Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica feed
Updated: 2 hours 27 min ago

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Wed, 09/20/2017 - 09:40

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

1. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci (do povratka s rodiljnoga/roditeljskoga dopusta)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, certifikat iz područja javne nabave, aktivno znanje engleskoga jezika.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o certifikatu u području javne nabave
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenoga radnog mjesta od 20. 9. 2017.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Djelatnice NSK obišle poplavljenu Znanstvenu knjižnicu Zadar

Tue, 09/19/2017 - 16:15

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, pročelnica Zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Tinka Katić i viša konzervatorica-restauratorica Lucija Ašler obišle su Znanstvenu knjižnicu Zadar kojoj je oštećen dio građe tijekom nedavnih poplava.

Podrum Znanstvene knjižnice Zadar, koji je velik 400 četvornih metara, poplavio je 30 do 50 centimetara te je voda potopila 78 metara knjižne građe na donjim policama, uglavnom novina i časopisa iz 50-ih godina prošloga stoljeća, a riječ je o tzv. trećim primjercima koji se moraju sačuvati u slučaju nekih katastrofa. Građu je trebalo izvaditi kako bi podrumsku prostoriju Znanstvene knjižnice Zadar isušili odvlaživači koji su u Zadar stigli iz drugih gradova.

Na sastanku s ravnateljem Znanstvene knjižnice Zadar mr. sc. Mirom Grubićem dogovoreni su prioriteti, a djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu vidjele su kakvo je stanje namočene građe te su usmjerile daljnji rad na saniranju posljedica poplave.

Ravnatelj Znanstvene knjižnice Zadar mr. sc. Miro Grubić, između ostaloga, istaknuo je: „Nećemo uspjeti sve spasiti. Gljivice, plijesan i bakterije brzo uništavaju papir. Dio građe već je nepovratno uništen od direktne bujice (…) Gubitak je velik, no dio se građe još može spasiti, o čem će procjenjivati stručnjaci iz Zagreba, ali i sagledati na koji se način još može pomoći.“

Zadar i zadarsko područje 10. rujna 1986. godine, prije točno 31 godinu, pogodila je poplava slična onoj od prošloga ponedjeljka, i to na gotovo isti nadnevak.

 

The post Djelatnice NSK obišle poplavljenu Znanstvenu knjižnicu Zadar appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

I more i ja i ja s morem zlatom… – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića

Tue, 09/19/2017 - 09:07

i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

The post I more i ja i ja s morem zlatom… – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Nikola Đuretić

Mon, 09/18/2017 - 07:00

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 20. rujna 2017. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset drugu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gost je književnik, urednik, prevoditelj i nakladnik Nikola Đuretić, koji je bio i dugogodišnji urednik časopisa Prolog. Na tribini će se govoriti o životu i radu Nikole Đuretića u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, časopisu Prolog, promidžbi Hrvatske u Londonu, njegovu književnom i nakladničkome radu te prijevodima bitnih književnih djela.

Nikola Đuretić rođen je u Osijeku 24. srpnja 1949. godine, no već s pet godina dolazi u Zagreb, gdje završava školovanje. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost. Završetkom studija zapošljava se kao urednik u nakladništvu, ali ubrzo odlazi u London, gdje prvo radi kao novinar, a potom kao urednik na BBC-ju. Tijekom boravka u progonstvu, u kojem je proveo više od dva desetljeća, jedan je od utemeljitelja londonskoga ogranka Matice hrvatske te glavni pokretač BBC-jevih emisija na hrvatskome jeziku. U Hrvatsku se vraća 1999. godine. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Svojim književnim početcima pripada naraštaju takozvanih fantastičara koji su se u hrvatskoj književnosti javili početkom sedamdesetih godina. No, u drugoj zbirci pripovijedaka Vrijeme bijelih dana vidljiv je odmak od toga poetičkog opredjeljenja. U romanu Suze Martina Jesenskog (1997.) Đuretić prvi put u hrvatskoj književnosti romaneskno razvija individualnu životnu priču sudionika hrvatskoga proljeća, sudbinu hrvatskoga intelektualca koji se 1971. godine našao na strani suprotstavljenoj totalitarnomu režimu.

Piše pripovijesti, romane, pjesme, oglede, feljtone i autobiografske zapise. Prevodio je najistaknutije engleske suvremene pisce, poput Salmana Rushdiea, Penelope Lively, Kazua Ishiguroa, Juliana Barnsa, Romesha Gunesekere, Iana Russella McEwana i dr.

Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devidé, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela su mu uvrštena u nekoliko antologija. Godine 1998. za svoj doprinos hrvatskoj kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Više je godina bio član Povjerenstva Društva hrvatskih književnika za Zagrebačke književne razgovore, a od 2008. do 2011. godine obnašao je i dužnost predsjednika Povjerenstva.

The post Dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Nikola Đuretić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održano predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland

Fri, 09/15/2017 - 09:06

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. rujna 2017. godine održano je predavanje pod naslovom Je li digitalna disrupcija nova stvarnost? Izgradnja uspješne budućnosti na temeljima informacijske i digitalne pismenosti prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland u Brisbanu u Australiji.

Predavanje je održano na engleskome jeziku.

Uz dopuštenje prof. dr. sc. Gillian Hallam možemo javno objaviti cjelovitu videosnimku te prezentaciju s uspješno održanoga i inspirativnoga predavanja.

Više pojedinosti o predavanju prof. dr. sc. Gillian Hallam.

 

 

The post Održano predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz obljetnicu otkrivanja dragoga kamena hrvatskoga jezika

Fri, 09/15/2017 - 07:59

Az, v ime Otca i Sina i Svetago Duha. Az opat Držiha pisah se o
ledine, juže da Zvanimir kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju
– i svedomi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice, Pribineža posal
Vinodole, Jakov v otoce. Da iže to poreče, klni j Bog i dvanadeste
apostola i četiri evanjelisti i svetaja Lucija, amen. Da iže sde živet,
moli za nje Boga.
Az opat Dobrovit zdah crekav siju i svojeju bratiju s devetiju v dni
kneza Kosmata obladajućago vsu Krajinu. I beše v ti dni Mikula v
Otočci s svetuju Luciju v jedino.

U crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, 15. rujna 1851. godine, zahvaljujući bašćanskomu kleriku Petru Dorčiću, pronađen je jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika – Bašćanska ploča. Njome započinje pisanje povijesti hrvatskoga jezika i književnosti.

Zapis, koji je vjerojatno nastao 1100. godine, sastoji se od 13 redaka glagoljskih slova uklesanih na ploči od bijeloga vapnenca. Gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da označava prijelaz oble glagoljice u uglatu te da sadrži neka latinička i ćirilička slova.
Kamena ploča, duga 199 cm, visoka 99,5 cm i debela 7,5 do 9 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a poslije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površini uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča, danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed. Svečanim tonom govori o tome kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.

Bašćanska ploča čuva se u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u Jurandvoru je, kao dio oltarne pregrade, pohranjena preslika. Od 2011. godine odljevak Bašćanske ploče nalazi se i u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Tko se jedan put za vedra vremena vozio od Novoga prema Senju, tome će zauvijek ostati usječena u pameti veličanstvena slika: gorostasni kameniti Velebit, koji tu, što se dalje od Novoga odmičemo, raste pred nama iz mora u sve impozantnijem veličanstvu, sve dok ne stignemo u Senjska vrata, gdje se nađemo sa svih strana kao blokirani divovskim kamenim gromadama: s istoka rastrganim krševitim velebitskim brdima, s juga golim otokom Prvićem a sa zapada brdima krčkim. I gle! Baš među tim brdima silnoga kamenja našao se i jedan dragi kamen, a to je naša “Bašćanska ploča”… Stotine i stotine godina gazili su pobožni otočani po tome kamenu i ne znajući, da svojim nogama otiru njegovu najdragocjeniju površinu.

(Stjepan Ivšić)

The post Uz obljetnicu otkrivanja dragoga kamena hrvatskoga jezika appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sudionici konferencije BETH posjetili su Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

Thu, 09/14/2017 - 13:58

Sudionici konferencije Europskoga društva teoloških knjižnica (BETH) 11. rujna 2017. godine posjetili su Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Nakon stručnoga obilaska Knjižnice sudionicima je predstavljen rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u području digitalizacije te suradnje s Europeanom. Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica za razvoj digitalne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK, održala je izlaganje pod nazivom Digital Collections Portal of the National and University Library in Zagreb u kojem je dala pregled aktivnosti NSK povezane s izgradnjom digitalne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a Jasenka Zajec, savjetnica za međunarodnu suradnju NSK, u svojem je izlaganju How to Include Your Material into Europeana: the Case of the CSEEE project opisala načine na koje se knjižnice i druge baštine ustanove mogu uključiti u rad Europeane te predstavila suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europeane, s posebnim osvrtom na projekt Zbirke južne i istočne Europe u Europeani (Collections of South and Eastern Europe in Europeana – CSEEE), koji je NSK ostvarila u suradnji s Europskom knjižnicom i Europeanom.

Četrdeset i šesti međunarodni skup Europskoga društva teoloških knjižnica (BETH) održao se od 9. do 13. rujna u Zagrebu, u prostorijama Nadbiskupskoga pastoralnog instituta na Kaptolu.

BETH je ekumensko udruženje europskih teoloških i crkvenih knjižničarskih društava koje djeluje od 1961. godine i predstavlja gotovo 1500 različitih vrsta vjerskih knjižnica. Svrha mu je poticati razvoj i suradnju ovih starih i značajnih knjižnica te čuvanje bogate kulturne baštine koja se u njima nalazi. Svake godine BETH organizira skup u nekoj od europskih zemalja na kojem se razmjenjuju informacije i znanja, vode rasprave i donose odluke o zajedničkim projektima.

Tema je ovogodišnjega skupa u Zagrebu bila Digitalizacija u europskim teološkim knjižnicama.

The post Sudionici konferencije BETH posjetili su Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorena izložba „Napredak: 1990. – 2015.“ u NSK

Wed, 09/13/2017 - 10:57

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 12. rujna 2017. godine otvorena je izložba Napredak: 1990. – 2015., koju će posjetitelji moći razgledati do 29. rujna.

Izložba je osmišljena u povodu 115. obljetnice utemeljenja društva, a donosi retrospektivu izdanja Društva iz fonda Knjižnice, a vezanih uz djelovanje HKD Napredak od njegove obnove 1990. do 2015. godine. Izložba je organizirana u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, a organizaciju je novčano poduprlo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Na početku otvorenja okupljenima se pozdravnim govorom obratila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Istaknula je kako suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak traje već duže razdoblje te kako je upravo u Knjižnici 2002. godine obilježena i stota obljetnica Napretkova postojanja. Dodala je kako važnost Društva za hrvatski narod i zajednicu nije potrebno previše opisivati, naglasivši kako popis Napretkovih stipendista, redom naših velikana, nobelovaca, državnika i znanstvenika govori sam za sebe.

Okupljenima se obratio i autor izložbe te popratnoga kataloga dr. sc. Ivan Kosić. Istaknuo je kako je na izložbi postavljen izbor izdanja iz fonda NSK vezanih za djelovanje Društva od njegove obnove 1990. do 2015. godine te kako je izložba popraćena katalogom u kojem su donesene 63 bibliografske jedinice, odnosno opis izložaka s preslikama korica i naslovnica, te bibliografija Napretkovih izdanja od 1990. do 2015. godine.

Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak prof. dr. sc. Franjo Topić naglasio je kako Napredak danas ima šezdeset pet podružnica širom Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Istaknuo je kako je Napredak objavio više od 550 knjiga. Na kraju izlaganja okupljenima je skrenuo pozornost na glavno poslanje Napretka, a to je ulaganje u obrazovanje djece i mladih jer bez takvoga ulaganja društvo ne može ići naprijed.

Na kraju svečanosti prof. dr. sc. Franjo Topić uručio je zahvalnice dr. sc. Tatijani Petrić i dr. sc. Ivanu Kosiću.

Svečanost je svojim nastupom uveličao trio Il Gdae, u čijem su sastavu dvije bivše Napretkove stipendistice Lara Silvestri Valdevit i Iva Kralj te mladi čelist Noel Silvestri Valdevit.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak utemeljeno je 1902. godine radi pružanja potpore obrazovanju mladih. Društvo je do 1949. školovalo ili potpomoglo školovanje približno 16 000 đaka i studenata, među kojima su bili i književnik Ivo Andrić i kemičar Vladimir Prelog, poznati dobitnici Nobelove nagrade, ali i mnogi drugi slikari, pjesnici i ostale osobe koje su bitno pridonijele kulturnomu i znanstvenomu nasljeđu ovoga područja.

Društvu je 1949. zabranjen rad, a ponovno je pokrenuto 1990. godine. Od tada do danas Napredak je podijelio više od 2850 stipendija i potpora, a među suvremenim stipendistima ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Društvo ima podružnice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

The post Otvorena izložba „Napredak: 1990. – 2015.“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Globalna vizija IFLA-e

Tue, 09/12/2017 - 16:06

Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) pokrenuo je raspravu o Globalnoj viziji IFLA-e, tražeći odgovore svjetske knjižničarske zajednice na izazove knjižničarstva u sveopćem društvu budućnosti. Tijekom godine organizirano je više rasprava o Globalnoj viziji IFLA-e na skupovima, sastancima i radionicama na svim kontinentima svijeta, uključujući i ovogodišnji Svjetski knjižničarski i informacijski kongres te 83. generalnu skupštinu IFLA-e koji su održani od 19. do 25. kolovoza 2017. godine u Wroclawu, u Poljskoj. Tijekom Konferencije, odnosno 21. kolovoza, otvorena  je i online mogućnost izjašnjavanja.

IFLA poziva sve knjižničare da sudjeluju i iznesu svoje mišljenje do 30. rujna. Neki od primjera pitanja na koje knjižničari odgovaraju su: „Koje su ključne vrijednosti za knjižničare?“ „U čem su knjižničari posebno dobri?“ i sl. Knjižničarska  zajednica aktivno se uključuje u određivanje svojega mjesta i uloge u društvu budućnosti. Zajedničko stvaranje globalne vizije za ujedinjenu i povezanu knjižničarsku zajednicu pomoći će otkriti pravu mogućnost knjižnica u ostvarenju svoje uloge u poticanju informiranosti, pismenosti i društvene uključenosti, ostvarivanjem Agende UN-a o održivome razvoju do 2030. godine.

O toj su temi posebno raspravljali i ravnatelji nacionalnih knjižnica iz cijeloga svijeta na redovitome godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries – CDNL), održanome u Wroclawu, u Poljskoj 22. kolovoza 2017. godine, u sklopu ovogodišnje IFLA-ine konferencije. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sastanku je nazočila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Početkom 2018. godine IFLA će nakon provedenoga izjašnjavanja objaviti izvješće sa zaključcima, smjernicama i preporukama za rad knjižnica u skladu s Agendom UN-a. Na temelju toga izvješća knjižničarska će zajednica izrađivati pojedinačne planove rada o načinu ostvarivanja zajedničkoga viđenja.

Knjižnice su ključan čimbenik u osiguravanju dostupnosti informacijama, izgradnji društva znanja te ostvarivanju ciljeva Agende UN-a.

Dajte i vi svoj doprinos raspravi o budućnosti knjižničarstva!

The post Globalna vizija IFLA-e appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland o informacijskoj i digitalnoj pismenosti

Mon, 09/11/2017 - 14:01

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskoga knjižničarskog društva pozivaju na predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland u Brisbanu u Australiji koje će se održati u srijedu 13. rujna 2017. godine u 11 sati.

Predavanje pod naslovom Je li digitalna disrupcija nova stvarnost? Izgradnja uspješne budućnosti na temeljima informacijske i digitalne pismenosti održat će u seminarskoj dvorani na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Predavanje će se održati na engleskome jeziku.

Sažetak predavanja i životopis prof. dr. sc. Gillian Hallam.

 

The post Predavanje prof. dr. sc. Gillian Hallam s Tehnološkoga sveučilišta Queensland o informacijskoj i digitalnoj pismenosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održan „Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno” u NSK

Mon, 09/11/2017 - 12:44

Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno održao se u od 6. do 8. rujna 2017. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Mnoštvo posjetitelja imalo je prigodu kušati proizvode proizvođača organske hrane, vidjeti nova dostignuća u proizvodnji alternativne energije te poslušati brojna stručna predavanja koja su predstavila širok raspon tema – od energije iz kućne radinosti – do energetskih sustava budućnosti.

Svrha Festivala bila je promidžba i popularizacija održivoga razvoja, proizvodnje organske hrane, zaštite prirode, alternativnih izvora energije te zelenih tehnologija i inovacija. Festival je održan kao dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula 2016. godine.

Organizatori Festivala uspjeli su u namjeri i okupili širok krug znanstvenika iz područja prirodnih znanosti, mnoštvo stručnjaka i aktivista iz područja zaštite prirode, nakladnike, udruge i knjižnice koje su posvećene komuniciranju zelenih sadržaja. Okupljenima su predstavili svoj rad brojnim stručnim predavanjima, izloženim fotografijama koje su dočarale brigu za okoliš te izložbama svojih radova koji pomažu u očuvanju prirode i ljudskoga okoliša.

Festival je organiziran u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva pod geslom (O)krenimo na zeleno.

The post Održan „Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno” u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Otvorenje izložbe „Napredak: 1990. – 2015.“ u NSK

Mon, 09/11/2017 - 09:09

Izložba Napredak: 1990. – 2015. organizirana u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak bit će otvorena u utorak 12. rujna 2017. godine u 12 sati u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba, koja će za posjetitelje biti otvorena do 29. rujna, osmišljena je u povodu 115. obljetnice utemeljenja društva, a donosi retrospektivu izdanja Društva iz fonda Knjižnice, a vezanih uz djelovanje HKD Napredak od njegove obnove 1990. do 2015. godine.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak utemeljeno je 1902. godine radi pružanja potpore obrazovanju mladih. Društvo je do 1949. školovalo ili potpomoglo školovanje približno 16 000 đaka i studenata, među kojima su bili i književnik Ivo Andrić i kemičar Vladimir Prelog, poznati dobitnici Nobelove nagrade, ali i mnogi drugi slikari, pjesnici i ostale osobe koje su bitno pridonijele kulturnomu i znanstvenomu nasljeđu ovoga područja.

Društvu je 1949. zabranjen rad, a ponovno je pokrenuto 1990. godine. Od tada do danas Napredak je podijelio više od 2850 stipendija i potpora, a među suvremenim stipendistima ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Objavljeno je više od 550 knjiga. Društvo ima podružnice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Stogodišnjicu svojega postojanja 2002. godine HKD Napredak svečano je obilježilo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

The post Otvorenje izložbe „Napredak: 1990. – 2015.“ u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Održava se „Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno” u NSK

Thu, 09/07/2017 - 10:48

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. rujna 2017. godine otvoren je Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno.

Festival je okupio proizvođače organske hrane, na njem se predstavljaju alternativni izvori energije te donosi mnoga stručna predavanja koja obrađuju širok raspon tema – od energije iz kućne radinosti –do energetskih sustava budućnosti.

Zeleni festival održava se do 8. rujna, a organiziran je u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva pod geslom (O)krenimo na zeleno.

Na početku otvorenja okupljenima se pozdravnim govorom obratila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Istaknula je kako geslo Festivala (O)krenimo na zeleno aludira na kretanje u promjene nužne kako bi se promijenila svijest ljudi i očuvao planet te je objasnila kako će put kojim treba krenuti pokazati vrhunski znanstvenici i stručnjaci u predavačkome dijelu Festivala koji će predstaviti nove spoznaje u energetici, proizvodnji hrane i prometu, a one će naznačiti predstojeći zaokret u društvu u kojoj su i knjižnice našle svoje mjesto.

Okupljenima se obratio i Ivan Kraljević, viši knjižničar u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, te dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Otvorenje Zelenoga festivala svojim je nastupom uveličao glazbeni sastav Zeleni jazz.

Svrha je Festivala promidžba i popularizacija održivoga razvoja, proizvodnje organske hrane, zaštite prirode, alternativnih izvora energije te zelenih tehnologija i inovacija, a održava se kao dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula 2016. godine.

Želja je organizatora uključivanje znanstvenika iz područja prirodnih znanosti, stručnjaka i aktivista u području zaštite prirode, nakladnika, udruga i knjižnica koje komuniciraju zelene sadržaje u predstavljanje rezultata svojih istraživanja i programa izložbenom, izlagačkom i virtualnom dimenzijom Festivala.

Bogat program Festivala obuhvatit će predstavljanje proizvoda i usluga na štandovima, izlaganja i radove te projekcije dokumentarnih filmova, prezentacije i virtualne izložbe.

Sve zainteresirane pozivamo na sudjelovanje u kvizu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Zelena pitalica.

Više o Zelenome festivalu.

The post Održava se „Zeleni festival – (O)krenimo na zeleno” u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Hrvatskomu Leonidi

Thu, 09/07/2017 - 07:30

Ja Nikola knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!

Grof Nikola Šubić Zrinski rodio se 1508. godine u gradu Zrinu u obitelji oca Nikole III. Zrinskoga i krbavske kneginje Jelene Karlović, sestre kasnijega hrvatskog bana Ivana Karlovića. Bio je hrvatski državljanin i vojskovođa, jedan od najvećih i najslavnijih hrvatskih velikana, ali i mađarske povijesti. Ratovao je protiv Osmanlija, a već se kao 21-godišnjak istaknuo u borbi za obranu Beča 1529. godine, kao i u obrani Pešte, kada ju je sa 400 hrvatskih boraca spasio od pada. Upravo zbog junaštva kralj Ferdinard I. imenovao ga je hrvatskim banom, a 1556. godine na njegov ga je zahtjev i razriješio banske časti. Posebno je zapamćen po bitki za Siget, u kojoj je 100 000 osmanskih vojnika sa Sulejmanom I. na čelu držalo opsadu grada punih mjesec dana. Unatoč silnim pritiscima da preda grad, Nikola Šubić Zrinski nije se pokolebao i zadao je velike gubitke osmanskoj vojsci. Kada je vidio da više ne može sačuvati grad, junački je krenuo u proboj iz utvrde, pri čem su ga osmanski vojnici uspjeli savladati.

Osim što je bio cijenjen na ovim prostorima i u regiji, Nikola Zrinski bio je cijenjen i poštovan u dalekome Japanu zbog svoje časne i samurajske smrti, zbog koje u počast tome činu, japanski muški zborovi često izvode ariju iz opere Nikola Šubić Zrinski koju su naučili 1919. godine nakon što su se hrvatski mornari povlačili iz Sibira prema domovini. Tada im se nasukao brod, stoga su mornari neko vrijeme bili nastanjeni u Kobeu, gdje su lokalno stanovništvo naučili pjesmu U boj, u boj. Vjerojatno velikim događajem smatra se kada je japanski muški zbor od 1000 ljudi otpjevao U boj, u boj, što je zasigurno bio rekord zborskoga pjevanja.

Hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki utemeljio je iznimno vrijednu zbirku knjiga i rukopisa poznatu pod nazivom Bibliotheca Zriniana, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U fondu Zriniane svakako je potrebno istaknuti djelo Adriai Tengernek Syrenaia (prva pol. 17. st.), autograf Nikole Zrinskoga. U poemi Obsidio Sigethiana Nikola je opjevao svojega pradjeda Nikolu Šubića Zrinskoga koji se poginuo braneći Siget. Knjižnica obitelji Zrinski prispjela je iz Beča u Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu početkom 1892. godine, zaslugom ondašnje hrvatske Vlade. Otkupljena je od bečkoga antikvara Samuela Kendea, koji ju je kupio na dražbi od potomaka velikaške obitelji Daun. Mađarski znanstvenici i kulturni pregaoci, Gábor Hausner, Tibor Klaniczay, Sándor Iván Kovács, István Monok i Géza Orlovszky, rekonstruirali su Knjižnicu obitelji Zrinski te izdali reprezentativan katalog pod naslovom A Bibliotheca Zriniana története és állománya (Budimpešta, 1991.). Bibliotheca Zriniana doživjela je i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana koji su 2002. godine zajednički ostvarili mađarska Nacionalna knjižnica Széchényi, Knjižnica Sveučilišta u Segedinu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Godine 2012. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba ARTE ET MARTE: Knjige o arhitekturi u Zriniani, koja je prvi put javnosti predstavila traktate o arhitekturi iz Zriniane, osobne knjižnice iz 17. stoljeća Nikole VII. Zrinskoga i njegova sina Adama, koja se, nadopunjena knjigama moravskoga plemića Ignaca Jankovskoga z Vlašime, čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bibliotheca Zriniana, knjižnica obitelji Zrinski, proživjela je brojne uspone i padove, kao i obitelj Zrinski, te je, naposljetku, ostala sačuvana kao trajan spomenik identiteta hrvatskoga naroda.

Godine 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Nikola Šubić Zrinski, stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog, zauvijek je ostao živjeti u hrvatskim srcima, a danas ga, osim nas Hrvata, i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom.

Grof Nikola IV. Zrinski preminuo je 7. rujna 1566. godine u mađarskome gradu Sigetu u 59. godini života.

The post Hrvatskomu Leonidi appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Wed, 09/06/2017 - 08:56

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

 1. VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO

– jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci (do povratka s rodiljnoga/roditeljskoga dopusta)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, područje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnoga iskustva na odgovarajućim poslovima, certifikat iz područja javne nabave,  aktivno znanje engleskoga jezika.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi
  • dokaz o radnome iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o certifikatu u području javne nabave
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenome presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnoga odnosa, predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenoga radnog mjesta od 6. 9. 2017.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnome natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o svojem statusu.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

 

 

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Wed, 09/06/2017 - 08:50

Na temelju članka 25. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17 ), te članka 26. Statuta

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Slike na kojima je knjiga glavni motiv

Tue, 09/05/2017 - 09:12

Portal posvećen elektroničkomu izdavaštvu Ebook friendly donosi članak o neobičnoj slikarskoj tehnici i njezinu slikaru.

Iako se knjige kao glavni motiv u slikama ne pojavljuju često, slikar Pierpaolo Rovera upravo njih koristi kao svoje nadahnuće. Ono što njegove slike čini prepoznatljivima jest posebna tehnika slikanja. Slika se crta u digitalnome programu, zatim se ispisuje na poseban način, pri čem se slika namjerno ošteti te se na kraju retušira pomoću kista, što joj daje jedinstven izgled. Pierpaolo Rovera ilustrator je i brojnih stripova te drugih likovnih projekata.

Više pojedinosti o Pierpaolou i njegovu umjetničkom opusu.

 

The post Slike na kojima je knjiga glavni motiv appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Objavljen natječaj za dodjelu književne nagrade „Zvane Črnja“

Tue, 09/05/2017 - 08:32

Društvo hrvatskih književnika i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika objavili su natječaj za nagradu „Zvane Črnja“, koja se dodjeljuje za najbolju hrvatsku knjigu eseja. Nagrada se dodjeljuje u čast hrvatskoga pjesnika, publicista, esejista i kulturnoga povjesničara Zvana Črnje.

Nagrada se sastoji od plakete i novčanoga iznosa, a svečana dodjela nagrade bit će na 15. Pulskim danima eseja u listopadu 2017. godine.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati u natječaju knjigama objavljenima u razdoblju od 1. rujna 2016. do 15. rujna 2017. godine. Za sudjelovanje je potrebno poslati tri primjerka knjige do 25. rujna 2017. na adresu:

Istraski ogranak DHK
Za nagradu „Zvane Črnja“
Sv. Ivana 1
52 100 Pula

Rok je za prijavu 25. rujna 2017. godine.

Dobitnici su nagrade „Zvane Črnja“ od 2007. do 2016. godine:

Tomislav Žigmanov – Minimum in maximis: zapisi s ruba o nerubnome (2007.)
Mirko Tomasović – Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti (2008.)
Roman Karlović – Melankolija imperija (2009.)
Dean Duda – Hrvatski književni bajkomat (2010.)
Marko Pogačar – Atlas glasova: antieseji (2011.)
Dunja Detoni Dujmić – Lijepi prostori (2012.)
Marko Grčić – Slijepi Argus (2013.)
Pavao Pavličić – Narodno veselje (2014.).
Marina Šur Puhlovski – Književnost me iznevjerila: eseji s margine (2015.).
Ivica Matičević – Mjera za priču (2016.).

The post Objavljen natječaj za dodjelu književne nagrade „Zvane Črnja“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Citat 4. rujna 2017.

Mon, 09/04/2017 - 09:30

„Ako dobijete, dajte. Ako naučite, poučavajte.“

The post Citat 4. rujna 2017. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 83. generalna skupština IFLA-e

Wed, 08/30/2017 - 17:09

Ovogodišnji Svjetski knjižničarski i informacijski kongres (WLIC) međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) održan je od 19. do 25. kolovoza 2017.  u Wroclawu, Poljska. U sklopu Kongresa održana je i 83. generalna skupština IFLA-e.

Kongres i skupština okupila je i ove godine više od 3000 knjižničara iz čitavoga svijeta, kao i velik broj stručnjaka iz područja srodnih knjižničarstvu i informacijskim znanostima, oko 150 nakladnika i izlagača koji su svojim radom vezani za knjižnice, knjižničarstvo i informacijsku tehnologiju. Na kongresu je, osim knjižničara domaćina, radilo oko 380 volontera iz 20 zemalja svijeta.

Tema ovogodišnje Konferencije bila je Knjižnice. Solidarnost. Društvo. Cilj ovih godišnjih okupljanja je daljnje unaprjeđenje knjižničarstva kao djelatnosti, promicanje pismenosti, te razmjena iskustava među sudionicima, knjižničarima iz cijelog svijeta i rasprava o izazovima s kojima se danas suočava knjižničarska struka.

Tijekom šest radnih dana održano je 248 blokova predavanja s različitim temama vezanim za knjižničarstvo i knjižničarsku zajednicu. Na njima je izlaganje održalo više od 500 predavača, a u izložbenom prostoru bilo je predstavljeno 188 posterskih izlaganja.

Nagrada za najbolji IFLA poster 2017. dodijeljena je Maleziji (The Buggy Ride), a priznanje za rad u IFLA-i te doprinos međunarodnom knjižničarstvu u području razvoja knjižnica tijela javne vlasti i predanost u razvoju knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama dodijeljena je Nancy Bolt iz IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (Library Services to People with Special Needs Section – LSN Section).

Zadnji dan bio je predviđen za organizirane grupne posjete knjižnicama u Wroclawu i okolici.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i savjetnica za školske knjižnice Frida Bišćan slušale su predavanja na temu Opredijeljenost knjižnica za UN Agendu 2030 za održivi razvoj – ekološka održivost i knjižnice (Libraries’ Commitment to the UN Agenda 2030 for Sustainable Development – Enviromental Sustainability and Libraries) i Više od zelenog – održivost u praksi (More than Green: Sustainability of Practice).

Oba bloka predavanja o „zelenim“ knjižnicama organizirala je IFLA-ina Radna skupina za okoliš, održivost i knjižnice (Environmental, Sustainability and Libraries Special Interest Group). Radna skupina bavi se razmatranjem uloge čovječanstva u klimatskim promjenama i pojmu održivog razvoja kao temeljnim problemima društva, a time i knjižnica. Ciljevi „Zelenih knjižnice“ usmjereni su na smanjivanje negativnog utjecaja na okoliš i povećanje kvalitete unutarnje ekološke zaštite pomoću pažljivog odabira mjesta, korištenja prirodnih građevinskih materijala i biorazgradivih proizvoda, očuvanja resursa (vode, energije, papira) i slično.

Frida Bišćan je prisustvovala bloku predavanja o informacijskoj pismenosti i poticanju čitanja (Literacy Matters: It takes a Community to Raise a Reader – Building a Nation of Readers and Creating a Reading Culture u organizaciji Sekcije za pismenost i čitanje (Literacy and Reading Section), Sekcije za narodne knjižnice (Public Libraries Section) i Sekcije za školske knjižnice (School Libraries Section).

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić sudjelovala je na godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries – CDNL), kao i na sastanku EX Librisa gdje je prisustvovala prezentaciji razvoja knjižničnog sustava Alma.

Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice, održala je izlaganje na posteru pod nazivom National Campaign for Persons with Reading Difficulties and Dyslexia “I Wish to Read Too!” i predstavila Nacionalnu kampanju i rezultate Kampanje u prvih devet mjeseci odvijanja Kampanje (listopad 2016. – lipanj 2017.). Sudjelovala je na dva sastanka Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (LSN Section) i dva sastanka Radne skupine za izradu Smjernica za knjižnične usluge za gluhe, nagluhe i gluho-slijepe osobe (Guidelines for Library Services to Deaf, Hard of hearing or Deafblind).

Osim navedenih sastanaka Dunja Marija Gabriel prisustvovala je izlaganjima i raspravama u pet Sesija: Access to Programs and Conferences for People with Disabilities: Stories from Three Countries u organizaciji Sekcije LSN; Marrakesh – The Road to Implementation u organizaciji Sekcije za knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak (Libraries Serving Persons with Print Disabilities Section – LPD); IFLA Global Vision Discussion u organizaciji Glavnog odbora IFLA-e; Check Me Out! Human Libraries and Unique Circulating Collections, from Art to Technology Petting Zoos u organizaciji Sekcije za knjižnice glavnih gradova (Metropolitan Libraries Section), Sekcije za narodne knjižnice (Public Libraries Section) i Sekcije za nabavu i izgradnju zbirki (Acquisition and Collection Development Section); Public Libraries as Place Makers in Today’s Cities: Urban Development, Resiliency and Social Equity u organizaciji Sekcije za knjižnice glavnih gradova (Metropolitan Libraries Section).

Tijekom trajanja IFLA-e glavna ravnateljica Tatijana Petrić, Frida Bišćan i Dunja Marija Gabriel posjetile su knjižnice smještene u neposrednoj blizini stare gradske jezgre: jedan od ogranaka Gradske javne knjižnice Wroclaw (Tadeusz Mikulski Lower Silesia Public Library), Wrocław University Library (Special Collections), a Dunja Marija Gabriel je organizirano posjetila i zatvorsku knjižnicu u Gradskom zatvoru u Wroclawu (Areszt Sledczy we Wroclawiu).

 

The post Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 83. generalna skupština IFLA-e appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pages