju Kastriotiju Skenderbegu bit će otvorena u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 28. studenoga u 13 sati, a posjetitelji će ju moći razgledati do 11. prosinca 2019. godine.

Na izložbi će biti predstavljena odabrana građu koju čine knjige, članci, citati i fotografije posvećene Gjergju Kastriotiju Skenderbegu, a čuvaju se u fondovima Nacionalne knjižnice Kosova i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložbu će otvoriti vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i ravnatelj Nacionalne knjižnice Kosova Fazli Gajraku.

Spomenuta se građa prvi put predstavlja hrvatskoj javnosti i govori o utjecaju lika i djela Gjergja Kastriotija Skanderbega na europsku kulturnu baštinu.

The post Izložba „Ovdje sam pronašao slobodu“ u NSK appeared first on .

Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti

Wed, 11/27/2019 - 08:38

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti appeared first on .

Održana trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice

Wed, 11/27/2019 - 08:12

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. studenoga 2019. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gošća je bila hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na trideset šestoj tribini na temu inozemne Croatice govorilo se o novinarskome i književnome radu Božice Brkan, studiju komparativne književnosti i polonistike, pisanju na standardnome hrvatskom jeziku te na kajkavskome, odnosno moslavačkoj kekavici. Bilo je riječi i o njezinu uredničkom i autorskome radu povezanome s mrežnim magazinima, kulinarstvu, nagradama, prijevodima njezinih djela na strane jezike, novim knjigama, putovanjima, planovima i dr.

Više pojedinosti o autorici.

The post Održana trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 25. studenoga 2019.

Mon, 11/25/2019 - 08:14

Zbog izvanrednih okolnosti Knjižnica će 25. studenoga 2019. godine biti otvorena do 16 sati.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 25. studenoga 2019. appeared first on .

Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 22. studenoga 2019.

Fri, 11/22/2019 - 08:40

Zbog izvanrednih okolnosti Knjižnica će 22. studenoga 2019. godine biti otvorena do 16 sati.

U subotu 23. studenoga 2019. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu, od 9 do 14 sati.

The post Izvanredno ranije zatvaranje Knjižnice 22. studenoga 2019. appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Fri, 11/22/2019 - 08:20

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta:

– knjižničar u Odjelu Korisničke službe.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 22. studenoga 2019.

Fri, 11/22/2019 - 08:16

Na temelju članka 24. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18 ) te članka 25. Statuta NSK

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

1. Knjižničar u Odjelu Korisničke službe

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca

Uvjeti: završen preddiplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski sveučilišni studij ili specijalistički dodiplomski stručni studij ili VŠS, stečeno stručno zvanje knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima knjižničara, znanje stranoga jezika (prednost engleski jezik).

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

– životopis
– dokaz državljanstva (preslik domovnice ili osobne iskaznice)
– dokaze o stručnoj spremi (preslik diplome)
– dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
– dokaz o položenome stručnom ispitu za knjižničara
– uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok je za podnošenje prijava 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom „prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnoga mjesta) od 22. 11. 2019.“.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju trebaju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu. Poveznice na posebne propise su:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3292.html.

Moguće je provođenje testiranja, o čem će kandidati biti pravodobno obavješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena se natječajna dokumentacija ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 22. studenoga 2019. appeared first on .

„Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja!“ – sjećanje na Grigora Viteza

Fri, 11/22/2019 - 07:51

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti

Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati

Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Dohvati mi, tata, Mjesec da kraj mene malo sja!“ – sjećanje na Grigora Viteza appeared first on .

Otvorena izložba „Najbolje zelene knjižnice“ u Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu

Thu, 11/21/2019 - 15:09

U slovenskoj Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu 20. studenoga 2019. godine otvorena je izložba Najbolje zelene knjižnice koja predstavlja svjetske primjere dobre prakse zelenoga knjižničarstva, čemu je pridonijela dodijeljena nagrada Zelena knjižnica Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) za 2018. godinu – IFLA Green Library Award 2018. njezinu projektu Zeleni festival kao jednomu od šest najboljih svjetskih zelenih projekata knjižnica.

Izložba Najbolje zelene knjižnice u svibnju 2019. godine bila je postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, a u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva te s Radnom skupinom za okoliš, održivost i knjižnice (Environmental, Sustainability and Libraries Special Interest Group) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Autorica je izložbe predsjednica Radne grupe za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Ana Rubić.

Nagrađeni projekti knjižnica predstavljeni su na šest izložbenih panoa koje će zainteresirani posjetitelji u Ormožu moći pogledati do 3. prosinca 2019. godine. Izložba Najbolje zelene knjižnice ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha izobrazba korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje o temi zaštite okoliša i održiva razvoja, uključivanje u određene programe, popularizacija programa s područja zaštite i očuvanja prirode te predstavljanje rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Od utemeljenja Projekta provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Najbolje zelene knjižnice“ u Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu appeared first on .

Poziv za prijavu na natječaj Hrvatska lijepa knjiga 2019.

Thu, 11/21/2019 - 12:55

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst raspisala je ovogodišnji natječaj Hrvatska lijepa knjiga, koji tradicionalno organizira sa svrhom odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati tijekom Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbi posvećenim međunarodnom predstavljanju stvaralaštva likovnih urednika i dizajnera, kao i tiskarskog umijeća.

Svi zainteresirani nakladnici knjige objavljene tijekom 2019. godine na natječaj mogu prijaviti njihovim slanjem do 12. prosinca 2019. godine na adresu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga, uz slanje ispunjenog mrežnog obrasca na adresu elektroničke pošte marketing@nsk.hr.

Knjige se na natječaj mogu prijaviti u sljedećim kategorijama: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska izdanja i pretisci; katalozi.

Stručni ocjenjivački sud tijekom prosinca odabrat će najljepše oblikovane naslove pristigle na natječaj, a javnost će o odabranim naslovima biti obaviještena na Portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te preko sredstava javnog priopćavanja.

U 2018. godini na natječaj je pristiglo 147 naslova, od čega je ocjenjivački sud odabrao 25 knjiga koje su u sklopu spomenutog međunarodnog natječaja i izložbe predstavljale Hrvatsku.

Odabrane knjige nakon sajmova u Leipzigu i Frankfurtu postaju dio fonda Njemačkog muzeja za knjigu i pismo (Deutsches Buch- und Schriftmuseum) u Leipzigu koji djeluje u sklopu Njemačke nacionalne knjižnice.

 

The post Poziv za prijavu na natječaj Hrvatska lijepa knjiga 2019. appeared first on .

Trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Božica Brkan

Thu, 11/21/2019 - 08:21

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u utorak 26. studenoga 2019. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, trideset šestu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gošća je hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan.

Na trideset šestoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o novinarskome i književnome radu Božice Brkan, studiju komparativne književnosti i polonistike, pisanju na standardnome hrvatskom jeziku te na kajkavskome, odnosno moslavačkoj kekavici. Bit će riječi o i njezinu uredničkom i autorskome radu povezanome s mrežnim magazinima, kulinarstvu, nagradama, prijevodima njezinih djela na strane jezike, novim knjigama, putovanjima, planovima i dr.

Hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan rođena je 1955. godine u Okešincu u Moslavini. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i kajkavskim – moslavačkom kekavicom. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost, a diplomantica je i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, kolumnistica i urednica u Vjesniku i Večernjem listu. Osobito su je zanimale teme povezane s komunikacijom, tržištem i baštinom. Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na Hrvatskim studijima od 2009. do 2011. godine. Utemeljiteljica je, urednica i autorica mrežnih magazina Oblizeki i Živi selo, koji su joj, zajedno s knjigama i akcijama, priskrbili naziv čuvarica baštine. Dobitnica je nagrade novinske kuće Vjesnik za mlade novinare Zvonimir Kristl za reportažu 1980. te godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. godinu – Vrt Večernjega lista.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva te suutemeljiteljica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i Hrvatske udruge potrošača.

Božica Brkan objavila je samostalne knjige, i to zbirku kajkavskih pjesama Vetrenica ili obiteljska arheologija (1990.), izbor novinskih feljtona Enciklopedija špeceraja (1990.), roman Lift ili politička melodrama (1993.), zavičajnu čitanku Oblizeki – Moslavina za stolom (2006.), knjige pjesama Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme (2011.) i To Toni – Molitva za tihu sućut (2011.), zbirku kajkavskih pjesama Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu) (2012.) nagrađenu nagradom Katarina Patačić za najbolju knjigu objavljenu na kajkavskome u 2012., roman Rez / Leica-roman u 36 slika (2012.) te knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom Kajkavska čitanka Božice Brkan (2012.). Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske taj je autorski zbornik književnih tekstova s rječnikom s više od 6000 riječi prihvatila kao pomoćno sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama zbog tematsko-motivske raznolikosti te jezično-stilske razine tekstova, posebno leksika. Objavila je i roman Ledína (2014.), zbirku pjesama Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013. (2014.), zbirku priča Umrežena (2017.), zbirku kajkavskih priča Život večni (2017.) te zbirku pjesama Nemoj mi to govoriti (2019.). Tekstovi su joj prevođeni na engleski, njemački, španjolski, esperanto, bugarski i čakavski.

Poezija i proza višekratno su joj nagrađivane i objavljivane u različitim časopisima, zbornicima i antologijama od 1968. godine. Uz to, dr. Joža Skok više joj je pjesama uvrstio u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća Rieči sa zviranjka (1999.), a prof. dr. Miroslav Šicel u Antologiju hrvatske kratke priče (2001.) uvrstio je priču Kak su trojica pesmu nosili. U Kajkavsku liriku Moslavine (2009.) dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama. Ernest Fišer u prijevodu Borisa Perića uvrstio joj je dvije pjesme u Moderne kroatische kajkavische Lyrik (2015.), a Željka Lovrenčić objavila je više pjesama u više izbora na španjolskome jeziku iz knjige Encuentros (Susreti) u časopisu Most (2015.) te u Španjolskoj i Kolumbiji 2018. godine.

Urednica je i knjige Ah, taj hrvatski! / Jezični savjetnik za svakoga Maje Matković (2005.) te je suradnica na projektima Hrvatski leksikon (Naklada Leksikon i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1997.), Hrvatska: turistički vodič na hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku (Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Masmedia, 1998.) i Croatie/Hrvatska, vodič na francuskome i hrvatskome jeziku, (Gallimard i HIKZ, Paris i Zagreb, 1999.)).

Autorica je, suautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalima i četrdesetak visokonakladnih i na engleski, njemački, talijanski i poljski jezik prevedenih kuharica, kao što su Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, Slastice u Hrvata i dr., te drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa, kao i mrežnih portala koji promiču svakidašnju kulturu stola. Deset godina bila je scenaristica Vegetina televizijskog serijala Male tajne velikih majstora kuhinje. Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih ljubavnih romana.

Redovito objavljuje blogove Umjesto kave na svojoj stranici te u mrežnome magazinu Oblizeki.

The post Trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Božica Brkan appeared first on .

Doneseni zaključci stručno-znanstvenog seminara NSK o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima

Wed, 11/20/2019 - 14:00

U sklopu dviju panel-rasprava održanih 7. studenog 2019. godine kao dio stručno-znanstvenog seminara Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima doneseni su krajnje značajni zaključci o ulozi sustava civilne zaštite u zaštiti kulturne baštine u odnosu na sve vrste ugroza vrijedne kulturne građe.

Seminar je organizirao odjel Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Zaštita i pohrana, u suradnji s Međunarodnim institutom za klimatske aktivnosti i Centrom za inovacije u kulturi, uz donošenje sljedećih zaključaka navedenih panel-rasprava:

1. Sustavni, za znanstvenim spoznajama utemeljeni i interdisciplinarni pristup zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima nužan je za uspješnost i učinkovitost sustava;

2. Republika Hrvatska od 1990-ih do danas postepeno razvija nacionalni sustav zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima, a posljednjih godina sve je snažnija međusektorska suradnja;

3. Osobit pomak učinjen je uspostavom Odjela za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, što otvara nove prilike za unapređenje interoperabilnosti i međusektorske suradnje;

4. U smislu zaštite od požara, kao i drugih ugroza, ključno je provođenje preventivnih mjera te omogućivanje imateljima baštine, odnosno baštinskim ustanovama i njihovim djelatnicima, izrade procjene rizika, uspostave i održavanja spremnosti tehničkog i organizacijskog sustave zaštite, kao i trajne komunikacije, razmjene informacija i proaktivne suradnje sa službama za djelovanje u kriznim uvjetima (vatrogasne i policijske postrojbe, postrojbe civilne zaštite i dr.);

5. U sklopu sustava civilne zaštite na razini grada Zagreba, kao i na razini države, kulturna baština uključena je kao jedan od ključnih segmenata pod nadležnošću službi civilne zaštite, međutim, podrazumijeva se da kulturne ustanove razvijaju vlastite sustave zaštite, provode preventivne mjere, razvijaju svoju otpornost na sve oblike ugroze, te budu spremne na aktivno djelovanje u kriznim uvjetima, kao i na naknadne mjere oporavka po prestanku kriznih uvjeta, a s obzirom na prioritete i povećane potrebe društva za djelovanjem službi civilne zaštite u kriznim uvjetima;

6. Klimatske promjene već su nastupile i s njima povezana klimatska kriza za kulturnu baštinu predstavlja stvarnu ugrozu. Budući da je u načelu poznato na koji će se način mijenjati lokalna klima te kako će te promjene utjecati na topologiju vremenskih ugroza na području Republike Hrvatske, ima dovoljno vremena za razvoj sustavnog pristupa zaštiti građe kojim bi se kulturnim ustanovama omogućilo da na odgovarajući način odgovore izazovima povezanim s ovom vrstom kriznih uvjeta te osiguraju kontinuitet poslovanja i dostupnost svojih usluga pod novim uvjetima;

7. U idućem razdoblju kulturnim ustanovama na području grada Zagreba bit će dostupna znatna sredstava novčanog potpomaganja za pokretanje projekata vezanih uz zaštitu kulturne baštine u kriznim uvjetima, bolje međuinstitucionalno povezivanje, unaprjeđenje usluga u tom kontekstu za korisnike i zajednicu, kao i postizanje veće razine njihove otpornosti na razne vrste ugroza te energetske neovisnosti i učinkovitosti. U razdoblju od sljedećih nekoliko mjeseci Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije prikupljat će ideje za takve projekte te ih uključiti u svoj budući financijski plan. Pitanja zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima kroz nekoliko kategorija mogu se uklopiti u provedbu ključnih projekata vezanih uz zaštitu kulturne baštine na području grada Zagreba u kojima mogu sudjelovati sve ustanove s područja grada, bez obzira na to jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu;

8. Upravljanje zaštitom i očuvanjem arhivskog gradiva provodi se u okolnostima „kronične krize“, koja se posebno očituje u dugotrajnom nestajanju i krađama građe;

9. Poplava u Gunji 2014. godine uzrokovala je oštećenja na raznim kulturnim dobrima šireg područja. U tom primjeru došla je do izražaja potreba za dijeljenjem potrebnih resursa i razvojem dobro osmišljenog sustava pružanja unutarsektorske pomoći. Također, među prikupljenim iskustvima u ovom primjeru osobito su vrijedna ona koja svjedoče o načinima suradnje tijekom oporavka po prestanku kriznih uvjeta, kako one međusobne muzejskih ustanova, tako i one u sklopu koje su muzejski stručnjaci pružili stručnu pomoć privatnim vlasnicima kulturne građe te pripadnicima šire zajednice zahvaćenima katastrofom;

10. Na krizne uvjete kojima je pogođena jedna ustanova može se uspješno odgovoriti ukoliko postoji već pripremljena strategija usklađena sa zakonskim propisima i stručnim konzervatorsko-restauratorskim smjernicama te sustav potpore u tom kontekstu od strane matičnih ustanova;

11. Digitalna i digitalizirana baština osjetljiva je na napade različitih vrsta te je stoga računalne sustave kulturnih ustanova potrebno osmisliti prema procijenjenim sigurnosnim rizicima. Sukladno važnosti digitalne građe za širu društvenu zajednicu, potrebno je razviti poseban sustav zaštite digitalnih sadržaja u kriznim uvjetima;

12. Upravljanje zaštitom kulturne baštine neizostavno uključuje i upravljanje procesom dokumentiranja kulturne građe na svim razinama planiranja njezine zaštite u kriznim uvjetima;

13. Razmjena znanja i iskustava na međusektorskoj razini ključan je preduvjet za učinkovitu zaštitu kulturne baštine u svim vrstama kriznih uvjeta, osobito prirodnih i društvenih katastrofa.

Seminar je završen pozivom na daljnje unaprjeđivanje suradnje te najavom međunarodne konferencije Solidarnost u kulturi: konferencija o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima (Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis), čije se održavanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu planira u 2020. godini.

 

The post Doneseni zaključci stručno-znanstvenog seminara NSK o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima appeared first on .

Pages